Boris Bućan

Boris Bućan
od 1970.
Rođenje	15. ožujka 1947.
Nacionalnost	Hrvat
Vrsta umjetnosti	plakat
Poznata djela	plakat Žar-ptica
Portal o životopisima

Boris Bućan (Zagreb, 15. ožujka 1947.), hrvatski likovni umjetnik, slikar i grafički dizajner. Stvara i u staklu. Redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Životopis

Boris Bućan: plakat za balete Žar-ptica i Petruška, (Hrvatsko narodno kazalište u Splitu 1983.)

Rođen je 15. ožujka 1947. godine u Zagrebu. Nakon završene Škole primijenjene umjetnosti upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Ljubljani 1967. godine. Studij slikarstva nastavlja na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje je diplomirao 1972. godine. Na domaćoj likovnoj sceni javlja se potkraj sedamdesetih godina izvodeći intervencije u prostoru grada. Boji pločnik u plavo u Varšavskoj ulici u Zagrebu te radom nazvanim Pikturalna petlja koji je radio s Josipom Stošićem 1969. godine za ondašnju Galeriju Centar u Gundulićevoj ulici. Bućan je dosad imao više od sedamdeset samostalnih izložbi te više od 160 kolektivnih izložbi od kojih su najpoznatije Venecijanski bijenale 1984. godine na kojem je predstavljao SFRJ, Bijenale u Sao Paolu 1989., te Trijenale u Milanu 1992. godine. Izuzetno je cijenjen u zemlji i u inozemstvu zbog svog osebujnog pristupa u oblikovanju plakata. Dobitnik je brojnih nagrada u zemlji i inozemstvu. Posljednjih godina okreće se sve više slikarstvu.

Plakati

Novina koju Bućan uvodi u tadašnju tradiciju plakatiranja velike su dimenzije plakata. Šest listova međusobno spojenih u cjelinu otiskuju se na površini 2 x 2 metra te na taj način, prema Maroeviću, mijenjaju sliku grada namećući se prolaznicima svojom veličinom. Bućan se referira na brojna poznata djela ponavljajući njihovu kompoziciju u novom kontekstu. Tako se na plakatu za Glazbene doživljaje Zagrebačkih simfoničara i Zbora RTZ-a u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog referira na Picassova Tri svirača iz 1921. godine, a na plakatu za Međunarodni dan muzeja u Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu zamjetno je referiranje na Botticellijevo Rođenje Venere iz 1486. godine. Često ponavlja uzorke na različitim plakatima, primjerice korištenje zlatnog uzorka s crnim linijama uočljivo je na njegovim plakatima za Trijenale hrvatske skulpture – Konfrontacije 1982., na plakatu Verdijeve Traviate u Hrvatskome narodnom kazalištu u Splitu, zatim na plakatu povodom 100 godina Obrtne škole i Škole primijenjene umjetnosti na retrospektivnoj izložbi učeničkih radova. U svojim plakatima za HNK u Splitu - primjerice plakati za predstave Roko i Cicibela"" 1983. godine, Tijardović: život i vrijeme iste godine, Kroćenje goropadnice - miješa različite šarolike uzorke za koje inspiraciju nalazi u razdoblju secesije. Na plakatu za Verdijeva Nabucca 1983. koristio je znakove nalik klinastom pismu kojima oblikuje Nabukodonosora, odnosno situaciju u kojoj najveći vladar Novobabilonskog Carstva doživljava poraz i pada. Isti motiv ponovit će i na plakatu za predstavu Dušana Jovanovića Vojna tajna, ali u drukčijem kontekstu i na drugi način. Kirchnerovi motivi i citati uočljivi su na njegovim plakatima za predstave Balada o Pulcinelli i Aretej iz 1984. godine. Na njegovom najpoznatijem plakatu za baletnu predstavu Igora Stravinskoga Žar-ptica i Petruška, Bućan prikazuje biće s animalnim i antropomorfnim obilježjima. Bućan se poigrava tim obilježjima i na plakatu za Dane hrvatske glazbe: ciklus Petnaest doživljaja Zagrebačkih simfoničara i Zbora RTZ-a za Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskoga. Grafizam trave na plakatu Žar-ptica autor smatra svojim patentom, te ga kasnije nebrojeno puta ponavlja u svojim kompozicijama.

Nagrade i priznanja

Od brojnih priznanja koje je primio najistaknutije su nagrada Zagrebačkog salona (1970. i 1983. godine), nagrada Zgraf-a (1984.), Brončana plakata, Varšava (1974.), Zlatna plakata, Trijenale kazališnog plakata, Novi Sad (1974.), 1. nagrada na 7. međunarodnom bijenalu kazališnog plakata za plakat predstave Anđeo na mom ramenu Gradskog dramskog kazališta Gavella, Rzeszów u Poljskoj (1999.). Hrvatsko dizajnersko društvo 2006. godine dodjeljuje Bućanu nagradu za životno djelo. Plakate radi za Galeriju Studentskog centra u Zagrebu, Teatar &td, Gradsko dramsko kazalište Gavella, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu i Splitu. Njegov najznačajniji uspjeh predstavlja uvrštavanje Bućanova plakata za balet Žar ptica Igora Stravinskog u postav izložbe The Power of Posters, Victoria and Albert Museum u Londonu 1998. godine. Na izložbi je prikazano 250 najboljih radova nastalih od 1870. do 1998. godine. Osim što je uvršten u postav, Bućanov plakat bio je na naslovnici kataloga izložbe. Bućanova djela danas se nalaze u brojnim svjetskim muzejima među kojima se ističu MoMA i Cooper – Hewitt Museum u New Yorku; Staatliches Museum für Augewandte Kunst u Münchenu; State Library of Victoria u Melbourneu; Deutsches Plakat Museum u Essenu.

Literatura

• Maroević, Tonko. Bućan: plakati/posters (1967-1984), Biblioteka Grafičke zbirke: knjiga 5, NSB, Zagreb, 1984.
• Ukrainčik, Lea (ur.), Beroš, Nada. Boris Bućan: ciklus u kinu, Umjetnički paviljon, Zagreb, lipanj 1996.
• Medić, Ana (ur.), Kovač, Leonida. Boris Bućan: žena na mjesečini = Woman in the Moonlight , Galerija Klovićevi dvori 16. ožujak/March - 30. travanj/April 2010, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2010. ISBN 9789532710359

Vanjske poveznice

• Plakati Borisa Bućana, digitalizirana baština Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
• Hrgović, Maja. "Stakleni ljudi" Borisa Bućana: Ležernost i zamah u slavljenju svakodnevice, Novi list, 17. ožujka 2013.
• Boris Bućan izložio 130 dosad nepokazanih radova, tportal.hr, 14. ožujka 2013.
• Vera Horvat Pintarić: Boris Bućan
• Boris Bućan - biografija
• Bućanovi plakati - slike u Parizu, Večernji list, 7. studenog 2011.
• Stranice Borisa Bućana na HAZU
• Bućan, Boris.Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine