Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1965./66.

Izvor: Wikipedija
Prvenstvo Jugoslavenskog nogometnog saveza
1. savezna liga
sezona 1965./66.
Država Jugoslavija
Prvaci Vojvodina
Degradirani Radnički Beograd
Trešnjevka Zagreb
Broj klubova 16
Kup prvaka Vojvodina
Kup PK OFK Beograd
Kup velesajamskih gradova Dinamo Zagreb
Crvena zvezda
Olimpija Ljubljana
Broj utakmica 240
Ukupno golova 719  (3 po utakmici)
Najbolji strijelac Petar Nadoveza (21)
Ukupna posjećenost 2.325.800 (9.691 po utakmici)
1966./67.

Prvenstvo Jugoslavije u nogometu za sezonu 1966./67. bilo je trideset i sedmo po redu najviše nogometno natjecanje u Jugoslaviji, dvadeseto poslijeratno, koje je započelo 15. kolovoza 1965. i završilo 19. lipnja 1966.
Prvak je postao srbijanski klub, Vojvodina iz Novog Sada, što im je bio prvi naslov.
Najbolji strijelac bio je Petar Nadoveza iz splitskog Hajduka s 21 golom.

Bilo je to prvo izdanje sa 16 članova i prvo koje je koristilo gol-razliku[1] u slučaju jednakog broja bodova u konačnom poretku. Bio je to i prvi put da je jedan jugoslavenski klub stigao do finala Kupa prvaka: Partizan je poražen od Real Madrida 1:2.

Sustav natjecanja[uredi | uredi kôd]

Igralo se u dvije faze. Momčadi su međusobno igrale dvokružni ligaški sustav. Igrala se po jedna utakmica na domaćem i gostujućem terenu. Prvakom je postala momčad koja je sakupila najviše bodova u skupini za prvaka (pobjeda = 2 boda, neodlučeni ishod = 1 bod, poraz = bez bodova).

Pravila koje su određivala poredak na ljestvici su bila: 1) broj osvojenih bodova, 2) gol-razlika, 3) baraź

Formiranje lige[uredi | uredi kôd]

U obzir ulazi 14 najbolje plasiranih iz prethodne sezone, plus pobjednici dviju skupina Druge savezne lige 1964./65.

  • Iz Prve savezne lige natjecali su se Partizan, Sarajevo, Crvena zvezda, Rijeka, Željezničar, Zagreb, Radnički Niš, Dinamo Zagreb, Vojvodina, OFK Beograd, Vardar Skoplje, Hajduk Split, Velež Mostar i Trešnjevka Zagreb
  • Iz Druge savezne lige: Olimpija Ljubljana (pobjednik zapadne skupine) i Radnički Beograd (pobjednik istočne skupine)

Sudionici[uredi | uredi kôd]

Slovenija Hrvatska Bosna i Hercegovina Srbija Crna Gora Makedonija
Vojvodina Središnja Srbija Kosovo
  • nitko
  • nitko

Dinamo
Trešnjevka
Zagreb
Hajduk
Crvena zvezda
Partizan
OFK
Radnički Beograd
Sarajevo
Željezničar
Velež
Vojvodina
Olimpija
Rijeka
Vardar
Radnički Niš
Približna lokacija klubova 1. savezne lige u sezoni 1965./66.

Afera Planinić[uredi | uredi kôd]

Iako su se događaji pod lupom zbili četrnaest mjeseci ranije, početak sezone Jugoslavenske prve lige 1965./66., a potom i ostatak kampanje, obilježeni su otkrićima namještanja utakmica iz svibnja i lipnja 1964., tijekom završnih tjedana 1963./64. sezona.

Krajem kolovoza 1965., dva tjedna u novoj prvenstvenoj sezoni, FK Željezničar, Hajduk Split i NK Trešnjevka proglašeni su krivima za namještanje utakmica dvije sezone ranije krajem sezone 1963./64. Njihova krivnja temeljila se na pisanoj izjavi vratara Željezničara Ranka Planinića koji se nakon 14 mjeseci odlučio oglasiti. Planinić u svom iskazu tvrdi da je njegov klub pred kraj sezone 1963./64. odbacio utakmice protiv Hajduka i Trešnjevke za financijsku odštetu koju su te dvije momčadi kojima je prijetilo ispadanje platile kako bi izbjegle ispadanje. Naime, Planinić tvrdi da je bila namještena utakmica odigrana 31. svibnja 1964. u Splitu kada je Hajduk s 4:0 pobijedio Željezničar, kao i utakmica 7. lipnja 1964. u Sarajevu kada su Željezničar i Trešnjevka izjednačili 3:3. Bio je na golu Željezničara u oba susreta.

