Kolosej

Kolosej u Rimu, fotografija iz 2007.

Kolosej (Koloseum, izvorno: Colosseum), izvorno nazvan "Amfiteatar Flavijevaca", je amfiteatar u Rimu. Ime je dobio po kolosalnoj skulpturi cara Nerona koja se nalazila ispred amfiteatra. U Koloseju su održavane gladijatorske borbe, koje je moglo pratiti 50 000 gledatelja. Održavale su se i borbe sa životinjama i rijetko kada borbe s brodovima. U slučaju požara Kolosej bi se ispraznio za 10 minuta. Kolosej je 2007. uvršten među novih 7 svjetskih čuda.

Unutarnji slojevi Koloseja

Gradnja je započeta 72. za vrijeme cara Vespazijana, a dovršena desetak godina kasije za vrijeme vladavine njegova sina Domicijana.

Sagrađen u obliku velikog valjkastog tijela na eliptičnom tlocrtu, sa sjedištima koja se koso spuštaju prema borilištu – areni. Zidni plašt – omotač volumena – gotovo je nestao u otvorima arkada koje ga u tri kata raščlanjuju i kroz koje su hodnici dobivali svjetlost i zrak, a bile su ukrašene cijelim skulpturama. Čak su i uski dijelovi zida plastički naglašeni polu-stupovima, a gornji plašt pilastrima. Imao je 50 000 mjesta za sjedenje (i 10 000 mjesta za stajanje), pa čak i pokretni krov od platna. Gledatelji su na tribinama bili strogo odjeljeni po statusu. Najbolja mjesta pripadala su caru i Vestalkama, svećenicama djevicama, zatim senatorima, koji su sjedili u prvim redovima i tako dalje prema vrhu, gdje je bio običan puk. Bio je to veličanstveni kompleks graditeljstva i kiparstva koji je služio brojnim spektaklima. Održavane su i pomorske bitke s pravim brodovima; za te je prigode arena bivala potpuno ispunjena vodom, a kanal za dotok vode se još uvijek nalazi ispod crkve sv. Klementa, nedaleko od Koloseja.

Nakon 6. stoljeća Kolosej je pomalo zapuštan, što je kulminiralo u 15. i 16. stoljeću, kad je njegov kamen korišten kao građevinski materijal za izgradnju drugih rimskih spomenika, sve dok ga papa 1780. nije proglasio svetim mjestom.

Kolika je važnost najpoznatije rimske znamenitosti, najbolje govori navod Bede Časnog: "Dok Kolosej stoji, stajat će i Rim; kada Kolosej padne, past će i Rim; kada padne Rim, past će i svijet!"

Dostupnost razina

Od 19. listopada 2010. omogućeni su posjeti podzemlju Koloseja, tzv. hypogeumu, kao i trećoj nadzemnoj razini. Zimi razgledavanje nije bilo moguće, ali je podzemna razina opet otvorena od 12. ožujka 2011. Krajem rujna 2011. podzemna razina opet se zatvorila zbog temeljite obnove Koloseja, koja će utjecati na dostupnost pojedinih dijelova građevine, ovisno o tijeku radova.

Literatura

• Marin Buovac: Postanak i razvoj naumahija na prostoru Rimskog Carstva, Histria antiqua, Vol.21, 2012.
• Marin Buovac: Opus Amphitheatralis - tehnike, materijali i konstrukcije rimskih amfiteatara, Građevinar br. 70, 10/2018, str. 913-918.

Izvori

Putovnica.net

Nedovršeni članak Kolosej koji govori o građevini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.