Encelad (mjesec): razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 36: | Redak 36: | ||
}} |
}} |
||
'''Encelad''' ili '''Enkelad''' (''Enceladus''<ref name="RHJ">Jure Šonje, gl. ur., ''[[Rječnik hrvatskoga jezika]]'', Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 245.</ref>), prirodni je [[Saturn (planet)|Saturnov]] [[satelit]] koga je [[1789.]] otkrio astronom [[William Herschel]]. Ime je vjerojatno dobio po [[gigant]]u [[Enkelad (mitologija)|Enkeladu]] iz [[mitologija|starogrčke mitologije]]. Ovaj satelit ima i drugo ime, '''Saturn II'''. |
'''Encelad''' ili '''Enkelad''' (''Enceladus''<ref name="RHJ">Jure Šonje, gl. ur., ''[[Rječnik hrvatskoga jezika]]'', Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 245.</ref>), prirodni je [[Saturn (planet)|Saturnov]] [[satelit]] koga je [[1789.]] otkrio astronom [[William Herschel]]. Ime je vjerojatno dobio po [[gigant]]u [[Enkelad (mitologija)|Enkeladu]] iz [[mitologija|starogrčke mitologije]]. Ovaj satelit ima i drugo ime, '''Saturn II'''. Unutarnji pravilni satelit s promjerom od 498,9 km i ophodnim periodom od 1,355416 dana. Ima masu od 8.6{{e|19}} [[kg]]. |
||
Prosječna [[gustoća]] Encelada je 1,3 g/cm<sup>3</sup>. Raznim mjerenjima iz svemirske letljelice [[Cassini-Huygens]] utvrđeno je da je Encelad načinjen većinom od [[led]]a, vode i možda male količine kamena i [[metal]]a. Enkelad je jedno on najbjeljih tijela Sunčeva sustava jer njegova površina odbija gotovo 100% Sunčeve svjetlosti. Prosječna temperatura na Enceladu iznosi -201°C, dok u blizini aktivnog južnog pola pak iznosi toplijih -93°C. Ima četiri tigrove pruge boje metvice. Od svih istaknutih pruga najveća i najistaknutija je [[Damascus Sulcus]], s grebenima visokim i do 250 metara. <ref>https://www.zvjezdarnica.com/astronomija/planeti/enceladus/2091</ref> |
Prosječna [[gustoća]] Encelada je 1,3 g/cm<sup>3</sup>. Raznim mjerenjima iz svemirske letljelice [[Cassini-Huygens]] utvrđeno je da je Encelad načinjen većinom od [[led]]a, vode i možda male količine kamena i [[metal]]a. Enkelad je jedno on najbjeljih tijela Sunčeva sustava jer njegova površina odbija gotovo 100% Sunčeve svjetlosti. Prosječna temperatura na Enceladu iznosi -201°C, dok u blizini aktivnog južnog pola pak iznosi toplijih -93°C. Ima četiri tigrove pruge boje metvice. Od svih istaknutih pruga najveća i najistaknutija je [[Damascus Sulcus]], s grebenima visokim i do 250 metara. <ref>https://www.zvjezdarnica.com/astronomija/planeti/enceladus/2091</ref> |
||
Inačica od 18. lipnja 2019. u 17:31
| Encelad (Enceladus) | |
|---|---|
 Encelad - Slika složena slika od dijelova skupljenih prilikom preleta letjelice Cassini-Huygens tokom 2004.-2005. (izvor: NASA) | |
| Otkriće | |
| Otkrio | William Herschel |