Planinić je tu informaciju obznanio u kolovozu 1965. obrativši se novinaru Večernjih novina Aliji Resuloviću koji je Planinićevo svjedočenje uzeo u formi intervjua, a taj je list u to vrijeme objavljivao u nakladi od 100.000 primjeraka. U svojoj knjizi Ona vremena iz 2006. godine, Resulović tvrdi da je kontaktirao predsjednika FK Željezničar Nusreta Mahića neposredno prije slanja teksta u tisak, informirajući ga o Planinićevim navodima, tražeći komentar, pa čak i ponudivši da sjedne na informaciju ako on (Mahić) smatra da je potrebno. Resulović dalje tvrdi da je Mahić odgovorio: "Objavi sve! To je laž i nekakva osveta Planinića što je novčano kažnjen za izgred na treningu!".[2]

Eksplozivno svjedočenje odmah je postao nacionalni skandal koji je postao poznat kao "afera Planinić". Jugoslavenska prva liga bila je opterećena glasinama o raširenom namještanju utakmica u više navrata tijekom proteklog desetljeća, međutim, ovo je bio prvi slučaj da se neki igrač oglasio i potkrijepio te tvrdnje.

Kazna[uredi | uredi kôd]

U petak, 27. kolovoza 1965., nakon petnaestosatnog istražnog postupka, Disciplinski sud FSJ pod predsjedanjem Svetozara Savića izrekao je sljedeće kazne:

  • Članovi Uprave FK Željezničar, uključujući i predsjednika kluba Nusreta Mahića, dobili su doživotne zabrane obavljanja bilo kakvih službenih funkcija vezanih za nogomet.
  • Tadašnji trener FK Željezničar Vlatko Konjevod dobio je doživotnu zabranu bavljenja nogometom.
  • Nogometaši FK Željezničar Ivica Osim i Drago Smajlović dobili su po godinu dana zabrane bavljenja nogometom.
  • Članovi Uprave NK Hajduk Split, među kojima je i predsjednik kluba Josip Košto, dobili su doživotne zabrane obnašanja bilo kakvih dužnosničkih funkcija vezanih uz nogomet.
  • Tadašnji glavni trener NK Hajduk Split Milovan Ćirić dobio je doživotnu zabranu bavljenja nogometom.
  • Dvojica članova uprave SD Trešnjevka dobili su doživotnu zabranu obnašanja bilo kakvih dužnosničkih funkcija vezanih uz nogomet.
  • Protiv predsjednika kluba SD Trešnjevka Ivana Bačuna i tehničkog direktora Marjana Matančića pokrenuti su disciplinski postupci.
  • Glavni tajnik NK Dinamo Zagreb Oto Hofman dobio je doživotnu zabranu igranja u nogometu jer je bio posrednik Željezničara i Trešnjevke.

Predsjednik disciplinskog tijela Svetozar Savić također je objavio da je istragom utvrđeno da je Željezničaru za te utakmice splitski Hajduk platio 1,5 milijuna dinara, a Trešnjevka četiri milijuna dinara. Dio novca koji je Trešnjevka isplaćivala dobivao je od Zagrebačkog velesajma na kojem su bili zaposleni neki od članova uprave Trešnjevke.[3] Kao referentna točka, cijena dnevnih novina u to vrijeme bila je 40 dinara.

