Rovišće
Rovišće | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Bjelovarsko-bilogorska |
Načelnik | Slavko Prišćan |
Naselja | 12 općinskih naselja |
Površina | 78,8 km2 [1] |
Površina središta | 10,3 km2 |
Koordinate | 45°56′N 16°44′E / 45.94°N 16.74°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 4144 [2] |
– gustoća | 53 st./km2 |
Urbano | 1033 |
– gustoća | 100 st./km2 |
Odredišna pošta | 43000 Bjelovar [3] |
Stranica | opcina-rovisce |
Rovišće na zemljovidu Hrvatske |
Rovišće (mađarski: Rojcsa) je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Općinska naselja su[4]: Domankuš, Gornje Rovišće, Kakinac, Kovačevac, Kraljevac, Lipovčani, Podgorci, Predavac, Prekobrdo, Rovišće, Tuk, Žabjak
Općina Rovišće nalazi se na prometnom pravcu Bjelovar - Zagreb. Naselje Rovišće, koje je administrativno sjedište Općine, od Bjelovara je udaljeno prema zapadu 12 km, a od Zagreba 72 km. Kroz naselje prolazi i željeznička pruga prema Zagrebu. Općina leži na padinama Bilogore koji se pruža od sjevera prema jugu.
- 2001. – 1.272
- 1991. – 1.253 (Hrvati - 1.179, Srbi - 23, Jugoslaveni - 14, ostali - 37)
- 1981. – 1.156 (Hrvati - 1.023, Jugoslaveni - 66, Srbi - 26, ostali - 41)
- 1971. – 1.187 (Hrvati - 1.059, Srbi - 42, Jugoslaveni - 22, ostali - 64)
- CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
broj stanovnika | 3201 | 3273 | 3278 | 4082 | 4380 | 4554 | 4498 | 4942 | 4973 | 5183 | 5285 | 5209 | 5016 | 4968 | 5262 | 4822 | 4144 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
broj stanovnika | 612 | 561 | 531 | 708 | 797 | 848 | 858 | 934 | 949 | 1002 | 1084 | 1187 | 1156 | 1253 | 1272 | 1196 | 1033 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Prema predaji u povelji iz 1255. godine, kralj Koloman (1102-1116) je podijelio povlastice stanovnicima Rovišća, no tokom vremena su se te povlastice zaboravile i trebalo ih je istražiti, obnoviti i ustanoviti. Ta predaja je uvelike vjerojatna ako se uzme u obzir, da je Koloman često potvrđivao razne povlastice selima u Hrvatskoj. Iz te se povelje vidi da u prostorima sjeverne Hrvatske postoje manja upravna područja, upravno-političke župe (županije). Postojale su u Zagrebu, Čazmi, Kalniku, Rovišću itd. Službeno, u sačuvanim dokumentima, Rovišće se prvi put spominje 1232. godine. Koloman (kralj Rusina i vojvoda Slavonije) darovnicom iz te godine posjed Konjsku daruje stanovnicima Rovišća, Dragi i Dragecu, posjed su mogli naslijediti i njihovi potomci.
U povelji iz 1255. stoji da je ban Stjepan došao ustanoviti već zaboravljene povlastice. Istragom se ustanovilo da su u Rovišću živjele dvije skupine stanovništva, predijalci (imali su povlastice), i kastrenzi (bez povlastica). U to doba četiri su obitelji uživale povlastice (Scenta, Stoyk, Drayn, Jak). Novom istragom ustanovljeno je da zapravo ima mnogo više, čak 60 obitelji predijalaca. No njima povlastice nisu vraćene; borili su se za njih, neki uspješno- neki ne. Ovo selo od samog osnutka ima važnu funkciju za ovaj dio Hrvatske. U 12. i 13. stoljeću ima status tvrđe-grada i župsko je središte.
Osnova na kojoj se temelji gospodarstvo Rovišća, ali i okolnih sela jest primarni sektor. Što se poljoprivrede tiče pretežno se uzgaja puno različitih kultura na malim površinama. Problem koji se javlja u većine vlasnika posjeda je taj da su im parcele raspršene, što znatno otežava i povećava troškove kvalitetne proizvodnje. Na malim parcelama seljak će uzgajati različite kulture radi veće rentabilnosti. Uzgajaju se razne vrste povrća (paprike, rajčice, kupušnjače, mahunarke…) i voća (jabuke, kruške, jagode, lubenice, breskve, maline…). Od velike važnosti je i stočarstvo od kojeg živi skoro polovica stanovništva. Svinjogojstvo je najraširenije, a glavno trgovište, sajam, na kojem se stoka prodaje jest Lanište. Već tradicionalno najveći promet ima ponedjeljkom kad dolazi velik broj kupaca iz Dalmacije. Uz svinjogojstvo i govedarstvo, koje je tkđ. važno, u posljednje vrijeme nastaje znatan broj peradarskih farmi. Treba napomenuti da Rovišće ima i ribnjačarskih potencijala koji nisu iskorišteni. Tako postoji uz kanal Konjsku mnoštvo malih ribnjaka napravljenih da se spriječi naplavljivanje koje bi onemogućilo obradu tla. Rovišće je industrijski nerazvijeno što govori činjenica da ne pripada ni varaždinskoj ni zagrebačkoj industrijskoj zoni, ali jedan dio pučanstva migrira u prostore tih zona.
- Ratko Perić, mostarsko - duvanjski biskup, rođen u selu Tuk
- Željko Tanjić - doktor teologije, prvi rektor Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, direktor Kršćanske sadašnjosti od 2009. do 2011.
- Mile Ćuk, general, pobočnik predsjednika dr. Franje Tuđmana
- Kristina Anđelka Đopar, operna pjevačica
- Željko Ledinski, političar i šumarski stručnjak
Škola u Rovišću osnovana je 1830. godine.
U Rovišću postoji:
- nogometni klub "Rovišće",
- taekwondo klub "Laudam",
- šahovski klub "Ivan Dvoržak" Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. rujna 2012. (Wayback Machine)
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Zakon o područjima županija, gradova i oopćina u Republici Hrvatskoj: Bjelovarsko-bilogorska županija Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. prosinca 2007. (Wayback Machine)
|