Robert Pauletić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Robert Pauletić
Robert Pauletić
Robert Pauletić
Rođenje 10. srpnja 1965.
Split
Glasilo Polet, Start, Danas, Vjesnik, Nedjeljna Dalmacija
Supruga Mia Pauletić
Djela
  • Nepal u 77 priča
  • Brazil u 77 priča
  • Himalaja u 77 priča
  • Led
Službena stranica Robert Pauletić

Robert Pauletić (Split, 10. srpnja 1965.), hrvatski enigmat, kvizaš[1], novinar, putopisac i tekstopisac.

Životopis[uredi VE | uredi]

Robert Pauletić rođen je u Splitu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 1990. na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, čime je stekao zvanje diplomiranog politologa, a polazio je i studij novinarstva na istom sveučilištu.

Godine 1988. odradio je pionirsku ulogu u promicanju okupljanja visokointeligentnih Hrvata u sklopu međunarodne udruge Mensa. Na njegovu inicijativu, u organizaciji enigmatskog magazina "Vjesnikov Kviz", uz superviziju tadašnjega operativnog direktora Engleza Sir Edwarda Vincenta, Mensa je prvi put u povijesti provela testiranje inteligencije na hrvatskom tlu, u Zagrebu, i to s velikim uspjehom. Pristupilo je preko 550 kandidata.[2]

Robert Pauletić je oženjen i ima šestero djece, četiri sina i dvije kćeri.[2]

Kvizovi i enigmatika[uredi VE | uredi]

U siječnju 1981. postao je najmlađi pobjednik "Kviskoteke", kviza koji je u to doba imao višemilijunsku gledanost u cijeloj tadašnjoj Jugoslaviji. Iako je dobna granica za nastupanje u kvizu bila 18 godina, Pauletiću je zbog pokazanog znanja iznimno bilo dopušteno natjecati se iako je imao samo 15 godina.[3] Godine 1986. pobijedio je u nekoliko izlučnih emisija i osvojio drugo mjesto u superfinalu najjačeg ciklusa "Kviskoteke" u kojem su se natjecala ukupno 64 pobjednika iz svih prethodnih sezona.

Zaposlio se kao urednik u enigmatskom magazinu "Vjesnikov Kviz" 1988. godine.[2] U drugoj polovici osamdesetih godina prošlog stoljeća kao kvalitetan i plodan sastavljač oborio je gotovo sve križaljkaške rekorde od kojih neki stoje i danas, gotovo tri desetljeća kasnije. Uz dr. Zvonimira Kurpesa jedini je enigmat koji je dva puta nagrađen najprestižnijom enigmatskom nagradom "Boris Janković Argus".[4]

Od 1994. do danas glavni je urednik u tjednom enigmatskom magazinu "Kviskoteka",[5] te u dvotjednom magazinu "50 SKANDI". Novinska "Kviskoteka" je pod njegovim uredništvom u lipnju 2014. doživjela 1000. broj, jubilej koji su u povijesti novinskog tržišta u Republici Hrvatskoj od 1991. do tada uspjela dosegnuti samo još tri tjedna lista, "Globus", "Gloria" i "Kvizorama".[6]

Od 1986. do 2005. honorarno surađuje s HTV-om, osmišljava igre i sastavlja pitalice za kvizove i druge emisije.

U velikoj povratničkoj sezoni televizijske "Kviskoteke" 2006./2007., između 54 najjača hrvatska kviskotekaša ostvaruje pet uvjerljivih uzastopnih pobjeda i osvaja titulu šampiona u superfinalu, te tako završava karijeru kviz-natjecatelja.[7]

Novinarski rad[uredi VE | uredi]

Prvi novinski tekst Pauletić je objavio u tjedniku "Polet", sredinom osamdesetih godina. U tom je razdoblju objavljivao još u "Topu", "Studiju", "Danasu", "Startu", "Vjesniku" i drugim novinama, a od 1988. do 1991. surađivao je u splitskom tjedniku "Nedjeljna Dalmacija" gdje je objavljivao eseje o raznim društvenim pitanjima.

Godine 1991. četiri mjeseca radi u časopisu "Slobodni tjednik", i to u doba kad naklada lista raste na blizu 200.000 primjeraka. Objavljuje ratne reportaže i nekoliko tjedana provodi na funkciji glavnog urednika, ali ubrzo odlazi iz redakcije zbog sukoba uređivačkih koncepcija s vlasnikom lista. Već 1992. u feljtonu u "Večernjem listu" razobličava način rada u "Slobodnom tjedniku".