Nadalje, NK Hajduk Split, SD Trešnjevka i FK Željezničar ispali su u Zapadnu skupinu Druge savezne lige, što je odmah stupilo na snagu. Odluka je nadalje podrazumijevala reorganizaciju Prve savezne lige 1965./66., koja je već bila dva tjedna u svojoj karijeri, smanjenjem broja klubova sa 16 na 13 i poništenjem svih utakmica Prve savezne lige 1965./66. koje su igrali Hajduk, Trešnjevka i Željezničar. do tog trenutka (ukupno 6 susreta). To je također značilo proširenje Zapadne skupine Druge savezne lige 1965./66. s 18 na 21 klub.[4]

Kazna je izazvala široki šok i odobravanje u jugoslavenskoj javnosti sa svakim od šest podsaveza FSJ, osim što je SR Hrvatska izrazila snažnu potporu toj odluci. Navijači Hajduka, Trešnjevke i Željezničara organizirali su ulične prosvjede u svojim gradovima, a najposjećeniji su bili splitski. Tri kluba brzo su uložila žalbu FSJ.[4]

Žalbe[uredi | uredi kôd]

U petak, 9. rujna 1965. žalbena komisija Saveza Jugoslavije objavila je svoje odluke. Glavna kazna za tri kluba smanjena je na oduzimanje bodova. Željezničar, Hajduk i Trešnjevka osvojili su 6, 5, odnosno 5 bodova.
Sve pojedinačne kazne za igrače i članove uprave kluba su potvrđene.[5]

Posljedica[uredi | uredi kôd]

Kao rezultat toga što je imao 6 osvojenih bodova uz nedostatak dva od svojih najboljih igrača tijekom većeg dijela sezone 1965./66., Željezničar je proveo većinu prvenstvene kampanje u očajničkoj borbi za opstanak u ligi. Pred kraj sezone, za odlučujuće prvenstvene utakmice u Željezničarovoj borbi za ispadanje, FSJ je odlučio zvijezdi Željezničara Ivici Osimu ukinuti kaznu prije isteka. U posljednjem tjednu sezone, 12. lipnja 1966., Osimov gol kod niškog Radničkog u pobjedi 1:0 u Sarajevu praktično je zadržao Željezničar u Prvoj ligi.

Tijekom desetljeća nakon toga Planinićevu motivaciju da postane zviždač agresivno su ispitivali novinari bliski kažnjenim klubovima. Nakon što je zazviždao, ton i okvir novinskih tekstova koji su spominjali Planinića u raznim sarajevskim i splitskim tiskanim medijima kretali su se od izravnog odbacivanja njegovih tvrdnji do uvreda, insinuacija i nagađanja o tome da je odluku o istupu donio iz inata, povrijeđeni ego ili osobna osveta svom klubu jer su navodno zapeli njegovi pregovori o ugovoru s FK Željezničarom izvan sezone u ljeto 1965. ili zato što je izgubio početnu poziciju na golu Željezničara od suigrača Vasilija Radovića.[6][7]

Ljestvica[uredi | uredi kôd]

mj. klub ut. pob. ner. por. gol+ gol- gr bod
1. Vojvodina 30 17 9 4 53 28 +25 43
2. Dinamo Zagreb 30 13 9 8 49 35 +14 35
3. Velež Mostar 30 14 7 7 48 37 +11 35
4. Rijeka 30 14 6 8 46 40 +6 32
5. Crvena zvezda 30 12 7 11 54 54 0 31
6. OFK Beograd 30 10 10 10 58 50 +8 30
7. Radnički Niš 30 10 9 11 44 35 +9 29
8. Olimpija Ljubljana 30 11 7 12 43 47 –4 29
9. Sarajevo 30 10 9 11 40 44 –4 29
10. Vardar Skoplje 30 12 4 14 47 44 +3 28
11. Partizan 30 10 8 12 45 47 –2 28
12. Željezničar 30 12 8 10 35 36 –1 26 (–6)
13. Hajduk Split 30 11 8 11 45 37 +9 25 (–5)
14. Zagreb 30 9 7 14 39 58 –19 25
15. Radnički Beograd 30 7 11 12 32 53 –21 25
16. Trešnjevka Zagreb 30 6 6 18 41 74 –33 13 (–5)
Izvori:[8]
Vojvodina je prvak Jugoslavije i plasirala se na Kup prvaka 1966./67.
Dinamo Zagreb, Crvena zvezda i Olimpija Ljubljana pozvan na Kup velesajamskih gradova 1966./67.
OFK Beograd osvaja Kup Jugoslavije i plasirao se u Europski kup pobjednika kupova 1966./67.
     Radnički Beograd i Trešnjevka Zagreb ispali su u Drugu saveznu ligu

Rezultati[uredi | uredi kôd]

