Povijest Hrvata (Meštrović)
.jpg) Povijest Hrvata | |
| Ivan Meštrović, 1932. ↓1 | |
| bronca, mramor | |
| Portal: Likovna umjetnost |
Skulptura Povijest Hrvata (1932.), djelo je hrvatskoga kipara Ivana Meštrovića. Djelo je jedna od najpoznatijih njegovih skulptura.
Skulpturu Povijest Hrvata Ivan Meštrović izradio je 1932. godine, namijenivši je novoj zgradi Starohrvatskog muzeja u Kninu, na tvrđavi, za koju su projekte načinili, 1931. godine, Meštrović, slikar Jozo Kljaković i arhitekt Drago Ibler.[1]
- »Sjedeći lik žene odjeven je u stiliziranu narodnu nošnju koja potječe iz Dalmatinske zagore, a pretpostavlja se da njezine portretne karakteristike pripadaju umjetnikovoj majci. Ženski lik u krilu drži masivnu kamenu ploču na kojoj je u glagoljici ispisan naziv djela i utjelovljuje prikaz brižne majke i čuvarice nacionalne baštine i povijesti.«[2]
Godine 1934. Povijest Hrvata su po Meštrovićevu sadrenome modelu, u njegovu splitskome atelijeru, u mramoru isklesali kipari Grga Antunac i Dujam Penić, a kamen je prethodno pripremio za rad klesar P. Štambuk. Iste godine mramorna Povijest Hrvata postavljena je u parkovni paviljon kraljevskoga dvora na Dedinju u Beogradu, gdje se i danas nalazi. ↓2 Skulptura je predstavljena javnosti na izložbi Pola vijeka hrvatske umjetnosti u Zagrebu 1938. – 1939., koju je povodom šezdesete obljetnice svoga osnutka organiziralo Hrvatsko društvo umjetnosti.[3] Godine 1970. prigodom tristote obljetnice osnutka Sveučilišta u Zagrebu ispred Rektorata postavljen je brončani odljev Povijesti Hrvata. Godine 1978. sadreni model prenesen je iz Gliptoteke HAZU u prostor Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Godine 1984. u Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu napravljen je brončani odljev Povijesti Hrvata koji je Hrvatska matica iseljenika darovala Hrvatskoj bratskoj zajednici na obljetnicu osnutka, a nalazi se u domu Hrvatske bratske zajednice, u njezinome glavnome uredu,[4][5] u Pittsburghu.[3][6] Iste godine još jedan brončani odljev skulpture izliven je za Atelijer Meštrović u Zagrebu.[3][6]
- Zajedno s likom Ivana Meštrovića na poštanskoj marki izdatoj 17. prosinca 2008. godine, u seriji Znameniti Hrvati, a povodom 125. obljetnice rođenja Ivana Meštrovića, nalazi se i Povijest Hrvata.[7]
- Povijest Hrvata nalazi se na prvoj stranici hrvatske biometrijske putovnice.[3]
- Motiv Povijest Hrvata uzet je za naslovnice mnogih hrvatskih povijesnih knjiga.
- a) Ivan Meštrović za života tvrdio je kako je skulpturu kralj Aleksandar privremeno posudio.
- »Ja sam bio uzeo na se, da izradim nacrt za zgradu i figuru "Povijesti Hrvata", koja je imala da se postavi u skromni vestibul na ulazu u muzej. Međutim je pala odluka da kralj Aleksandar dodje u Zagreb i za tu svrhu je trebalo kod Maksimira napraviti sokolski stadium, te je tadašnji ban Perović posegao za sumom odredjenom za podizanje muzeja, s obećanjem, da će Banovina tu sumu vratiti. Međutim nije došlo do povraćanja niti do ostvarenja muzeja. U međuvremenu i u nadi, da će se muzej ostvariti, ja sam bio izradio kip "Povijest Hrvata" i isklesao ga u grčkome mramoru, a prof. Ivšić mi je pomogao, da urežem glagoljski natpis na fragmentu, koga figura drži u krilu. Pok. kralj Aleksandar je saznao za ovu figuru, tražio fotografiju i izjavio se, da mu se kip vanredno dopada i da bi ga želio kupiti. Kad sam mu objasnio za koju je svrhu napravljen, on je izjavio, da ga želi imati i privremeno postaviti u poseban paviljončić kraj svoje vile na Dedinju, a kad se muzej napravi, da će ga onda pokloniti muzeju.«[8]
- b) U Beogradu tvrde kako je ta mramorna skulptura izrađena na inicijativu jugoslavenskoga kralja Aleksandra I. Karađorđevića i otkupljena po njegovome nalogu izravno od umjetnika 1934. godine.[9]
- »(...) u Arhivu Jugoslavije, u fasciklu broj 152, nalazi se rješenje (9. svibnja 1934. godine) u kojemu piše da se iz blagajne nj. k. v. isplati kiparu 200.000 dinara na ime honorara za kip „Povijest Hrvatske“ i 55.145 dinara na ime troškova za prijevoz i izradu kipa. U istom fasciklu čuva se i račun Narodne banke Kraljevine Jugoslavije od 12. svibnja 1934. godine, a u njemu piše da se Meštrović isplaćuje preko podružnice u Zagrebu.«[10]
- ↑ Kečkemet, Duško. Meštrović, Marun, Gunjača i Povijest Hrvata // Starohrvatska prosvjeta, sv. 3, br. 30, (2003.), str. 261.-268., (Hrčak), str. 263.
- ↑ N.K., Krenite putovima skulptura Ivana Meštrovića, tportal.hr, 9. srpnja 2013., pristupljeno 17. srpnja 2016.
- ↑ a b c d Andro Krstulović Opara, Ante Milošević, Meštrovićeva Povijest Hrvata čuvarica naše baštine, mhas-split.hr, pristupljeno 17. srpnja 2016.
- ↑ Ivan Čizmić, Povijest Hrvatske bratske zajednice: 1894-1994., Golden Marketing, Zagreb, 1994., ISBN 953-6168-01-4, str. 321.
- ↑ Hrvatska bratska zajednica: Uredska galerija Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. kolovoza 2016. (Wayback Machine), croatianfraternalunion.org, pristupljeno 17. srpnja 2016.
- ↑ a b Kečkemet, Duško. Meštrović, Marun, Gunjača i Povijest Hrvata // Starohrvatska prosvjeta, sv. 3, br. 30, (2003.), str. 261.-268., (Hrčak), str. 266.
- ↑ Hrvatska pošta - Pregled poštanskih maraka: Znameniti Hrvati – 125. obljetnica rođenja Ivana Meštrovića, posta.hr, pristupljeno 17. srpnja 2016.
- ↑ Kečkemet, Duško. Meštrović, Marun, Gunjača i Povijest Hrvata // Starohrvatska prosvjeta, sv. 3, br. 30, (2003.), str. 261.-268., (Hrčak), str. 265.
- ↑ (srp.) Povijest Hrvata, 1932-34., royalfamily.org, pristupljeno 17. srpnja 2016.
- ↑ (srp.) S. Šulović, Meštrovićeva skulptura ostaje na dvoru, blic.rs, 15. kolovoza 2015., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 17. ožujka 2016.), pristupljeno 25. studenoga 2023.
- Meštrovićeva Povijest Hrvata, croatianhistory.net, Darko Žubrinić, 2012.
- Povijest Hrvata Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. srpnja 2016. (Wayback Machine), zagrebacki.info, Stjepan Brbot, 2012.