| Datum otkrića | 28. kolovoza 1789. |
| Privremena oznaka | Saturn II |
| Planet | Saturn |
| Grupa satelita | Unutarnji pravilni sateliti |
| Orbitalni elementi | |
| Ekscentricitet (e) | 0.0045 [1] |
| Prosječna udaljenost | 238,020 km (xxxx AJ) |
| Orbitalni period (P) | 1.370218 d [1] |
| Inkl. prema ekvatoru planeta | 0.019° |
| Fizičke osobine | |
| Srednji promjer | 504.2 km (513×503×497 km) [2] |
| Površina | xxxx km² |
| Masa | 1.08·1020 kg [2] |
| Volumen | xxxx km³ |
| Gustoća | 1.61 g/cm³ [2] |
| Gravitacija na površini | 0.113 m/s² (0.0115 g) |
| Brzina oslobađanja | 241 m/s |
| Period rotacije | sinkrona rotacija |
| Albedo | 0.99 |
| Prosječna površinska temperatura |
min: 32.9 K srednja: 75 K max: 145 K [3] |
| Atmosferski pritisak | U tragovima, prostorno varijabilan[4],[5]. Sastav: Vodena para 91% [6] Dusik 4% [6] [5] Ugljik dioksid 3.2% [6] Metan 1.7% [6] |
| Nagib osi | 0° |
Encelad ili Enkelad (Enceladus[7]), prirodni je Saturnov satelit koga je 1789. otkrio astronom William Herschel. Ime je vjerojatno dobio po gigantu Enkeladu iz starogrčke mitologije. Ovaj satelit ima i drugo ime, Saturn II. Unutarnji pravilni satelit s promjerom od 498,9 km i ophodnim periodom od 1,355416 dana. Ima masu od 8.6·1019 kg.
Prosječna gustoća Encelada je 1,3 g/cm3. Raznim mjerenjima iz svemirske letljelice Cassini-Huygens utvrđeno je da je Encelad načinjen većinom od leda, vode i možda male količine kamena i metala. Enkelad je jedno on najbjeljih tijela Sunčeva sustava jer njegova površina odbija gotovo 100% Sunčeve svjetlosti. Prosječna temperatura na Enceladu iznosi -201°C, dok u blizini aktivnog južnog pola pak iznosi toplijih -93°C. Ima četiri tigrove pruge boje metvice. Od svih istaknutih pruga najveća i najistaknutija je Damascus Sulcus, s grebenima visokim i do 250 metara. [8]
Postoji vrlo velika šansa za ocean vode ispod površine. Početkom 2006. NASA-ina letjelica Cassini snimila je, vjerojatno, tekuću vodu koja izbija iz gejzira na Enceladu. To je dodatan dokaz oceana. Radarski podaci iz 2014. godine otkrili su rezervoar vode ispod južnog pola, dubine 10-ak km. [9] Jedan od najbližih preleta Enceladu Cassini-Huygens napravila je 28. listopada 2015.. Na temelju tih podataka 2018. godine nađeni su tragovi organskih molekula težih od 200 atomskih jedinica. [10]
Izvori
- ↑ a b Celestia Solar System Definition File. Retrieved March 22, 2006.
- ↑ a b c C. C. Porco et al., Science 311, 1393 (2006).
- ↑ J. R. Spencer et al., Science 311, 1401 (2006).
- ↑ M. K. Dougherty et al., Science 311, 1406 (2006).
- ↑ a b C. J. Hansen et al., Science 311, 1422 (2006).
- ↑ a b c d J. H. Waite et al., Science 311, 1419 (2006).
- ↑ Jure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 245.
