Razgovor sa suradnikom:Braca
Dobrodošlica[uredi kôd]
Braca, dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu 16. veljače 2003. godine – slobodnu enciklopediju!
Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na hrvatskom standardnom jeziku.
Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:
- Wikipedija − što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
- Wikiusvajanje − pronađite mentora koji će vam pomoći u snalaženju na Wikipediji
- Izvori − kako uspješno činiti Wikipediju boljom!
- Slike − obvezno pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika
Ako želite vježbati možete to raditi na stranici za vježbanje, u slučaju da vam zatreba pomoć učinite slijedeće:
- postavite pitanje u Kafiću, odgovor će brzo stići
- spojite se na IRC (chat): #wikipedia-hr
Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i Kafiću molimo potpisujte tako što ćete pritisnuti gumbić 
ili 
na alatnoj vrpci ili napisati 4 tilde (tilda = 4x istovremeno tipke AltGr + tipka s brojem 1), što kod uređivanja izgleda ovako ~~~~.
Vlastitu suradničku stranicu (onu koja se zove "Suradnik:vaše ime") možete uređivati po svojoj želji u skladu s pravilima uređivanja suradničke stranice (npr. asketski ili šminkerski).
Molimo Vas, ne stavljajte zaštićene radove bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih web stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte ovdje. No, obvezno to napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dualno licencirani, pod Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0 i GFDL licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u javnom vlasništvu ili pod sličnom slobodnom licencijom.
If you don't speak Croatian: This is the welcome message sent to new users of hr.wikipedia
Još jednom, dobro došli! SpeedyGonsales 09:42, 21. prosinca 2011. (CET)
Pišete: Glede toga sam i napisao prijedlog ovog poglavlja, a uporno se odbija.
- Tko ga to uporno odbija? Što vama znači uporno?
Pišete: Nikako mi nije jasno, da se ono što je činjenica i što se nalazi u udžbenicima kao povijesna činjenica
- Jeste li dali izvor za vaše uređivanje? Ako niste, molim pročitajte dobrodošlicu i uvodni tečaj, posebno stranicu Wikipedija:Tečaj (Ne zaboravite), pod Citiranje izvora. Tamo piše:
»Navođenje izvora ponekad je nužno, tj. njihovo nenavođenje može uzrokovati brisanje članka uslijed neprovjerljivosti informacija. Svakako pročitajte kako se navode izvori, literatura i kako se pravilno citira.«Wikipedija je slobodna enciklopedija, ali riječ slobodna ne znači da pravila nema nego da svatko može pomoći ako može slijediti neka jednostavna pravila kako bi Wikipedija zaista bila enciklopedija. Lijep pozdrav! SpeedyGonsales 10:15, 21. prosinca 2011. (CET)
Evo mog pokušaja da po pravilima Wikipedije pokušam pomoći realizaciji stranice Općine Kneževi Vinogradi:
POVIJEST Slaveni na ove prostore doseljavaju tijekom 7-og i 8-og stoljeća. U 10-om stoljeću sa dalekog istoka u osvajačkim pohodima dolaze Huni pod vodstvom Atile zvanim "bič božji". Ovako izmiješano stanovništvo, nakon Pacte convente (Zaključni sporazum) 1102 godine s Ugarskim kraljem Kolomanom, živi na ovim prostorima u uniji s Mađarima sve do 1526 g. (Mohačka bitka), kada na ove prostore prodiru Turci pod vodstvom sultana Sulejmana Veličanstvenog. Turci ostaju na ovim prostorima sve do 1697. godine kada gube bitku kod Sente u sukobu s austrijskom vojskom pod vodstvom princa Eugena Savojskog. Od tada pa sve do prvog svjetskog rata ovim prostorima upravljaju Habsburgovci. Srbi na ove prostore u većem broju dolaze oko 1650. godine pod vodstvom vladike Arsenija Čarnojevića. Hrvate Šokce, doseljava sredinom 18-og stoljeća carica Marija Terezija s prostora bosanske posavine, Hercegovine i Dalmacije, kao i njemačko stanovništvo Podunavske Švabe iz južne Bavarske i Austrije. Židovi se pojavljuju na ovim područjima oko 1770 godine. Porazom Austrougarske, vlast preuzima Kraljevina SHS-a sve do drugog svjetskog rata, kada tijekom 4 godine rata ovim prostorima upravlja Kraljevina Mađarska. Nakon drugog svjetskog rata pa sve do domovinskoga rata vlast na ovim prostorima ima, prvo FNRJ a zatim SFRJ. Domovinskim ratom ovo područje se integrira u politički i gospodarski sustav Republike Hrvatske. Većinsko stanovništvo u Općini Kneževi Vinogradi je Mađarsko, zatim slijede Hrvati pa Srbi. Nakon drugog svjetskog rata komunističke vlasti s ovih prostora protjeruju Švabe i doseljavaju Zagorce i Međimurce. Poslije domovinskoga rata struktura stanovništva se dijelom mijenja ali ne u bitnim odnosima. Braca 16:44, 21. prosinca 2011. (CET)
Literatura:
TASLIDŽIĆ, Davorin: "Na vratima naroda, na granici svjetova", knjižnica popularna povijest, svezak 1., Beli Manastir, 1999. str. 35.,39.,52.,i 116. TASLIDŽIĆ, Davorin: "Osmanski pečat", biblioteka/stoljeća naroda, svezak 1., Beli Manastir, 2001., str. 62., i 63. STOJADINOVIĆ, Milan: "Ni rat ni pakt", Jugoslavija između dva rata, Rijeka, 1970. TIMAR, György: "Demografska povijest Baranje do 1910 godine ".
