Zapadna Njemačka: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m uklonjena promjena suradnika 141.136.141.227 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Nesmir Kudilovic |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Okvir bivše zemlje svijeta |
{{Okvir bivše zemlje svijeta |
||
|ime = Zapadna Njemačka<br> |
|ime = Zapadna Njemačka<br> |
||
( |
(Savezna Republika Njemačka) |
||
|hr_ime=Zapadna Njemačka<br>( |
|hr_ime=Zapadna Njemačka<br>(Savezna Republika Njemačka) |
||
|izvorno_ime=Bundesrepublik Deutschland |
|izvorno_ime=Bundesrepublik Deutschland |
||
|zastava=Flag of Germany.svg |
|zastava=Flag of Germany.svg |
||
Redak 8: | Redak 8: | ||
|grb_i = Grb Njemačke |
|grb_i = Grb Njemačke |
||
|grb=Coat of Arms of Germany.svg |
|grb=Coat of Arms of Germany.svg |
||
|genitiv= |
|genitiv=Savezne Republike Njemačke |
||
|kontinent=Europa |
|kontinent=Europa |
||
|regija = Njemačka |
|regija = Njemačka |
||
Redak 28: | Redak 28: | ||
|jezik = [[njemački]] |
|jezik = [[njemački]] |
||
|glavni_grad = [[Bonn]] |
|glavni_grad = [[Bonn]] |
||
|vlada_tip = |
|vlada_tip = Republika |
||
|titula_vođa = [[Predsjednici Njemačke|Predsjednik]] |
|titula_vođa = [[Predsjednici Njemačke|Predsjednik]] |
||
|vođa1 = [[Theodor Heuss]] |
|vođa1 = [[Theodor Heuss]] |
||
Redak 64: | Redak 64: | ||
}} |
}} |
||
{{Povijest Njemačke}} |
{{Povijest Njemačke}} |
||
'''Zapadna Njemačka''' ([[njemački|njem.]] ''Westdeutschland'') je najčešći naziv za ''' |
'''Zapadna Njemačka''' ([[njemački|njem.]] ''Westdeutschland'') je najčešći naziv za '''Saveznu Republiku Njemačku''' ([[njemački jezik|njem.]] ''Bundesrepublik Deutschland'') od njezinog osnivanja [[1949.]] pa do [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ponovnoga ujedinjenja]] [[1990.]] godine kada je [[Njemačka Demokratska Republika|Istočna Njemačka]] postala dio Zapadne. Od [[1990.]], pa do danas, Savezna Republika Njemačka je poznata pod običnijim i kraćim nazivom '''[[Njemačka]]'''. |
||
Na početku [[Hladni rat|Hladnog rata]], nakon njemačkog poraza u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], Njemačka je podijeljena na dvije države i dva posebna teritorija ([[Saarska oblast|Saar]] i [[Berlin]]). |
Na početku [[Hladni rat|Hladnog rata]], nakon njemačkog poraza u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], Njemačka je podijeljena na dvije države i dva posebna teritorija ([[Saarska oblast|Saar]] i [[Berlin]]). Savezna Republika je preuzela [[ekskluzivni mandat]] nad cijelom Njemačkom, te je sebe smatrala demokratski organiziranim carstvom, a podloga za to bio je izgovor da istočnonjemačka vlada nije demokratski izabrana, pa prema tome nije ni legitimna. Nakon glasovanja naroda i Saarska oblast se [[1957.]] pridružila Zapadnoj Njemačkoj. [[Zapadni Berlin]], koji pravno nije bio dio Zapadne Njemačke, imao je uske veze i suradnju s njom, a imao je i svog predstavnika u zapadnonjemačkom parlamentu. Odnos između dvaju njemačkih država poboljšao se tijekom perioda ''[[Ostpolitik]]a'' (koju je uveo [[Willy Brandt]]). Tijekom tog perioda Zapadna i Istočna Njemačka su se međusobno priznale, no Zapadna Njemačka je Istočnu Njemačku priznala kao ''[[de facto]]'' vladu unutar jedinstvene Njemačke, dok je Istočna Njemačka Zapadnu priznala i ''[[de facto]]'' i ''[[de iure]]''. |
||
Nakon pada [[komunizam|komunizma]] u Istočnoj i Srednjoj Europi ([[1989.]] - [[1990.]]) i nakon rušenja [[Berlinski zid|Berlinskog zida]], pojavila se velika želja za [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ponovnim ujedinjenjem Njemačke]]. Glasovanjem, građani Istočne Njemačke su odlučili da žele da se |
Nakon pada [[komunizam|komunizma]] u Istočnoj i Srednjoj Europi ([[1989.]] - [[1990.]]) i nakon rušenja [[Berlinski zid|Berlinskog zida]], pojavila se velika želja za [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ponovnim ujedinjenjem Njemačke]]. Glasovanjem, građani Istočne Njemačke su odlučili da žele da se DDR ukine i pridruži Zapadnoj Njemačkoj. To se i dogodilo. Istočna Njemačka, kao i Berlin (koji je tada prestao biti poseban teritorij) pridružili su se Zapadnoj Njemačkoj [[3. listopada]] [[1990.]] godine. Ovim spajanjem, stvorena je jedinstvena država Njemačka, a dominantna država nakon reunifikacije bila je Zapadna Njemačka, kako kulturno tako i politički. S konstitucionalne perspektive, Njemačka se gleda kao nastavak, prije nego nasljednica, Zapadne Njemačke. |
||
