Kapitolski muzeji

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Kapitolski muzeji
{{{opis slike}}}
Palazzo dei Conservatori, jedna od tri glavne zgrade Kapitolskih muzeja
Osnovan 1734.
Lokacija Piazza del Campidoglio 1, 00186, Rim, Italija
Tip Muzej arheologije i umjetnosti, spomenik kulture
Broj posjetitelja 455.464 (2015.)[1]
Ravnatelj Claudio Parisi Presicce
Službena stranica museicapitolini.org

Kapitolski muzeji (tal. Musei Capitolini) je skupina umjetničkih galerija i arheoloških muzeja smještenih na Kapitolu u Rimu. Muzeji se nalaze u tri palače (palazzo) koje okružuje centralni trapezoidni trg (Piazza del Campidoglio) prema planu koga je napravio Michelangelo Buonarroti godine 1536., i po kojemu se Kapitol gradio preko 400 godina. Vlasnik muzeja je rimska općina koja njime i upravlja. Palača ne služi samo kao muzej već se ovdje održavaju politički sastanci (između ostalih ovdje su potpisani Rimski ugovori 1957. i ugovor Europske zajednice za atomsku energiju.

Zgrade muzeja[uredi VE | uredi]

Michelangelov plan Kapitola na kome se nalaze Kapitolski muzeji; grafika Étienna Dupéraca iz 1568.
Konjanički spomenik Marka Aurelija ispred Palazzo Senatorio
Sala u Kapitolskim muzejima gdje su potpisani Rimski ugovori (1957.)

Kapitolski muzeji se sastoje od tri građevine:

  • Palazzo dei Conservatori (hr. „Palača konzervatora”) izgrađena je u 16. stoljeću na mjestu hrama Jupitera Maximusa Capitolinusa iz 6. stoljeća pr. Kr. Michelangelo je u svoj dizajn uklopio tzv. „divovski red” stupovlja visine dva kata, te povezao masivne korintske pilastre u prizemlju i jonske stupove oko loža u prizemlju i oko prozora na drugom katu. Balustrada na krovu vodoravno naglašava vertikalni sklop u sjajnom kontrastu[2]. Muzej sadrži uglavnom zbirke antičkih (kao što je Kapitolska vučica) i staroegipatskih skulptura, kao što su reljefi Trijumfa Marka Aurelija na glavnom stubištu. Konzervatorski apartman na drugom katu se odlikuje raskošnim unutarnjim uređenjem freskama, štukaturama, tapiserijama i rezbarenim stropom i vratima. Na trećem katu je umjetnička galerija sa slikama i djelima primijenjenih umjetnosti.
  • Palazzo Senatorio (hr. „Palača senatora”), izgrađena je u 13. stoljeću i preuređena prema Michelangelovim nacrtima. Izvorno izgrađena iznad Tabulariuma u kojemu je nekad bio arhiv Starog Rima, danas je u njoj Gradska vijećnica Rima. Dvostruko stubište na pročelju je dizajnirao Michelangelo, a na fontani ispred nje prikazani su Minerva i riječni bogovi Nila i Tibera. Pročelje je dovršio Giacomo della Porta, a središnji zvonik Martino Longhi od 1578.-1582.
  • Palazzo Nuovo (hr. „Nova palača”), izgrađene u 17. stoljeću s identičnim pročeljem kao kod nasuprotne Palazzo dei Conservatori. Na njezina dva kata su smješteni kipovi, natpisi, sarkofazi, biste, mozaici i drugi starorimski artefakti kao što su „Umirući Gal” i „Kupid i Psiha”.
Galerija u Palazzo Nuovo

Početkom 20. stoljeća, Palazzo Caffarelli-Clementino iz 16. stoljeća, koja nije na trgu ali je susjedna Palazzo dei Conservatori, dodana je Kapitolijskim muzejima. U njoj se nalazi numizmatička i draguljarska zbirka muzeja.

Galleria Congiunzione, ispod Palazzo dei Conservatori, povezuje tri palače na trgu od 1930-ih. U njoj se nalaze ruševine starorimskog naselja iz 2. stoljeća pronađenog in situ, te lapidarij s muzejskom zbirkom epigrafa.

Kolekcija[uredi VE | uredi]

Povijest muzeja počinje 1471. godine kada je papa Siksto IV. donirao zbirku važnih antičkih brončanih kipova narodu Rima i smjestio ih na Kapitol. Otada je muzejska zbirka narasla, te sadrži veliki broj drevnih rimskih kipova, natpisa i brojnih drugih artefakata; također sadrži i zbirku srednjovjekovne i renesansne umjetnosti, te zbirke dragulja, kovanica i drugih predmeta. Muzej ima izložbenu površinu od 12.977 m².

Na središtu trga se nalazi konjanički spomenik Marka Aurelija, čiji je original smješten u samom muzeju. On predstavlja jednu od rijetkih kipova koji su se uspjeli očuvati do Renesanse, s obzirom da su crkvene vlasti u srednjem vijeku uništile mnoge rimske kipove držeći ih poganskim i idolopokloničkim. Kip Marka Aurelija je očuvan zahvaljujući pogrešnom vjerovanju kako predstavlja lik cara Konstantina Velikog koji je kršćanstvo učinio službenom religijom Rimskog Carstva.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Visitatori e introiti dei musei, Ministero dei Beni e delle Attività Culturali (PDF) (tal.) Pristupljeno 22. kolovoza 2017.
  2. Charles H. Morgan, The Life of Michelangelo, New York: Reynal and Company, 2008. str. 209.–211.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Kapitolski muzeji

Koordinate: 41°53′35″N 12°28′57″E / 41.89306°N 12.4825°E / 41.89306; 12.4825