1965./66.[9] VOJ DIN VEL RIJ C.Z OFK R.N OLI SAR VAR PAR ŽEL HAJ ZAG R.B TRE
1. Vojvodina 0:0 2:1 4:1 1:2 0:0 1:1 1:1 1:0 2:0 1:0 2:2 1:0 0:0 6:1 3:2
2. Dinamo Zagreb 0:2 0:0 4:0 6:0 1:0 1:0 3:3 1:0 1:0 1:1 3:0 1:1 1:1 1:2 6:4
3. Velež Mostar 0:0 2:1 2:1 1:2 4:2 2:0 0:0 1:0 2:1 0:0 2:0 2:1 3:1 2:0 1:1
4. Rijeka 3:1 1:0 1:0 4:0 2:2 2:0 1:0 1:1 1:1 0:1 1:2 2:0 3:0 0:0 5:2
5. Crvena zvezda 2:3 4:3 2:6 1:2 1:2 1:1 2:3 4:0 2:0 2:1 1:1 2:2 4:1 1:1 2:1
6. OFK Belgrad 3:4 2:2 1:1 3:0 2:1 0:1 2:0 5:1 1:1 4:5 0:2 2:2 4:1 4:1 3:3
7. Radnički Niš 0:1 2:2 4:2 1:0 0:0 4:1 5:2 1:2 2:1 0:0 1:1 2:1 4:0 0:1 6:1
8. Olimpija Ljubljana 0:6 0:1 3:0 4:1 3:3 1:3 0:0 3:1 1:0 3:0 1:0 2:1 0:1 1:1 5:1
9. Sarajevo 2:1 2:0 2:1 0:0 2:5 1:0 2:2 4:1 3:2 1:3 0:0 3:2 3:1 0:0 4:0
10. Vardar Skoplje 2:0 1:3 1:0 2:1 2:0 2:0 1:0 1:2 2:1 2:2 2:1 2:1 5:4 3:0 5:0
11. Partizan 2:3 2:0 2:3 3:1 1:2 0:2 2:0 1:2 1:0 5:4 2:0 1:1 3:0 1:1 1:1
12. Željezničar 1:2 1:1 2:1 0:2 2:1 1:1 1:0 3:0 1:1 1:0 3:1 1:0 0:0 2:1 3:1
13. Hajduk Split 0:0 0:1 3:3 4:0 1:0 2:0 1:0 1:0 1:0 1:1 4:2 6:2 1:0 2:0 5:0
14. Zagreb 1:1 2:3 3:1 0:2 0:2 1:4 2:2 2:1 1:1 3:2 2:1 1:0 4:1 3:3 2:1
15. Radnički Belgrad 1:3 1:0 0:2 0:2 2:2 4:4 2:4 1:0 2:2 3:1 1:1 0:2 0:0 1:0 1:0
16. Trešnjevka Zagreb 0:1 1:2 1:3 2:6 0:3 1:1 2:1 1:1 1:1 1:0 3:0 2:0 3:0 1:2 4:1

1. kolo

14. 8. 1965.

OFK Beograd – Hajduk 2:2 (1:1)

15. 8. 1965.

Radnički (N) – Dinamo 2:2 (2:1)

Sarajevo – Partizan 1:3 (0:1)

Vardar – Vojvodina 2:0 (0:0)

NK Zagreb – NK Rijeka 0:2 (0:2)

Olimpija – Velež 3:0 (2:0)

Crvena zvezda – Željezničar 1:1 (1:0)

Trešnjevka – Radnički (B) 4:1 (2:0)

2. kolo

21. 8. 1965.

Partizan – Trešnjevka 1:1 (1:1)

22. 8. 1969.

Radnički (B) – NK Zagreb 1:0 (1:0)

Željezničar – Olimpija 3:0 (1:0)

Vojvodina – Sarajevo 1:0 (0:0)

Radnički (N) – OFK Beograd 4:1 (1:1)

NK Rijeka – Dinamo 1:0 (0:0)

Velež – Vardar 2:1 (1:1)

Hajduk – Crvena zvezda 1:0 (0:0)

3. kolo

28. 8. 1965.

Crvena zvezda – Radnički (N) 1:1 (0:1)

29. 8. 1965.

Sarajevo – Velež 2:1 (0:1)

OFK Beograd – Dinamo 2:2 (1:1)

NK Rijeka – Radnički (B) 0:0

NK Zagreb – Partizan 2:1

19. 9. 1965.

