Québec (grad)

Koordinate: 46°49′N 71°13′W / 46.817°N 71.217°W / 46.817; -71.217
Izvor: Wikipedija
Québec
Ville de Québec
Pogled na Québec
Pogled na Québec
Zastava Québeca
Zastava
Grb Québeca
Grb
Nadimak: La Vieille Capitale ("Glavni grad")
Geslo: Don de Dieu ferai valoir ("Božji dar u dobroj službi")
Koordinate: 46°49′N 71°13′W / 46.817°N 71.217°W / 46.817; -71.217
Država Flag of Canada.svg Kanada
Pokrajina Flag of Quebec.svg Québec
Regija Capitale-Nationale
Osnivač Samuel de Champlain
Vlast
 - Gradonačelnik Bruno Marchand
Površina
 - Ukupna 485,77 km²
 - Kopno 453,38 km²
 - Metropolitansko područje 3.408,70 km²
Visina 98 m
Stanovništvo (2016.)[1]
 - Grad 705.103
 - Gustoća 1.648,7/km²
 - Urbano područje 531.902
 - Urbana gustoća 1.173,2/km²
 - Metropolitansko područje 800.296
 - Gustoća metro područja 234,8/km²
Vremenska zona UTC-5 (UTC-5)
 - Ljeto (DST) UTC-4 (UTC-4)
Pozivni broj 418 i 581
Službeni jezik francuski
Službena stranica www.ville.quebec.qc.ca
Zemljovid
Položaj grada Québec u Québecu

Položaj grada Québec u Québecu

Québec City (fr. Ville de Quebec), službeno samo Quebec, je glavni grad istoimene kanadske provincije Québec, u kojoj je i treći najveći grad (nakon Montreala i Lavala). Stari grad Quebec jedini je utvrđeni grad u Sjevernoj Americi sjeverno od Meksika, a čije zidine postoje i danas. Zbog čega je upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi 1985. godine.[2]

Kolaž znamenitosti Quebeca: Gradske zidine, Neboderi Vieux-Québec-a, Stari grad s rijeke St. Lawrence, Most Pierre Laporte i Zgrada parlamenta.

U gradu se nalaze i važne institucije poput Državnog sabora Quebeca (Assemblée nationale du Québec), Državnog muzeja umjetnosti (Musée national des beaux-arts du Québec) i Muzej civilizacije (Musée de la civilisation).

Povijest[uredi | uredi kôd]

Rana povijest[uredi | uredi kôd]

Naselje Quebec 1608. god.

Ime grada je anglikanizarina verzija riječi Kébec, što znači „mjesto gdje se rijeka sužava”. Québec je jedan od najstarijih gradova sjeverne Amerike i samo je devet gradova bilo podignuto prije njega na Sjevernoameričkom kontinentu, ali Québec je jedini među njima građen s namjerom trajnog naseljavanja, dok su sva ostala naselja trebala biti privremena, tako da se danas smatra da je Québec prvi grad u Angloamerici.

Québec je utemeljio francuski istraživač i diplomat, Samuel de Champlain 3. srpnja 1608. godine, na dugo napuštenom području zvano Stadacona. Champlain, također zvanim Ocem Nove Francuske, je služio kao njen upravitelj sve do svoje smrti.

Na kraju francuske vladavine 1763., područje današnjeg Québeca je bio u potpunosti različit od današnjeg. Šume, sela, polja i pašnjac su okrućivali grad od 8000 stanovnika. Grad se izdvajao svojom monumentalnom arhitekturom, utvrdama, blatnjavim i prljavim ulicama. Unatoč svojoj urbanosti i svojim položajem kao glavni grad, Québec je ostao mali kolonijalni grad s bliskim vezama prema svojoj seoskoj okolici.

Britanska vladavina[uredi | uredi kôd]

Luka Quebec početkom 20. st.

Tijekom Američke revolucije, revolucijske postrojbe su napale Québec u pokušaju "oslobađanja" grada. Poraz revolucijskih postrojba stavio je kraj nadama da će se Québec pridružiti Američkoj revoluciji i da će Kanada postati dio Sjedinjenih Američkih država. U strahu od ponovnog napada, 1820. počela je gradnja gradskih zidina kojima se i danas koristi vojska te su i turistička atrakcija.

Godine 1840., nakon što je osnovana Kanadska provincija, službu glavnoga grada su dijelili Kingston, Montreal, Toronto, Ottawa i Québec. 1867. Ottawa je postala glavnim gradom Dominionom Kanade.

20. i 21. stoljeće[uredi | uredi kôd]

Québec je 1925. pogodio potres Charlevoix–Kamouraska.

