Namješteni sudski postupak: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Dodao više podataka itd. itd!!!
mNema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Namješteni sudski postupak''' (montirani sudski proces) javni je [[Sud|sudski postupak]] u kojemu je kazna okrivljeniku odlučena unaprijed, služi prikazivanju razloga [[kazna|kazni]] [[javnost]]i i koristi se kao klasično sredstvo progona [[politika|političkih]] protivnika i drugih nepoželjnih osoba.
[[Datoteka:19280518-defendants during shakhty-trial.jpg|obrub|mini|Šahtinski tzv. proces protiv rudara, [[Sovjetski Savez|SSSR za vrijeme Staljina]] 1928. g.|alt=|400x400px]]'''Namješteni sudski postupak''' (montirani sudski proces) javni je [[Sud|sudski postupak]] u kojemu je kazna okrivljeniku odlučena unaprijed, služi prikazivanju razloga [[kazna|kazni]] [[javnost]]i i koristi se kao klasično sredstvo progona [[politika|političkih]] protivnika i drugih nepoželjnih osoba.
[[Datoteka:19280518-defendants during shakhty-trial.jpg|obrub|mini|Šahtinski tzv. proces protiv rudara, [[Sovjetski Savez|SSSR za vrijeme Staljina]] 1928. g.]]

== Definicija ==
== Definicija ==


Redak 14: Redak 12:


Najpoznatiji montirani sudski procesi su u novijoj povijesti:
Najpoznatiji montirani sudski procesi su u novijoj povijesti:
[[Datoteka:Moscow Trial 1945.jpg|mini|Moskausko suđenje 1945. g. protiv 16 Poljskih protuokupatorskih partizana tj. vojnici Poljske poznate Armije Krajova. [[Sovjetski Savez|SSSR.]]]]


*[[Josif Staljin|Staljinove]] čistke.<ref>[http://www.wiko-berlin.de/index.php?]</ref>
*[[Josif Staljin|Staljinove]] čistke.<ref>[http://www.wiko-berlin.de/index.php?]</ref>[[Datoteka:Moscow_Trial_1945.jpg|alt=|mini|600x600px]]
*[[Adolf Hitler|Hitlerove]] čistke nakon neuspjeloga atentata na njega.<ref>[http://www.wdr.de/themen/kultur/stichtag/2004/07/20.jhtml]</ref>
*[[Adolf Hitler|Hitlerove]] čistke nakon neuspjeloga atentata na njega.<ref>[http://www.wdr.de/themen/kultur/stichtag/2004/07/20.jhtml]</ref>
*[[Josip Broz|Titove]] čistke nakon Drugog svjetskog rata (primjerice postupak protiv [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]], [[Andrija Hebrang (otac)|Andrije Hebranga]] ili [[Milivoj Magdić|Milivoja Magdića]]<ref>http://www.hdpz.t-com.hr/prosli.htm</ref>) i nakon [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] protiv brojnih [[domoljublje|domoljubnih]] hrvatskih [[disident|disidenata]] kada se Tito na prijedlog Vladimira Bakarića i Edvarda Kardelja u jesen [[1971.]] godine odlučio na protuudar i gušenje hrvatskog nacionalnog pokreta. "Vodeći drugovi" bili su odstranjeni, smijenjeni, umirovljeni, a u siječnju [[1972.]] godine počeli su progoni [[Hrvatsko proljeće|proljećara]] koji su uhićeni, zatočeni i osuđeni na višegodišnje robije. Riječ je bila o vodećim hrvatskim intelektualcima kao primjerice [[Franjo Tuđman]], [[Dražen Budiša]], [[Petar Kriste]], [[Ivan Zvonimir Čičak]], [[Marko Veselica]], [[Hrvoje Šošić]], [[Vice Vukojević]], [[Vlatko Pavletić]] i mnogi drugi. Sudovi i zatvori bili su prepuni istomišljenika hrvatskog nacionalnog pokreta, a doba oštre represije označilo je početak olovnih godina i [[Hrvatska šutnja|hrvatske šutnje]].<ref>Povijest Hrvatske, Dragutin Pavličević, Zagreb, 2007., Naklada Pavičić, str. 491. ISBN 978-953-6308-71-2</ref>
*[[Josip Broz|Titove]] čistke nakon Drugog svjetskog rata (primjerice postupak protiv [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]], [[Andrija Hebrang (otac)|Andrije Hebranga]] ili [[Milivoj Magdić|Milivoja Magdića]]<ref>http://www.hdpz.t-com.hr/prosli.htm</ref>) i nakon [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] protiv brojnih [[domoljublje|domoljubnih]] hrvatskih [[disident|disidenata]] kada se Tito na prijedlog Vladimira Bakarića i Edvarda Kardelja u jesen [[1971.]] godine odlučio na protuudar i gušenje hrvatskog nacionalnog pokreta. "Vodeći drugovi" bili su odstranjeni, smijenjeni, umirovljeni, a u siječnju [[1972.]] godine počeli su progoni [[Hrvatsko proljeće|proljećara]] koji su uhićeni, zatočeni i osuđeni na višegodišnje robije. Riječ je bila o vodećim hrvatskim intelektualcima kao primjerice [[Franjo Tuđman]], [[Dražen Budiša]], [[Petar Kriste]], [[Ivan Zvonimir Čičak]], [[Marko Veselica]], [[Hrvoje Šošić]], [[Vice Vukojević]], [[Vlatko Pavletić]] i mnogi drugi. Sudovi i zatvori bili su prepuni istomišljenika hrvatskog nacionalnog pokreta, a doba oštre represije označilo je početak olovnih godina i [[Hrvatska šutnja|hrvatske šutnje]].<ref>Povijest Hrvatske, Dragutin Pavličević, Zagreb, 2007., Naklada Pavičić, str. 491. ISBN 978-953-6308-71-2</ref>
Redak 22: Redak 19:


