Pimachiowin Aki

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Pimachiowin Aki

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Pimachiowin Aki
Flag of Canada.svg Kanada


Pimachiowin Aki na karti Kanada
Pimachiowin Aki
Pimachiowin Aki
Položaj Pimachiowin Akia u Kanadi
Godina uvrštenja: 2018. (42. zasjedanje)
Vrsta: Mješovito dobro
Mjerilo: iii, vi, ix
Ugroženost: -
Poveznica: 1415 UNESCO

Pimachiowin Aki (ojibwa: ᐱᒪᒋᐅᐃᐧᓂ ᐊᑭ, tj. „Zemlja koja daje život”) je zaštićeno područje tajga koje pokriva veliko područje (43.000 km², poput veličine Danske[1]) kanadskih pokrajina Manitoba i Ontario. Ovo područje presijecaju rijeke i ispunjeno je jezerima, močvarama i tajgama[2]. Ono je dio izvornog staništa Chippewa indijanaca Anishinaabe(g) kulture (Prvi narod Poplar Rivera, Prvi narod Little Grand Rapidsa, Prvi narod Pauingassija, Prvi narod Pikangikuma i Prvi narod Bloodveina[1]) koji ovdje žive više od 7.000 godina od ribolova, lova i skupljanja plodova[2]. Područje uključuje i Pokrajinski park Atikaki i Pokrajinski park šumskih sobova (Woodland Caribou Provincial Park).

Rijeka Bloodvein u Pokrajinskom parku Atikaki

Pimachiowin Aki je izvanredan primjer kulturne tradicije Ji-ganawendamang Gidakiiminaan („čuvanje zemlje”), koja se sastoji u štovanju darova Stvoritelja, poštujući sve oblike života i očuvanju skladnih odnosa s drugima. Ovu tradiciju utjelovljuje složena mreža mjesta za uzdržavanje, starih naselja, putova i obrednih mjesta, često povezani vodenim putovima. Zbog toga je Pimachiowin Aki upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi 2018. godine[3].

Čuvanje zemlje uključuje ceremonije na određenim mjestima kojima se komunicira s drugim bićima ili se štuju sveta mjesta poput stijena s piktogramima, gnijezda mitskih gromovitih ptica, mjesta obitavanja memegwesiwaga („malih špiljskih ljudi”), kako bi se ostvarila skladna veza s duhovima bića s kojima Anishinaabe dijele zemlju. Ovo učenje se usmeno prenosi generacijama i uključuje poštivanje starijih, učenje imena svetih mjesta što služi kao poticaj sjećanja, kao što su mjesta namirnica, staza i mjesta povijesnih obitavališta Anishinaabea[2].

Prirodne odlike[uredi VE | uredi]

Pimachiowin Aki je najkompletniji i najveći primjer sjevernog američkog borealnog štita (tajga), uključujući njezinu karakterističnu bioraznolikost i ekološke procese. Pimachiowin Aki sadrži izuzetnu raznolikost kopnenih i slatkovodnih ekosustava te u potpunosti podržava požare, protok nutrijenata, kretanje vrsta i veze plijeana i grabežljivaca koji su bitni ekološki procesi u tajgama. Izvanredna veličina, nepromjenljivost i raznolikost ekosustava Pimachiowina Akija podržava karakteristične šumske vrste kao što su šumski sob, los, vuk, gorska kuna, jezerska jesetra (Acipenser fulvescens), leopardska žaba (Lithobates), veliki plijenor i kanadska crnoglavka (Cardellina canadensis). Između vrsta kao što su vuk, los i šumski sob, te kanadski ris i američki zec (Lepus americanus), održavaju se važni odnosi plijena i grabežljivca.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Pimachiowin Aki - The Land (engl.) Preuzeto 29. srpnja 2018.
  2. 2,0 2,1 2,2 Pimachiowin Aki na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 29. srpnja 2018.
  3. World Heritage Committee has inscribed a total of 19 sites na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 29. srpnja 2018.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]