Razgovor:Petar Perica

Neutralnost

Članak o Petru Perici ne smije sadržavati:

a) mržnju i ogorčenje prema počiniteljima zločina na Daksi;

b) relativiziranje zločina na Daksi;

c) promociju autora koji su pisali o Petru Perici i zločinima u Drugom svjetskom ratu i poraću. Popunac (razgovor) 09:24, 5. prosinca 2020. (CET)

Želim upozoriti na to da sam proanalizirao sve o Petru Perici u objavljenim autorskim publikacijama. Utvrdio sam da Petar Perica nema objavljenih "djela" kako je bilo prethodno navedeno, nego ima objavljene kratke tekstove u drugim publikacijama. Prema tome, podnaslov "Djela" koji je prethodno bio stavljen nije u skladu s istinom. Nadalje, popis bibliografije koji je bio stavljen izrazito je bio usmjeren na njegovo mučeništvo, prema tome ne može se smatrati ni objektivnim ni dobronamjernim. Petar Perica Hrvatima je bitan kao pjesnik dvije najomiljenije crkvene pjesme, koje su dio svakidašnjice hrvatske Crkve. Mučeništvo ne treba tajiti niti se taji, no koncipiranje članka kao promocija autora koji su pisali o njegovu mučeništvu stvarno nije u redu. Toliko od mene. Na ovo se više neću vraćati.Popunac (razgovor) 14:48, 8. prosinca 2020. (CET)

Dakle, u članku smo imali ovaj popis djela koje su brojni autori napisali o Petru Perici:

• Davorka Sutlović – Igor Borić, Identifikacija pogubljenih na Daksi analizom DNK, Naša Gospa, XVI (2010.) 43, str. 61-65. (na str. 65 je grafički prikaz rodbinske veze putem koje su identificirane kosti o. Petra Perice)

• Petar Marija Radelj, Ukop oca Petra Perice, Naša Gospa, XVI (2010.) 43, str. 65.

• Roko Prkačin, Svjedok riječju, življenjem i krvlju, Naša Gospa, XVI (2010.) 43, str. 66.

• Stanko Lasić, Pokrenuti postupak za proglašenje blaženim, Naša Gospa, XVI (2010.) 43, str. 67.

• Ivo Omrčanin, Kroatische Priester ermordet von Tschetniken und Kommunisten, München 1959., str. 38

• Karlo Jurišić, Jubilarna posvetnica i pusto selo Kotišina, Kana (Zagreb), V (1975.) 66, 38-39

• Josip Antolović, Otac Petar Perica, Crkva na kamenu (Mostar), (1990.) 11, 11

• Josip Kukuljan, Mučenik otoka Dakse, Glasnik srca Isusova i Marijina (Zagreb), LXXXI (1990.) 12, 373.383

• Vladimir Horvat, Dubrovački mučenik, Glas Koncila (Zagreb), (1991.) 866 / 20. I., 6

• Lino Pedišić, Prvi slučajevi 'Katynizma' u Dubrovniku, u: Vinko Nikolić, Bleiburška tragedija hrvatskoga naroda, Zagreb 1993., str. 242

• Lav Znidarčić, o. Petar Perica, Križarska straža (Zagreb), XIII (1993.) 5, 6-7

• Anto Baković, Stradanja Crkve u Hrvata u Drugom svjetskom ratu: Svećenici žrtve raća i poraća, Zagreb 1994., str. 217

• Vladimir Horvat, Isusovac Petar Perica (1881.-1944.), apostol - pjesnik - mučenik, Hrvatska obzorja (Split), II (1994.) 4, 893-900

• Vladimir Horvat, O. Petar Perica (1881-1944), apostol - pjesnik - mučenik, Glas srca Isusova i Marijina, (Zagreb), (1994.) 12, 370-371; (1995.) 1, 26-27; 2, 62-63

• Dubrave hrid (Dubrovnik), II (1995.) 5, 35

• Vladimir Horvat, u: Krešimir Vukić, Religioni et bonis artibus, Dubrovnik 1996., str. 190-194

• Petar Marija Radelj, u: Krešimir Vukić, Religioni et bonis artibus, Dubrovnik 1996., str. 204. 232

• Augustin Franić, Svećenici mučenici, Dubrovnik, 1996., str. 42-43

• Slavica Stojan, Petar Perica, Dubrave hrid, V (1998.) 18, 35-37

• Petar Bezina, Progoni biskupa, svećenika i redovnika, Split 2000., str. 201

• Rafo Bogišić, Učitelji i odgojitelji, Dubrovnik (Dubrovnik), NS, XI (2000.) 1-2, 422-425

• Roko Prkačin, Spomen-ploča o. Petru Perici, Glas Koncila (Zagreb), XLIII (2004.) 1.586 / 14. XI., 31

• Marijan Bešlić, o. Petar Perica pjesnik - apostol mladeži - mučenik, Obavijesti Dubrovačke biskupije (Dubrovnik), IV (2004.) 3, 222-224; Naša Gospa, XVI (2010.) 43, str. 51-67.

Taj je popis izvora sada maknut, jer Popunac misli ovako: "popis bibliografije koji je bio stavljen izrazito je bio usmjeren na njegovo mučeništvo, prema tome ne može se smatrati ni objektivnim ni dobronamjernim. Petar Perica Hrvatima je bitan kao pjesnik dvije najomiljenije crkvene pjesme, koje su dio svakidašnjice hrvatske Crkve. Mučeništvo ne treba tajiti niti se taji, no koncipiranje članka kao promocija autora koji su pisali o njegovu mučeništvu stvarno nije u redu."

Ne bih započinjao nekakav urednički rat, ali mi ovaj argument naprosto nije razuman. Razni autori su pisali o Petru Perici, i očito nisu u tim svojim člancima pisali isključivo o okolnostima njegove smrti; koje su okolnosti međutim posve neizbježne ako o njemu pišemo. Obzirom da su mnogi od tih članaka pisani imajući u vidu vjerske potrebe - Petar Perica je bio katolički svećenik i redovnik, a kada takva osoba umre mučeničkom smrću (tj., gdje se on nije opirao, a ubijen je zbog mržnje koja obuhvaća njegovu katoličku vjeru) pisanje o toj smrti je doista glavna stvar. Vidjeti npr. u člancima Marko Križevčanin i Nikola Tavelić, gdje se radi o katoličkim mučenicima koji su ubijeni u neka davna vremena, i od ubojica posve drugačije vrste. RadioElectrico (razgovor) 19:37, 8. prosinca 2020. (CET)

Slažem se s kolegom @RadioElectrico, ovaj popis nije trebalo micati. --Lasta 20:24, 8. prosinca 2020. (CET)

Moja je pogrješka što nisam taj popis stavio u Razgovor, a trebao sam. Zahvaljujem @RadioElectrico što si to učinio. Uvrstio sam poglavlje Literatura za relevantne enciklopedijske izvore, tj. knjige (a ne dnevne vijesti "dogodilo se na današnji dan"). Popunac (razgovor) 11:05, 13. prosinca 2020. (CET)