== Galerija ==
== Galerija ==
<gallery mode="packed-hover">
<gallery mode="packed-hover" heights="200">
Datoteka:Franciszek Niepokólczycki-The show trial 1947.jpg|Francišek Nijepolocečki, partizan Poljske vojske, dobiva namješteni sud u komunističkoj Poljsci u 1947. godini.
Datoteka:Franciszek Niepokólczycki-The show trial 1947.jpg|Francišek Nijepolocečki, partizan Poljske vojske, dobiva namješteni sud u komunističkoj Poljsci u 1947. godini.
Datoteka:Waldemar Baczak during show trial.jpg|Uz njega, Valdemar Bačak dobiva smrtnu kaznu na takvom sudu, 1947. g.
Datoteka:Waldemar Baczak during show trial.jpg|Uz njega, Valdemar Bačak dobiva smrtnu kaznu na takvom sudu, 1947. g.

Inačica od 18. siječnja 2020. u 10:13

Šahtinski tzv. proces protiv rudara, SSSR za vrijeme Staljina 1928. g.

Namješteni sudski postupak (montirani sudski proces) javni je sudski postupak u kojemu je kazna okrivljeniku odlučena unaprijed, služi prikazivanju razloga kazni javnosti i koristi se kao klasično sredstvo progona političkih protivnika i drugih nepoželjnih osoba.

Definicija

Montirani politički sudski podstupci su uobičajeni u diktatorskim sustavima kao sredstvo za uklanjanje nepodobnih osoba. Postupci se vode pri neuvažavanju svih načela vladavine prava ili zakona i služe eliminaciji, obečašćenju i uništenju okrivljenika u javnosti. Zato su montirani procesi često inscinirani kao veliki medijski spektakl i služe zastrašivanju i discipliniranju neistomišljenika.

Kritični stav prema vladi primjerice, optuživao se kao veleizdaja, špijunaža ili drugim sličnim optužbama. Druga varijanta je bilo izmišljanje kaznenih djela za koja se lažno optuživalo okrivljenika.

Okrivljenici praktički nemaju mogućnost za obranu a priznanje koja su obično na početku procea izjavili su izjavljeni pod ucjenama ili nakon mučenja. Presuda je u većini slučajeva već unaprijed donesena. Optužnica se očitava na polemičan način i presude su uglavnom teške.

Poznati primjeri

Najpoznatiji montirani sudski procesi su u novijoj povijesti:

Galerija

  • Francišek Nijepolocečki, partizan Poljske vojske, dobiva namješteni sud u komunističkoj Poljsci u 1947. godini.
    Francišek Nijepolocečki, partizan Poljske vojske, dobiva namješteni sud u komunističkoj Poljsci u 1947. godini.
  • Uz njega, Valdemar Bačak dobiva smrtnu kaznu na takvom sudu, 1947. g.
    Uz njega, Valdemar Bačak dobiva smrtnu kaznu na takvom sudu, 1947. g.
  • Karl dobiva smrtnu osudu na lažnom sudu Moskve u SSSR-u. U doba Staljinovih čistki, 1935.-1953. g.
    Karl dobiva smrtnu osudu na lažnom sudu Moskve u SSSR-u. U doba Staljinovih čistki, 1935.-1953. g.
  • Dvanaestero socijalističkih partizana pogubljeno, Moskva, Lenjinova SSSR u 1922. godini
    Dvanaestero socijalističkih partizana pogubljeno, Moskva, Lenjinova SSSR u 1922. godini
  • Sud protiv preko 450 (na smrt oko 150) članova organizacije "Nezavisnost Ukrajine", SSSR. 1930. g.
    Sud protiv preko 450 (na smrt oko 150) članova organizacije "Nezavisnost Ukrajine", SSSR. 1930. g.

Izvori

  1. ↑ [1]
  2. ↑ [2]
  3. ↑ http://www.hdpz.t-com.hr/prosli.htm
  4. ↑ Povijest Hrvatske, Dragutin Pavličević, Zagreb, 2007., Naklada Pavičić, str. 491. ISBN 978-953-6308-71-2
  5. ↑ a b c (slov.) RTV Slovenija: Ozvočeni montirani dahavski procesi v Ljubljani, preuzeto 28. siječnja 2012.
  6. ↑ e-novine.com: Približavanje Zapadu, preuzeto 28. siječnja 2012.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Namješteni_sudski_postupak&oldid=5415882"