Pimachiowin Aki

Koordinate: 51°49′35.1″N 95°24′40.6″W / 51.826417°N 95.411278°W / 51.826417; -95.411278
Izvor: Wikipedija
Pimachiowin Aki
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Woodland Caribou Provincial Park.jpg
Flag of Canada.svg Kanada
Godina uvrštenja2018. (42. zasjedanje)
VrstaMješovito dobro
Mjeriloiii, vi, ix
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:1415
Koordinate51°49′35.1″N 95°24′40.6″W / 51.826417°N 95.411278°W / 51.826417; -95.411278
Pimachiowin Aki na karti Kanada
Pimachiowin Aki
Pimachiowin Aki
Položaj Pimachiowin Akia u Kanadi

Pimachiowin Aki (ojibwa: ᐱᒪᒋᐅᐃᐧᓂ ᐊᑭ, tj. „Zemlja koja daje život”) je zaštićeno područje tajga koje pokriva veliko područje (43.000 km², poput veličine Danske[1]) kanadskih pokrajina Manitoba i Ontario. Ovo područje presijecaju rijeke i ispunjeno je jezerima, močvarama i tajgama.[2] Ono je dio izvornog staništa Chippewa indijanaca Anishinaabe(g) kulture (Prvi narod Poplar Rivera, Prvi narod Little Grand Rapidsa, Prvi narod Pauingassija, Prvi narod Pikangikuma i Prvi narod Bloodveina[1]) koji ovdje žive više od 7.000 godina od ribolova, lova i skupljanja plodova.[2] Područje uključuje i Pokrajinski park Atikaki i Pokrajinski park šumskih sobova (Woodland Caribou Provincial Park).

Rijeka Bloodvein u Pokrajinskom parku Atikaki

Pimachiowin Aki je izvanredan primjer kulturne tradicije Ji-ganawendamang Gidakiiminaan („čuvanje zemlje”), koja se sastoji u štovanju darova Stvoritelja, poštujući sve oblike života i očuvanju skladnih odnosa s drugima. Ovu tradiciju utjelovljuje složena mreža mjesta za uzdržavanje, starih naselja, putova i obrednih mjesta, često povezani vodenim putovima. Zbog toga je Pimachiowin Aki upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi 2018. godine.[3]

Čuvanje zemlje uključuje ceremonije na određenim mjestima kojima se komunicira s drugim bićima ili se štuju sveta mjesta poput stijena s piktogramima, gnijezda mitskih gromovitih ptica, mjesta obitavanja memegwesiwaga („malih špiljskih ljudi”), kako bi se ostvarila skladna veza s duhovima bića s kojima Anishinaabe dijele zemlju. Ovo učenje se usmeno prenosi generacijama i uključuje poštovanje starijih, učenje imena svetih mjesta što služi kao poticaj sjećanja, kao što su mjesta namirnica, staza i mjesta povijesnih obitavališta Anishinaabea.[2]

Prirodne odlike[uredi | uredi kôd]

Pimachiowin Aki je najkompletniji i najveći primjer sjevernog američkog borealnog štita (tajga), uključujući njezinu karakterističnu bioraznolikost i ekološke procese. Pimachiowin Aki sadrži izuzetnu raznolikost kopnenih i slatkovodnih ekosustava te u potpunosti podržava požare, protok nutrijenata, kretanje vrsta i veze plijeana i grabežljivaca koji su bitni ekološki procesi u tajgama. Izvanredna veličina, nepromjenljivost i raznolikost ekosustava Pimachiowina Akija podržava karakteristične šumske vrste kao što su šumski sob, los, vuk, gorska kuna, jezerska jesetra (Acipenser fulvescens), leopardska žaba (Lithobates), veliki plijenor i kanadska crnoglavka (Cardellina canadensis). Između vrsta kao što su vuk, los i šumski sob, te kanadski ris i američki zec (Lepus americanus), održavaju se važni odnosi plijena i grabežljivca.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Pimachiowin Aki - The Land (engl.) Preuzeto 29. srpnja 2018.
  2. a b c Pimachiowin Aki na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 29. srpnja 2018.
  3. World Heritage Committee has inscribed a total of 19 sites na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 29. srpnja 2018.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]