Povijest Hrvata (Meštrović)
.jpg) Povijest Hrvata | |
| Ivan Meštrović, 1932. ↓1 | |
| bronca, mramor | |
| Portal: Likovna umjetnost |
Skulptura Povijest Hrvata (1932.), djelo je hrvatskoga kipara Ivana Meštrovića. Djelo je jedna od najpoznatijih njegovih skulptura.
Povijest Hrvata[uredi | uredi kôd]
Skulpturu Povijest Hrvata Ivan Meštrović izradio je 1932. godine, namijenivši je novoj zgradi Starohrvatskog muzeja u Kninu, na tvrđavi, za koju su projekte načinili, 1931. godine, Meštrović, slikar Jozo Kljaković i arhitekt Drago Ibler.[1]
- »Sjedeći lik žene odjeven je u stiliziranu narodnu nošnju koja potječe iz Dalmatinske zagore, a pretpostavlja se da njezine portretne karakteristike pripadaju umjetnikovoj majci. Ženski lik u krilu drži masivnu kamenu ploču na kojoj je u glagoljici ispisan naziv djela i utjelovljuje prikaz brižne majke i čuvarice nacionalne baštine i povijesti.«[2]
Godine 1934. Povijest Hrvata su po Meštrovićevu sadrenome modelu, u njegovu splitskome atelijeru, u mramoru isklesali kipari Grga Antunac i Dujam Penić, a kamen je prethodno pripremio za rad klesar P. Štambuk. Iste godine mramorna Povijest Hrvata postavljena je u parkovni paviljon kraljevskoga dvora na Dedinju u Beogradu, gdje se i danas nalazi. ↓2 Skulptura je predstavljena javnosti na izložbi Pola vijeka hrvatske umjetnosti u Zagrebu 1938. – 1939., koju je povodom šezdesete obljetnice svoga osnutka organiziralo Hrvatsko društvo umjetnosti.[3] Godine 1970. prigodom tristote obljetnice osnutka Sveučilišta u Zagrebu ispred Rektorata postavljen je brončani odljev Povijesti Hrvata. Godine 1978. sadreni model prenesen je iz Gliptoteke HAZU u prostor Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Godine 1984. u Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu napravljen je brončani odljev Povijesti Hrvata koji je Hrvatska matica iseljenika darovala Hrvatskoj bratskoj zajednici na obljetnicu osnutka, a nalazi se u domu Hrvatske bratske zajednice, u njezinome glavnome uredu,[4][5] u Pittsburghu.[3][6] Iste godine još jedan brončani odljev skulpture izliven je za Atelijer Meštrović u Zagrebu.[3][6]
Motiv[uredi | uredi kôd]
- Zajedno s likom Ivana Meštrovića na poštanskoj marki izdatoj 17. prosinca 2008. godine, u seriji Znameniti Hrvati, a povodom 125. obljetnice rođenja Ivana Meštrovića, nalazi se i Povijest Hrvata.[7]
- Povijest Hrvata nalazi se na prvoj stranici hrvatske biometrijske putovnice.[3]
- Motiv Povijest Hrvata uzet je za naslovnice mnogih hrvatskih povijesnih knjiga.
Vidi još[uredi | uredi kôd]
Bilješke[uredi | uredi kôd]
- a) Ivan Meštrović za života tvrdio je kako je skulpturu kralj Aleksandar privremeno posudio.
- »Ja sam bio uzeo na se, da izradim nacrt za zgradu i figuru "Povijesti Hrvata", koja je imala da se postavi u skromni vestibul na ulazu u muzej. Međutim je pala odluka da kralj Aleksandar dodje u Zagreb i za tu svrhu je trebalo kod Maksimira napraviti sokolski stadium, te je tadašnji ban Perović posegao za sumom odredjenom za podizanje muzeja, s obećanjem, da će Banovina tu sumu vratiti. Međutim nije došlo do povraćanja niti do ostvarenja muzeja. U međuvremenu i u nadi, da će se muzej ostvariti, ja sam bio izradio kip "Povijest Hrvata" i isklesao ga u grčkome mramoru, a prof. Ivšić mi je pomogao, da urežem glagoljski natpis na fragmentu, koga figura drži u krilu. Pok. kralj Aleksandar je saznao za ovu figuru, tražio fotografiju i izjavio se, da mu se kip vanredno dopada i da bi ga želio kupiti. Kad sam mu objasnio za koju je svrhu napravljen, on je izjavio, da ga želi imati i privremeno postaviti u poseban paviljončić kraj svoje vile na Dedinju, a kad se muzej napravi, da će ga onda pokloniti muzeju.«[8]
- b) U Beogradu tvrde kako je ta mramorna skulptura izrađena na inicijativu jugoslavenskoga kralja Aleksandra I. Karađorđevića i otkupljena po njegovome nalogu izravno od umjetnika 1934. godine.[9]
- »(...) u Arhivu Jugoslavije, u fasciklu broj 152, nalazi se rješenje (9. svibnja 1934. godine) u kojemu piše da se iz blagajne nj. k. v. isplati kiparu 200.000 dinara na ime honorara za kip „Povijest Hrvatske“ i 55.145 dinara na ime troškova za prijevoz i izradu kipa. U istom fasciklu čuva se i račun Narodne banke Kraljevine Jugoslavije od 12. svibnja 1934. godine, a u njemu piše da se Meštrović isplaćuje preko podružnice u Zagrebu.«[10]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Kečkemet, Duško. Meštrović, Marun, Gunjača i Povijest Hrvata // Starohrvatska prosvjeta, sv. 3, br. 30, (2003.), str. 261.-268., (Hrčak), str. 263.
- ↑ N.K., Krenite putovima skulptura Ivana Meštrovića, tportal.hr, 9. srpnja 2013., pristupljeno 17. srpnja 2016.
- ↑ a b c d Andro Krstulović Opara, Ante Milošević, Meštrovićeva Povijest Hrvata čuvarica naše baštine, mhas-split.hr, pristupljeno 17. srpnja 2016.
- ↑ Ivan Čizmić, Povijest Hrvatske bratske zajednice: 1894-1994., Golden Marketing, Zagreb, 1994., ISBN 953-6168-01-4, str. 321.
- ↑ Hrvatska bratska zajednica: Uredska galerija Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. kolovoza 2016. (Wayback Machine), croatianfraternalunion.org, pristupljeno 17. srpnja 2016.
- ↑ a b Kečkemet, Duško. Meštrović, Marun, Gunjača i Povijest Hrvata // Starohrvatska prosvjeta, sv. 3, br. 30, (2003.), str. 261.-268., (Hrčak), str. 266.
- ↑ Hrvatska pošta - Pregled poštanskih maraka: Znameniti Hrvati – 125. obljetnica rođenja Ivana Meštrovića, posta.hr, pristupljeno 17. srpnja 2016.
- ↑ Kečkemet, Duško. Meštrović, Marun, Gunjača i Povijest Hrvata // Starohrvatska prosvjeta, sv. 3, br. 30, (2003.), str. 261.-268., (Hrčak), str. 265.
- ↑ (srp.) Povijest Hrvata, 1932-34., royalfamily.org, pristupljeno 17. srpnja 2016.
- ↑ (srp.) S. Šulović, Meštrovićeva skulptura ostaje na dvoru, blic.rs, 15. kolovoza 2015., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 17. ožujka 2016.), pristupljeno 25. studenoga 2023.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Meštrovićeva Povijest Hrvata, croatianhistory.net, Darko Žubrinić, 2012.
- Povijest Hrvata Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. srpnja 2016. (Wayback Machine), zagrebacki.info, Stjepan Brbot, 2012.