Trešnjevka – Vojvodina 0:1 (0:0)

3. 10. 1965.

Olimpija – Hajduk 2:1 (1:1)

Vardar – Željezničar 2:1

4. kolo

11. 9. 1965.

Partizan – NK Rijeka 3:1 (2:1)

12. 9. 1965.

Vojvodina – NK Zagreb 0:0

Radnički (N) – Olimpija 5:1 (2:1)

Dinamo – Radnički (B) 1:2 (1:0)

Hajduk – Vardar 1:1 (1:0)

Željezničar – Sarajevo 1:1 (1:1)

Velež – Trešnjevka 1:1 (0:0)

OFK Beograd – Crvena zvezda 2:1 (0:0)

5. kolo

25. 9. 1965.

Crvena zvezda – Dinamo 4:3 (2:3)

26. 9. 1965.

Trešnjevka – Željezničar 2. (1:0)

Olimpija – OFK Beograd 1:2 (1:0)

NK Zagreb – Velež 3:1 (2:0)

Sarajevo – Hajduk 3:2 (2:0)

Radnički (B) – Partizan 1:1 (0:0)

Vardar – Radnički (N) 1:0 (0:0)

NK Rijeka – Vojvodina 3:1 (2:1)

6. kolo

20. 10. 1965.

OFK Beograd – Vardar 1:1 (1:1)

Željezničar – NK Zagreb 0:0

Dinamo – Partizan 1:1 (0:1)

Velež – NK Rijeka 2:1 (0:0)

Hajduk – Trešnjevka 5:0 (2:0)

Radnički (N) – Sarajevo 1:2 (1:1)

Vojvodina – Radnički (B) 6:1 (3:0)

21. 10. 1965.

Crvena zvezda – Olimpija 2:3 (1:3)

7. kolo

16. 9. 1965.

Trešnjevka – Radnički (N) 2:1 (0:1)

17. 9. 1965.

NK Zagreb – Hajduk 4:1 (2:1)

Napomena: Nastao je prekid u 77. minutu.

Olimpija – Dinamo 0:1 (0:1)

NK Rijeka – Željezničar 1:2 (1:1)

Sarajevo – OFK Beograd 1:0 (0:0)

Vardar – Crvena zvezda 2:0 (2:0)

Radnički (B) – Velež 0:2

Partizan – Vojvodina 2:3 (0:0)

8. kolo

23. 10. 1965.

OFK Beograd – Trešnjevka 3:3 (1:3)

24. 10. 1965.

Dinamo – Vojvodina 0:2 (0:1)

Partizan – Velež 0:0

Hajduk – NK Rijeka 4. (2:0)

Olimpija – Vardar 1:0 (0:0)

Željezničar – Radnički (B) 2:1 (1:0)

Radnički (N) – NK Zagreb 4:0 (2:0)

Crvena zvezda – Sarajevo 4:0 (2:0)

9. kolo

30. 10. 1965.

NK Zagreb – OFK Beograd 1:4 (1:2)

31. 10. 1965.

NK Rijeka – Radnički (N) 2:0 (2:0)

Sarajevo – Olimpija 4:1 (3:0)

Vojvodina – Velež 2:1 (0:1)

Radnički (B) – Hajduk 0:0

Partizan – Željezničar 2:0 (1:0)

Vardar – Dinamo 1:3 (1:2)

Trešnjevka – Crvena zvezda 0:3 (0:1)

10. kolo

13. 11. 1965.

Crvena zvezda – NK Zagreb 4:1 (2:0)

14. 11. 1965.

Željezničar – Vojvodina 1:2 (1:1)

OFK Beograd – NK Rijeka 3:0 (2:0)

Radnički (N) – Radnički (B) 0:1 (0:1)

Dinamo – Velež 0:0

Hajduk – Partizan 4:2 (2:2)

Olimpija – Trešnjevka 5:1 (2:0)

Vardar – Sarajevo 2:1 (0:1)

11. kolo

20. 11. 1965.

Trešnjevka – Vardar 1:0 (1:0)

21. 11. 1965.

Vojvodina – Hajduk 1:0 (1:0)

Sarajevo – Dinamo 2:0 (1:0)

Velež – Željezničar 2:0 (2:0)

NK Zagreb – Olimpija 2:1 (1:1)

Radnički (B) – OFK Beograd 4:4 (2:2)

NK Rijeka – Crvena zvezda 4:0 (2:0)

Partizan – Radnički (N) 2:0 (2:0)

12. kolo

28. 11. 1965.

