Regije Hrvatske

Izvor: Wikipedija
Makroregije Hrvatske:[tko kaže?]

██ Središnja Hrvatska


██ Istočna Hrvatska


██ Gorska Hrvatska


██ Sjeverna Hrvatska obala


██ Južna Hrvatska/Južna Hrvatska obala

Republika Hrvatska može se na nekoliko načina podijeliti na regije. One nemaju administrativnu potporu jer je Hrvatska podijeljena na županije, a svaka se regija obično sastoji od nekoliko županija.

Povijesne regije[uredi | uredi kôd]

Grb Ime Mjesto Opis
Historijski šahirani hrvatski grb Središnja Hrvatska Karta Centralne Hrvatske. Središnji dio Republike Hrvatske. Najveći je grad Zagreb, glavni grad Hrvatske.
Historijski grb Dalmacije Dalmacija Dalmacija na karti Hrvatske. Južni i glavni dio hrvatske obale. Najveći je grad Split.
Coat of arms of Slavonia Slavonija Slavonija na karti Hrvatske. Istočni dio Hrvatske. Najveći je grad Osijek.
Grb hrvatske Istre Istra Karta hrvatskog dijela Istre. Istarski poluotok. Najveći je grad Pula.

Regije s centralnim gradovima[uredi | uredi kôd]

Republika Hrvatska može se podijeliti i na kontinentalnu i jadransku Hrvatsku.

  1. Kontinentalna Hrvatska (regije EU NUTS 2;[1] 2,9 milijuna stanovnika)

Regionalni kompleksi od 150 000 do 800 000 stanovnika:

  • Zagrebačka regija;
  • Varaždinska regija;
  • Osječka regija;
  • Slavonskobrodski kraj;
  • Karlovačko-sisačka regija;
  • Bjelovarsko-virovitička regija;
  • Vukovarsko-vinkovačka regija.

2. Jadranska Hrvatska (regije EU NUTS 2;[1] 1,4 milijuna stanovnika)

Regionalni kompleksi od 150 000 do 800 000 stanovnika:

  • Riječka regija;
  • Zadarska regija;
  • Splitska regija;
  • Pulska regija.

Regije s narodnim govorom (povijesno-geografske regije i subregije u Hrvatskoj)[uredi | uredi kôd]

Urbane regije[uredi | uredi kôd]

Urbano-geografski sklopovi gradova, predgrađa i okolice s više od 50 000 stanovnika:

  • Zagrebačka urbana regija (1 100 000 stanovnika) 
  • Osječka urbana regija (130 000 stanovnika)
  • Rijeka urbana regija (220 000)
  • Zadarska urbana regija (125 000)
  • Splitska urbana regija (260 000)
  • Slavonskobrodska urbana regija (100 000)
  • Varaždinsko-čakovečka urbana regija (100 000)
  • Karlovačka urbana regija (80 000)
  • Vukovarsko-vinkovačka urbana regija (80 000)
  • Pulska urbana regija (80 000)
  • Sisačko-petrinjska urbana regija (70 000)
  • Šibenska urbana regija (55 000)
  • Dubrovačka urbana regija (50 000)

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Magaš, Damir. Srpanj 2015. Nodal-functional (gravitational) regionalisation of Croatia. Geography of Croatia. University of Zadar

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]