Tijekom Drugog svjetskog rata, u Québecu su održane dvije konferancije. Prva Konferencija u Québecu je održana 1943. s Franklinom Delanom Rooseveltom, Winstonom Churchillom i T.V. Soongom. Druga Konferencija u Québecu je održana 1944. na kojoj su se sastali Roosevelt i Churchill. Obje su se održale u zgradama zidina i Château Frontenaca. Velik dio planova Dana D su napravljeni ondje.

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Povijesna četvrt Starog Québeca
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Ville de Québec01.jpg
Flag of Canada.svg Kanada
Godina uvrštenja1985. (9. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiv, vi
Ugroženost-
PoveznicaUNESCO:300
Stade Municipal

Québec je jedini utvrđeni grad Sjeverne Amerike čije su gradske zidine, portali i tornjevi sačuvani. Masivne zidine okružuju utvrdu u cijeloj duljini od 4,6 km i na taj način ga čine Gibraltarom Sjeverne Amerike. Stari grad (Vieux-Québec) leži u podnožju utvrde stare preko tri stotine godina, ovaj povijesni dio ima prekrasne vrtove i impozatne zgrade s muzejima koji pričaju o njezinoj vojnoj prošlosti. Gornji grad, koji je dugo bio vjersko i upravno središte, posjeduje vrijedne spomenike kao što su Dauphine Redoubt, citadela i dvorac Frontenac. Stubišta i žičara ga povezuju s uskim ulicama i uličicama starog Donjeg grada. Povijesni grad, proglašen svjetskom baštinom, pokriva oko 10 km kvadratnih niskih kućica s kamenim zidovima, kosim krovovima i prozorima u krovu kao i ulicama kojima dominiraju velike zgrade 18. i 19. st. Ovaj dio grada je najbolje posjetiti pješice, ili u kočiji. Sa svojim europskim izgledom, slobodnog duha, prazničnim raspoloženjem, mnogobrojnim barovima, grad Québec je središte francuske Kanade.

Stara luka, na strateškom mjestu mjestu gdje rijeka St. Charles ulazi u rijeku St. Lawrence i pokriva površinu od 33 hektara, a impresivne su zgrade svjedoci stoljetne intezivne pomorske aktivnosti.

Grad je poznat po zimskom festivalu Carnaval d'hiver de Québec, hotelu Château Frontenac, te po Musée de la Civilisation. U turističke znamenitosti se ubrajaju i slapovi Montemorency, i bazilika Sainte-Anne-de-Beaupré u obližnjem gradu Beaupré.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Québec je jedan od najstarijih gradova Sjeverne Amerike s populacijom od 528.595 stanovnika, i metropolitskim područjem od 717.600 stanovnika (2005.). Između 1996. i 2001., stanovništvo grada Québeca se uvećavalo po stopi od 1,6%, u usporedbi s porastom od 1,4% u cijeloj pokrajini Québec, ali od tada se broj stanovnika u gradu smanjuje, a u njegovoj bližoj okolici povećava. U vrijeme popisa iz svibnja 2016. godine broj stanovnika Québeca je bio 531.902, ali je šire gradsko područje imalo 800.296 stanovnika, što je porast od 3,3% od zadnjeg prethodnog popisa iz 2011. god.

Prema popisu iz 2001., više od 90% stanovništva su bili katolici, uz brojnu židovsku i protenstantsku populaciju. Prema popisu iz 2016. godine, 33.240 stanovnika (6,4%) bili su pripadnici neke od manjinskih skupina, a 17.735 stanovnika (3,4%) pripadnici autohtonih Prvih naroda (Premières Nations), dok je ostalih 465.275 (90,1%) bilo europskog podrijetla[3]

Godina: 1931. 1941. 1951. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2006. 2011. 2016. 2021.
Broj stanovnika:[4] 168.249 199.588 245.742 321.917 408.440 434.980 461.894 476.330 491.142 516.622 531.902 549.459

Slavni stanovnici[uredi | uredi kôd]

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]

Grad Québec je zbratimljen sa sljedećim gradovima:

Te ima ugovore o prijateljstvu s gradovima:

Panorama Québeca noću

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Statistika popisa stanovništva Kanade, 8. veljače 2017. (engl.) Preuzeto 8. srpnja 2022.
  2. Arrondissement historique du Vieux-Québec na službenim stranicama UNESCO-a (fr.) Preuzeto 23. kolovoza 2012.
  3. "Census Profile, 2016 Census Québec, Ville [Census subdivision, Quebec and Québec, Territoire équivalent [Census division], Quebec"], Statistika Kanade (engl.) Pristupljeno 8. srpnja 2022.
  4. [Évolution démographique des 10 principales villes du Québec (sur la base de 2116) selon leur limites territoriales actuelles1, Recensements du Canada de 1871 à 2011], Stat.gouv.qc.ca (fr.) Pristupljeno 8. srpnja 2022.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti[uredi | uredi kôd]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Quebec City