- Imam samo tri primjedbe:
- "Hrvate Šokce, doseljava" zamijeniti s "Hrvate doseljava"
- "je Mađarsko" zamijeniti s "je mađarsko" (pridjevi se pišu malim slovom)
- Izvore napisati u obliku inline izvora s ref tagovima, kako je ovdje: Wikipedija:Navođenje izvora objašnjeno. Knjige od Stojadinovića i Timara ne bih navodio jer poanta navođenja izvora je da se navodi točna stranica gdje nešto piše (ili 2 ili 3 ili najviše 4 stranice), ne cijela knjiga. Uklonio sam zaštitu članka pa slobodno možete dodati u članak sami ono što mislite da treba. Imajte u vidu da treba pisati samo ono što stvarno piše u izvorima (ne mislim od riječi do riječi iako je dozvoljeno navoditi kraće citate, nego napisano u članku i ono što stoji u izvoru treba biti po smislu isto), i da izvori trebaju biti vjerodostojni. SpeedyGonsales 22:31, 21. prosinca 2011. (CET)
POGLAVLJE POVIJEST
Slaveni na ove prostore doseljavaju tijekom sedmog i osmog stoljeća. U desetom stoljeću sa dalekog istoka u osvajačkim pohodima dolaze Huni pod vodstvom Atile zvanim "bič božji". Ovako izmiješano stanovništvo, nakon Pacte convente (Zaključni sporazum) 1102. godine s Ugarskim kraljem Kolomanom, živi na ovim prostorima u uniji s Mađarima sve do 1526. godine (Mohačka bitka), kada na ove prostore prodiru Turci pod vodstvom sultana Sulejmana Veličanstvenog. Turci na ovim prostorima ostaju sve do 1697. godine kada gube bitku kod Sente u sukobu s austrijskom vojskom pod vodstvom princa Eugena Savojskog. Od tada pa sve do prvog svjetskog rata ovim prostorima upravljaju Habsburgovci. Srbi na ove prostore, u većem broju, dolaze oko 1650. godine pod vodstvom vladike Arsenija Čarnojevića. Marija Terezija sredinom osamnaestog stoljeće ovdje doseljava Hrvate s prostora bosanske posavine, Hercegovine i Dalmacije, kao i njemačko stanovništvo, Podunavske Švabe, iz južne Bavarske i Austrije. Židovi se na ovim područjima pojavljuju oko 1770. godine. Porazom Austrougarske carevine, vlast preuzima Kraljevina SHS-a do 1929. godine, a zatim Kraljevina Jugoslavija sve do drugog svjetskog rata, kada tijekom 4 godine rata ovim prostorima upravlja Kraljevina Mađarska. Nakon drugog svjetskog rata pa sve do domovinskoga rata vlast na ovim prostorima ima, prvo FNRJ a zatim SFRJ. Neposredno, po završetku drugog svjetskog rata, komunističke vlasti s ovih prostora protjeruju Švabe i doseljavaju Zagorce i Međimurce, kao i manji dio stanovništva, pretežito srpske nacionalnosti, iz Banovine. Domovinskim ratom ovo područje se integrira u politički i gospodarski sustav Republike Hrvatske. Većinsko stanovništvo u Općini Kneževi Vinogradi su Mađari, zatim slijede Hrvati pa Srbi. Poslije domovinskoga rata struktura stanovništva se dijelom izmijenila ali ne u bitnim odnosima. Braca 09:13, 22. prosinca 2011. (CET)
Izvori[uredi kôd]
Taslidžić, Davorin: "Na vratima naroda, na granici svjetova", knjižnica popularna povijest, svezak 1., Beli Manastir, 1999. str. 35</ref>, 39</ref>, 52</ref>, 116</ref>.
Taslidžić, Davorin: "Osmanski pečat", biblioteka/stoljeća naroda, svezak 1., Beli Manastir, 2001., str. 62</ref>, 63</ref>.