Od 1994. godine neprekidno radi na raznim rukovodećim položajima u izdavaštvu, te je pripremio i uredio nekoliko tisuća novinskih edicija raznih sadržaja u ukupnim višemilijunskim nakladama.[2] Od 2003. povremeno objavljuje reportaže sa svojih brojnih putovanja u splitskom dnevnom listu "Slobodna Dalmacija", a povremeno objavljuje i u zagrebačkom "Playboyu" i drugim listovima.[7] Od 2007. do 2009. u "Slobodnoj Dalmaciji" izišlo je oko 150 njegovih tekstova o najrazličitijim temama iz serijala "Nima Splita do svita".

Od listopada 2015. u "Slobodnoj Dalmaciji" ponovno izlazi njegov serijal kolumnâ, ovaj put s nazivom "Split&Svit".[8]

Knjige i avanturizam[uredi VE | uredi]

Pauletić često putuje u daleke krajeve svijeta, a taj je hobi profesionalizirao objavljivanjem prve dvije knjige "Nepal u 77 priča" (2003.) i "Brazil u 77 priča" (2004.). Obje su knjige bile hitovi na hrvatskom knjižarskom tržištu, te su dospjele na vrhove top-lista najprodavanijih publicističkih izdanja.[7]

Pauletić piše na dalmatinskom, a njegov literarni izričaj predstavlja svojevrsni moderni dalmatinski standard: u knjizi prof. dr. Dunje Jutronić "Splitski govor" autorica je analizirala njegov moderni dalmatinski dijalekt i uspoređivala ga s izričajem dalmatinskih pisaca Miljenka Smoje i Đermana-Ćiće Senjanovića.[9]

U travnju 2009. s prijateljem, legendarnim himalajcem Stipom Božićem, polazi na himalajsku avanturu, i uspijeva u konačnom cilju, usponu do baznog logora Mount Everesta (5300 m). Najviša točka do koje je dospio na tom putovanju bila je na 5550 metara nadmorske visine (vrh Kala Patthar planine Pumori). U studenom 2009. izišla mu je treća knjiga "Himalaja u 77 priča", kombinacija osobnih doživljaja s Himalaje i napetih priča iz bogate penjačke karijere Stipe Božića. I ta knjiga, kao i prethodne dvije, stigla je do drugoga mjesta top-liste najprodavanijih publicističkih izdanja u Hrvatskoj. U travnju 2010. izišlo je već treće izdanje "Himalaje".[7]

U studenom i prosincu 2009. Pauletić je boravio na Antarktici, te je u sklopu međunarodne ekspedicije u kojoj je bio i glasoviti antarktički istraživač, Japanac Keizo Funatsu, 7. prosinca 2009. kao prvi čovjek iz Hrvatske stupio nogom na najjužniju točku Zemlje, Južni pol. Reportažu s Antarktike i Južnog pola objavio je 2010. u sklopu knjige "Led", svoga životnog djela koje sadrži putopise sa svih sedam kontinenata, ali i reportaže i eseje iz svakodnevice Dalmacije. U sklopu knjige "Led", koja je zasad doživjela dva izdanja, nalazi se i DVD s polusatnim filmom "Antarktika" koji je Pauletić sam snimio na "Bijelom kontinentu".[10]

Športski djelatnik[uredi VE | uredi]

Robert Pauletić je od 2007. do 2012. bio predsjednik splitskog boksačkog kluba "Pit bull", a od srpnja 2012. do srpnja 2013. bio je predsjednik Hrvatskog boksačkog saveza.[11] U tom kratkom razdoblju uspio je postati član Međunarodne komisije za športaše Svjetskog boksačkog saveza, te je aktivno sudjelovao u organizaciji Seniorskog boksačkog prvenstva Hrvatske u Zadru 2013. godine, koje je ostalo zapamćeno kao najposjećenije i najuspješnije nacionalno boksačko natjecanje u Republici Hrvatskoj uopće.[12]

Tekstopisac[uredi VE | uredi]

Godine 2013. i 2014. kao tekstopisac nastupio je na Splitskom festivalu u tandemu s kompozitorom Perom Kozomarom.

  • Za pjesmu "Ćaća" (u izvedbi klape "Rišpet") dobio je 2013. nagradu za najbolje stihove. Pjesma je na istom festivalu također osvojila prvu nagradu publike grand prix Zlatni galeb.[13]
  • Pjesma "Devet slova jedne riči" osvojila je prvu nagradu publike grand prix Zlatni galeb 2014. godine[14].