Dinamo – Željezničar 3:0 (2:0)

Olimpija – NK Rijeka 4:1 (3:0)

OFK Beograd – Partizan 5:4 (3:3)

Sarajevo – Trešnjevka 4:0 (1:0)

Vardar – NK Zagreb 5:4 (2:1)

Hajduk – Velež 3:3 (1:2)

Radnički (N) – Vojvodina 0:1 (0:0)

29. 11. 1965.

Crvena zvezda – Radnički (B) 1:1 (0:1)

13. kolo

4. 12. 1965.

NK Zagreb – Sarajevo 1:1 (0:1)

Trešnjevka – Dinamo 1:2 (0:1)
5. 12. 1965.

Željezničar – Hajduk 1:0 (1:0)

Vojvodina – OFK Beograd 0:0

Velež – Radnički (N) 2:0 (1:0)

Partizan – Crvena zvezda 1:2 (0:1)

NK Rijeka – Vardar 1:1 (0:1)

Radnički (B) – Olimpija 1:0 (0:0)

14. kolo

11. 12. 1965.

OFK Beograd – Velež 1:1 (1:1)

Trešnjevka – NK Zagreb 1:2 (0:1)

12. 12. 1965.

Crvena zvezda – Vojvodina 2:3 (0:3)

Olimpija – Partizan 3:0 (2:0)

Sarajevo – NK Rijeka 0:0

Vardar – Radnički (B) 3:0 (1:0)

Radnički (N) – Željezničar 1:1 (1:1)

Dinamo – Hajduk 1:1 (1:1)

15. kolo

19. 12. 1965.

Partizan – Vardar 5:4 (4:1)

Radnički (B) – Sarajevo 2:2 (1:1)

Vojvodina – Olimpija 1:1 (0:1)

NK Rijeka – Trešnjevka 5:2 (1:1)

NK Zagreb – Dinamo 2:3 (1:2)

Željezničar – OFK Beograd 1:1 (0:0)

Velež – Crvena zvezda 1:2 (0:2)

Hajduk – Radnički (N) 1:0 (1:0)

16. kolo

5. 3. 1966.

Partizan – Sarajevo 1:0 (0:0)

6. 3. 1966.

Vojvodina – Vardar 2:0 (0:0)

Željezničar – Crvena zvezda 2:1 (1:0)

Dinamo – Radnički (N) 1:0 (0:0)

Radnički (B) – Trešnjevka 1:0 (0:0)

Velež – Olimpija 0:0

NK Rijeka – NK Zagreb 3:0 (1:0)

Hajduk – OFK Beograd 2:0 (0:0)

17. kolo

12. 3. 1966.

OFK Beograd – Radnički (N) 0:1 (0:0)

Olimpija – Željezničar 1:0 (1:0)

Dinamo – NK Rijeka 4. (2:0)

13. 3. 1966.

Crvena zvezda – Hajduk 2:2 (0:1)

Trešnjevka – Partizan 3:0 (1:0)

Vardar – Velež 1:0 (0:0)

Sarajevo – Vojvodina 2:1 (1:0)

NK Zagreb – Radnički (B) 3:3 (2:2)

18. kolo

19. 3. 1966.

Dinamo – OFK Beograd 1:0 (0:0)

20. 3. 1966.

Hajduk – Olimpija 1:0 (1:0)

Željezničar – Vardar 1:0 (1:0)

Partizan – NK Zagreb 3:0 (1:0)

Radnički (B) – NK Rijeka 0:2 (0:1)

Vojvodina – Trešnjevka 3:2 (2:0)

Velež – Sarajevo 1:0 (1:0)

Radnički (N) – Crvena zvezda 0:0

19. kolo

26. 3. 1966.

Radnički (B) – Dinamo 1:0 (1:0)

NK Zagreb – Vojvodina 1:1 (0:0)

Vardar – Hajduk 2:1 (1:0)

27. 3. 1966.

Crvena zvezda – OFK Beograd 1:2 (1:0)

Trešnjevka – Velež 1:3 (1:2)

Sarajevo – Željezničar 0:0

Olimpija – Radnički (N) 0:0

NK Rijeka – Partizan 0:1 (0:1)

20. kolo

2. 4. 1966.