Temelji za njemačku ekonomsku moć (koju drži danas) postavljeni su tijekom [[1950-ih]] događajem znanim kao ''[[Wirtschaftswunder]]'' (gospodarsko čudo), kada se Zapadna Njemačka jako brzo oporavila od destruktivnih posljedica Drugog svjetskog rata i uzdigla se do razine 3. svjetske ekonomske sile. Prvi kancelar [[Konrad Adenauer]], koji je tu poziciju držao do [[1963.]], za novi glavni grad je postavio svoj rodni grad [[Bonn]] (zbog toga je ova država nekad nazivana i ''Bonnska Republika''), a zapečatio je i čvrst savez sa Zapadom. Adenauer nije Njemačkoj samo osigurao članstvo u [[NATO]]-u, nego je i bio jedan od osoba koje su postavile temelje za osnivanje [[EU|Europske Unije]]. Njemačkoj je uspio osigurati i mjesto u savezu [[G8]], što je bio još jedan primjer njemačke moći. |
Temelji za njemačku ekonomsku moć (koju drži danas) postavljeni su tijekom [[1950-ih]] događajem znanim kao ''[[Wirtschaftswunder]]'' (gospodarsko čudo), kada se Zapadna Njemačka jako brzo oporavila od destruktivnih posljedica Drugog svjetskog rata i uzdigla se do razine 3. svjetske ekonomske sile. Prvi kancelar [[Konrad Adenauer]], koji je tu poziciju držao do [[1963.]], za novi glavni grad je postavio svoj rodni grad [[Bonn]] (zbog toga je ova država nekad nazivana i ''Bonnska Republika''), a zapečatio je i čvrst savez sa Zapadom. Adenauer nije Njemačkoj samo osigurao članstvo u [[NATO]]-u, nego je i bio jedan od osoba koje su postavile temelje za osnivanje [[EU|Europske Unije]]. Njemačkoj je uspio osigurati i mjesto u savezu [[G8]], što je bio još jedan primjer njemačke moći. |
Inačica od 2. prosinca 2016. u 17:21
|
Ovaj članak dio je niza o |
Rana povijest |
|
Srednji vijek |
|
Stvaranje nacije |
|
Njemački Reich |
|
Njemačka poslije 1945. |
|
Danas |
|
Ostale teme |
|
Zapadna Njemačka (njem. Westdeutschland) je najčešći naziv za Saveznu Republiku Njemačku (njem. Bundesrepublik Deutschland) od njezinog osnivanja 1949. pa do ponovnoga ujedinjenja 1990. godine kada je Istočna Njemačka postala dio Zapadne. Od 1990., pa do danas, Savezna Republika Njemačka je poznata pod običnijim i kraćim nazivom Njemačka.
Na početku Hladnog rata, nakon njemačkog poraza u Drugom svjetskom ratu, Njemačka je podijeljena na dvije države i dva posebna teritorija (Saar i Berlin). Savezna Republika je preuzela ekskluzivni mandat nad cijelom Njemačkom, te je sebe smatrala demokratski organiziranim carstvom, a podloga za to bio je izgovor da istočnonjemačka vlada nije demokratski izabrana, pa prema tome nije ni legitimna. Nakon glasovanja naroda i Saarska oblast se 1957. pridružila Zapadnoj Njemačkoj. Zapadni Berlin, koji pravno nije bio dio Zapadne Njemačke, imao je uske veze i suradnju s njom, a imao je i svog predstavnika u zapadnonjemačkom parlamentu. Odnos između dvaju njemačkih država poboljšao se tijekom perioda Ostpolitika (koju je uveo Willy Brandt). Tijekom tog perioda Zapadna i Istočna Njemačka su se međusobno priznale, no Zapadna Njemačka je Istočnu Njemačku priznala kao de facto vladu unutar jedinstvene Njemačke, dok je Istočna Njemačka Zapadnu priznala i de facto i de iure.
Nakon pada komunizma u Istočnoj i Srednjoj Europi (1989. - 1990.) i nakon rušenja Berlinskog zida, pojavila se velika želja za ponovnim ujedinjenjem Njemačke. Glasovanjem, građani Istočne Njemačke su odlučili da žele da se DDR ukine i pridruži Zapadnoj Njemačkoj. To se i dogodilo. Istočna Njemačka, kao i Berlin (koji je tada prestao biti poseban teritorij) pridružili su se Zapadnoj Njemačkoj 3. listopada 1990. godine. Ovim spajanjem, stvorena je jedinstvena država Njemačka, a dominantna država nakon reunifikacije bila je Zapadna Njemačka, kako kulturno tako i politički. S konstitucionalne perspektive, Njemačka se gleda kao nastavak, prije nego nasljednica, Zapadne Njemačke.
Temelji za njemačku ekonomsku moć (koju drži danas) postavljeni su tijekom 1950-ih događajem znanim kao Wirtschaftswunder (gospodarsko čudo), kada se Zapadna Njemačka jako brzo oporavila od destruktivnih posljedica Drugog svjetskog rata i uzdigla se do razine 3. svjetske ekonomske sile. Prvi kancelar Konrad Adenauer, koji je tu poziciju držao do 1963., za novi glavni grad je postavio svoj rodni grad Bonn (zbog toga je ova država nekad nazivana i Bonnska Republika), a zapečatio je i čvrst savez sa Zapadom. Adenauer nije Njemačkoj samo osigurao članstvo u NATO-u, nego je i bio jedan od osoba koje su postavile temelje za osnivanje Europske Unije. Njemačkoj je uspio osigurati i mjesto u savezu G8, što je bio još jedan primjer njemačke moći.
Pojam zapadna Njemačka na hrvatskom jeziku (osim imena ove države) može značiti i geografsku regiju unutar Njemačke.