Godine 2014. napisao je i stihove za skladbu "Vesla od zlata" (autor glazbe: Tomislav Mrduljaš), službenu himnu VK "Gusar" iz Splita u izvedbi Olivera Dragojevića, Gibonnija i Marijana Bana.[15]

Bibliografija[uredi VE | uredi]

  • "Nepal u 77 priča: totalno drukčiji putopis", drugo izdanje, Karnak Zagreb 2006. godine, ISBN 953-99412-0-2 (godina prvog izdanja 2003.) (NSK)
  • "Brazil u 77 priča: putovanje & antiputovanje", četvrto izdanje, Karnak Zagreb, 2010. godine, ISBN 978-953-99412-1-3 (godina prvog izdanja 2004.) (NSK)
  • "Himalaja u 77 priča", libar o ponosu i smrti, treće izdanje, Karnak Zagreb 2010. godine, ISBN 978-953-99412-2-0, (godina prvog izdanja 2009.) (NSK)
  • "Led: i druge priče", sedam kontinenata & sedam godina, drugo izdanje, Sfinga Art Zagreb, 2011. godine, ISBN 978-953-56935-0-5 (godina prvog izdanja 2010.) (NSK)

Izvori[uredi VE | uredi]

Crystal Clear app email.svg   Napomena:   Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Roberta Pauletića (http://www.robertpauletic.eu/).
Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Robert Pauletić.
  1. Pojam "kvizaš" rabi Pavao Pavličić u predgovoru knjige "Kviskoteka: igra kvizova", str. 9, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb 1990. ISBN 86-399-0233-X
    ... I tako se već pomalo počinje naslućivati što dobroga kvizaša čini dobrim kvizašom. Valjan je sudionik kviza ona osoba koja ima jaku intelektualnu znatiželju i ujedno memoriju u koju može pohraniti sve ono što je doznala u najrazličitijim područjima ljudskoga znanja...
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Životopis - Službena stranica (pristupljeno 15. studenoga 2015.)
  3. "Najmlađi pobjednik Kviskoteke zasitio se kvizova", www.nezavisne.com (objavljeno 25. kolovoza 2007,. pristupljeno 14. studenoga 2015.)
  4. "Istaknuti enigmati Jugoslavije", knjiga 1, izdavač Ivica Mlađenović, studio Linija A, 1989. godine, ISBN 8682187132, 9788682187134, biografska natuknica: Pauletić, Robert, str. 45-46.
  5. Časopisi - Službena stranica (pristupljeno 15. studenoga 2015.)
  6. "Pauletić i Kvisko slave 1000. broj", Slobodna Dalmacija (objavljeno 12. lipnja 2014., pristupljeno 15. studenoga 2015.)
  7. 7,0 7,1 7,2 7,3 Biografija na stranici internetske knjižare Algoritam Profil Mozaik (pristupljeno 15. studenoga 2015.)
  8. Slobodna Dalmacija, Split&Svit - Robert Pauletić: Slaven Bilić, novi kralj Engleske (objavljeno 26. listopada 2015., pristupljeno 15.studenoga 2015.)
  9. Dunja Jutronić: "Spliski govor od vapora do trajekta", Naklada Bošković, Split, ožujak 2010. godine, ISBN 978-953-263-120-3, tekst o Robertu Pauletiću (biografija i jezična analiza knjiga): stranice 173-187.]
  10. "Priča Roberta Pauletića o novoj, ledenoj avanturi na Antarktiku", Večernji list (objavljeno 9. prosinca 2010., pristupljeno 15. studenoga 2015.)
  11. Robert Pauletić, predsjednik Hrvatskog boksačkog saveza, službena stranica Hrvatskog boksačkog saveza (pristupljeno 15. studenoga 2015.)
  12. "Zadar se iskazao kao vrhunski grad boksa", Zadarski list www.zadarskilist.hr (objavljeno 20. travnja 2013., pristupljeno 16. studenoga 2015.)
  13. Nagrade Splitskog festivala 2013., www.splitskifestival.hr (pristupljeno 15. studenoga 2015.)
  14. Nagrade Splitskog festivala 2014., www.splitskifestival.hr (pristupljeno 15. studenoga 2015.)
  15. "Splitski estradni reprezentativci snimili Gusarovu himnu 'Vesla od zlata'", Slobodna Dalmacija (objavljeno 4. svibnja 2014., pristupljeno 15. studenoga 2015.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]