Dinamo – Crvena zvezda 6:0 (2:0)

Vojvodina – NK Rijeka 4:1 (2:0)

Partizan – Radnički (B) 1:1 (0:1)

3. 4. 1966.

Željezničar – Trešnjevka 3:1 (1:0)

Velež – NK Zagreb 3:1 (0:1)

Radnički (N) – Vardar 2:1 (1:1)

Hajduk – Sarajevo 1:0 (0:0)

OFK Beograd – Olimpija 2:0 (0:0)

21. kolo

9. 4. 1966.

Partizan – Dinamo 2:0 (0:0)

NK Zagreb – Željezničar 1:0 (1:0)

Vardar – OFK Beograd 2:0 (1:0)

10. 4. 1966.

Sarajevo – Radnički (N) 2:2 (2:1)

Trešnjevka – Hajduk 3:0 (3:0)

Radnički (B) – Vojvodina 1:3 (0:0)

Olimpija – Crvena zvezda 3:3 (2:3)

NK Rijeka – Velež 1:0 (1:0)

22. kolo

16. 4. 1966.

OFK Beograd – Sarajevo 5:1 (2:1)

Vojvodina – Partizan 1:0 (1:0)

17. 4. 1966.

Velež – Radnički (B) 2:0 (0:0)

Željezničar – NK Rijeka 0:2 (0:0)

Crvena zvezda – Vardar 2:0 (1:0)

Hajduk – NK Zagreb 1:0 (0:0)

Dinamo – Olimpija 3:3 (2:1)

Radnički (N) – Trešnjevka 6:1 (3:1)

23. kolo

23. 4. 1966.

Vojvodina – Dinamo 0:0

Trešnjevka – OFK Beograd 1:1 (0:1)

24. 4. 1966.

NK Zagreb – Radnički (N) 2:2 (1:1)

Radnički (B) – Željezničar 0:2 (0:1)

Sarajevo – Crvena zvezda 2:5 (1:2)

NK Rijeka – Hajduk 2:0 (0:0)

Partizan – Velež 2:3 (1:2)

Vardar – Olimpija 1:2 (1:0)

24. kolo

30. 4. 1966.

Dinamo – Vardar 1:0 (0:0)

Olimpija – Sarajevo 3:1 (1:1)

1. 5. 1966.

Hajduk – Radnički (B) 2:0 (1:0)

Crvena zvezda – Trešnjevka 2:1 (1:0)

Radnički (N) – NK Rijeka 1:0 (1:0)

OFK Beograd – NK Zagreb 4:1 (2:0)

Željezničar – Partizan 3:1 (1:1)

Velež – Vojvodina 0:0

25. kolo

14. 5. 1966.

Radnički (B) – Radnički (N) 2:4 (1:2)

Trešnjevka – Olimpija 1:1 (1:1)

15. 5. 1966.

Vojvodina – Željezničar 2:2 (2:2)

Partizan – Hajduk 1:1 (1:1)

Velež – Dinamo 2:1 (1:1)

NK Rijeka – OFK Beograd 2:2 (2:1)

Sarajevo – Vardar 3:2 (0:0)

NK Zagreb – Crvena zvezda 0:2 (0:1)

26. kolo

21. 5. 1966.

Dinamo – Sarajevo 1:0 (0:0)

22. 5. 1966.

OFK Beograd – Radnički (B) 4:1 (0:1)

Vardar – Trešnjevka 5:0 (2:0)

Olimpija – NK Zagreb 0:1 (0:0)

Hajduk – Vojvodina 0:0

Radnički (N) – Partizan 0:0

Crvena zvezda – NK Rijeka 1:2 (0:1)

Željezničar – Velež 2:1

27. kolo

28. 5. 1966.

Radnički (B) – Crvena zvezda 2:2 (1:1)

29. 5. 1966.

Partizan – OFK Beograd 0:2 (0:0)

NK Zagreb – Vardar 3:2 (3:1)

Vojvodina – Radnički (N) 1:1 (0:0)

Trešnjevka – Sarajevo 1:1 (0:1)

Velež – Hajduk 2:1 (1:1)

NK Rijeka – Olimpija 1:0 (0:0)

Željezničar – Dinamo 1:1 (1:0)

28. kolo

4. 6. 1966.