- ↑ https://www.zvjezdarnica.com/astronomija/planeti/enceladus/2091
- ↑ https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/golemi-ocean-na-saturnovu-mjesecu-krije-zivot-20140404
- ↑ https://www.tportal.hr/tehno/clanak/novo-otkrice-na-saturnovom-mjesecu-enkeladu-uzbudilo-je-znanstvenu-zajednicu-jesmo-li-sami-u-svemiru-foto-20180630
- Brown, Robert H. 2006. Composition and Physical Properties of Enceladus' Surface. Science. 311 (5766): 1425–1428 Nepoznati parametar
|coauthors=zanemaren (prijedlog zamjene:|author=) (pomoć) - Castillo, Julie C. 2005. 26Al in the Saturnian System - New Interior Models for the Saturnian satellites. Eos Trans. AGU. 82 (52): Fall Meet. Suppl. Abstract P32A-01 Nepoznati parametar
|coauthors=zanemaren (prijedlog zamjene:|author=) (pomoć) - Castillo, J. C. 2006. A New Understanding of the Internal Evolution of Saturnian Icy Satellites from Cassini Observations (PDF). LPSC. XXXVII. Abstract 2200 Nepoznati parametar
|coauthors=zanemaren (prijedlog zamjene:|author=) (pomoć) - Dougherty, M. K. 2006. Identification of a Dynamic Atmosphere at Enceladus with the Cassini Magnetometer. Science. 311 (5766): 1406–1409 Nepoznati parametar
|coauthors=zanemaren (prijedlog zamjene:|author=) (pomoć) - Hansen, Candice J. 2006. Enceladus' Water Vapor Plume. Science. 311 (5766): 1422–1425 Nepoznati parametar
|coauthors=zanemaren (prijedlog zamjene:|author=) (pomoć) - Matson, D.L. 2006. Enceladus' Interior and Geysers - Possibility for Hydrothermal Geometry and N2 Production (PDF). LPSC. XXXVII. Abstract 2219 Nepoznati parametar
|coauthors=zanemaren (prijedlog zamjene:|author=) (pomoć) - Pappalardo, R.T. 2006. Diapir-Induced Reorientation of Enceladus (PDF). LPSC. XXXVII. Abstract 2113 Nepoznati parametar
|coauthors=zanemaren (prijedlog zamjene:|author=) (pomoć) - Porco, C.C. 2006. Cassini Observes the Active South Pole of Enceladus. Science. 311 (5766): 1393–1401 Nepoznati parametar
|coauthors=zanemaren (prijedlog zamjene:|author=) (pomoć) - Rathbun, Julie A. 2005. Enceladus' global geology as seen by Cassini ISS. Eos Trans. AGU. 82 (52): Fall Meet. Suppl. Abstract P32A-03 Nepoznati parametar
|coauthors=zanemaren (prijedlog zamjene:|author=) (pomoć) - Rothery, David A. 1999. Satellites of the Outer Planets: Worlds in their own right. Oxford University Press. ISBN 0-19-512555-X
- Spahn, Frank. 2006. Cassini Dust Measurements at Enceladus and Implications for the Origin of the E Ring. Science. 311 (5766): 1416–1418 Nepoznati parametar
|coauthors=zanemaren (prijedlog zamjene:|author=) (pomoć) - Spencer, J. R. 2006. Cassini Encounters Enceladus: Background and the Discovery of a South Polar Hot Spot. Science. 311 (5766): 1401–1405 Nepoznati parametar
|coauthors=zanemaren (prijedlog zamjene:|author=) (pomoć) - Turtle, Elizabeth et al. Enceladus, Curiouser and Curiouser: Observations by Cassini's Imaging Science Subsystem. Cassini CHARM Telecon. 28 April 2005. (Adobe Acrobat file).
- Verbiscer, Anne. 2005. The opposition surge of Enceladus: HST observations 338-1022 nm. Icarus. 173: 66–83. DOI:10.1016/j.icarus.2004.05.001 Nepoznati parametar
|coauthors=zanemaren (prijedlog zamjene:|author=) (pomoć) - Waite Jr., J. Hunter. 2006. Cassini Ion and Neutral Mass Spectrometer: Enceladus Plume Composition and Structure. Science. 311 (5766): 1419–1422 Nepoznati parametar
|coauthors=zanemaren (prijedlog zamjene:|author=) (pomoć)
Vanjske poveznice
- Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - Encelad, saturnov satelit
- NASA - letjelica Cassini snimila vodu na Enceladusu
| ||||||||||||||||||||||||||||