OFK Beograd – Vojvodina 3:4 (1:2)

5. 6. 1966.

Crvena zvezda – Partizan 2:1 (1:1)

Dinamo – Trešnjevka 6:4 (2:1)

Olimpija – Radnički (B) 1:1 (1:1)

Hajduk – Željezničar 6:2 (3:1)

Sarajevo – NK Zagreb 3:1 (1:0)

Vardar – NK Rijeka 2:1 (0:1)

Radnički (N) – Velež 4:2 (4:1)

29. kolo

11. 6. 1966.

Vojvodina – Crvena zvezda 1:2 (1:2)

12. 6. 1966.

NK Rijeka – Sarajevo 1:1 (0:1)

Velež – OFK Beograd 4:2 (0:0)

Hajduk – Dinamo 0:1 (0:0)

Željezničar – Radnički (N) 1:0 (1:0)

NK Zagreb – Trešnjevka 2:1 (0:0)

Radnički (B) – Vardar 3:1 (1:1)

Partizan – Olimpija 1:2 (0:2)

30. kolo

16. 6. 1966.

Olimpija – Vojvodina 0:6 (0:3)

18. 6. 1966.

Crvena zvezda – Velež 2:6 (1:3)

Trešnjevka – NK Rijeka 2:6 (1:3)

19. 6. 1966.

OFK Beograd – Željezničar 0:2 (0:1)

Radnički (N) – Hajduk 2:1 (0:1)

Dinamo – NK Zagreb 1:1 (1:1)

Vardar – Partizan 2:2 (2:0)

Sarajevo – Radnički (B) 0:0

Prvaci[uredi | uredi kôd]

Vojvodina
treneri: Vujadin Boškov

Popis igrača s brojem odigranih ligaških utakmica i brojem postignutih ligaških pogodaka:
Silvester Takač (30/13)
Vasa Pušibrk (30/2)
Ilija Pantelić (30/0) (vratar)
Vladimir Savić (29/5)
Žarko Nikolić (29/4)
Ivan Brzić (29/0)
Stevan Sekereš (29/0)
Dobrivoje Trivić (28/7)
Mladen Vučinić (26/0)
Đorđe Pavlić (18/8)
Stevan Nestički (17/0)
Dimitrije Radović (16/1)
Radivoj Radosav (12/4)
Adolf Lambi (8/2)
Veljko Aleksić (4/0)
Đorđe Milić (3/1)
Tonče Stamevski (3/0)
Rajko Aleksić (2/0)
Branislav Veljković (1/0) (vratar)
Anđelko Marinković (1/0)
Dragan Surdučki (1/0)
Izvori:[10][11]

Statistika[uredi | uredi kôd]

Ljestvica strijelaca[uredi | uredi kôd]

Pl. Ime Klub Pogodaka
1. Petar Nadoveza Hajduk Split 21
2. Slobodan Santrač OFK Beograd 20
3. Slaven Zambata Dinamo Zagreb 19
4. Mustafa Hasanagić Partizan 14
Borivoje Kostić Crvena zvezda
6. Milorad Janković Radnički Niš 13
Silvester Takač Vojvodina

Broj gledatelja i golova[uredi | uredi kôd]

Jesenski dio   Proljetni dio
Kolo Golova Gledatelja   Kolo Golova Gledatelja
I. 26 94.000   XVI. 13 67.500
II. 17 82.000   XVII. 23 102.000
III. 19 64.000   XVIII. 14 79.000
IV. 23 113.000   XIX. 14 71.000
V. 29 90.000   XX. 27 71.000
VI. 27 61.500   XXI. 23 52.000
VII. 22 105.000   XXII. 27 67.000
VIII. 24 72.000   XXIII. 25 76.000
IX. 24 76.000   XXIV. 20 103.000
X. 27 59.500   XXV. 28 39.500
XI. 23 60.000   XXVI. 18 120.000
XII. 39 47.500   XXVII. 21 45.000
XIII. 14 95.500   XXVIII. 43 117.000
XIV. 20 82.500   XXIX. 23 84.000
XV. 33 64.000   XXX. 33 65.300
Ukupno:
719 golova (2,99 po utakmici)
2.325.800 gledatelja (9.690 po utakmici)
Izvori:[12]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]