Sedramić
| Sedramić | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Šibensko-kninska |
| Općina/grad | Drniš |
| Površina | 18,2 km2 [1] |
| Visina | 320 mnm |
| Koordinate | 43°48′N 16°10′E / 43.80°N 16.17°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 168 [2] |
| – gustoća | 9 st./km2 |
| Odredišna pošta | 22323 Unešić [3] |
| Pozivni broj | +385 (0)22 |
| Autooznaka | ŠI |
  Sedramić Sedramić na zemljovidu Hrvatske | |
Sedramić je naselje u sastavu Grada Drniša, odnosno Šibensko-kninske županije u Republici Hrvatskoj. Nalazi se u unutrašnjosti Dalmacije, u Zagori, približno 35 km udaljen od Šibenika i oko 65 km od Splita.
Kroz Sedramić prolazi županijska cesta koja povezuje Drniš i Trogir, kao i željeznička pruga Zagreb - Split.
Sedramić je stara neolitska naseobina. Naziv dolazi od keltske riječi Sed ra ma. Sedra je tvrda zemlja, a -m je dočetnik. Sedramić je diminutiv od Sedrama. Prvi put se spominje 1298. godine kada pripada župi Žitnić. Također, Sedramić se spominje u pisanim izvorima i 1434. godine kada pripada knezu Ivanišu Nelipiću, a kasnije i njegovom vojvodi Ivancu Novakoviću (do njegove smrti 1450. godine).[4]
Danas selo pripada drniškoj župi s crkvom Presvetog Trojstva izgrađenom krajem 19. stoljeća. Crkva je izgrađena na mjestu kapele koja se spominje još 1757. godine. U njoj se misa služila jednom na godinu i o njoj se brinula Bratovština sv. Jure iz Žitnića.
Godine 1991. selo se je našlo u središtu ratnog vihora, na prvoj crti obrane Hrvatske u kojoj je sudjelovalo preko 100 mještana dragovoljaca Domovinskog rata. Kao žrtve svakodnevnog četničkog granatiranja sela smrtno su stradala tri mještanina civila, a jedna je osoba nestala.
20. rujna 1991. zbila se bitka kod Pakova Sela i Sedramića. Ova su sela bila na drniškom bojištu. U jednoj od od središnjih borbenih akcija, slabo naoružane hrvatske obrambene snage zaustavile su naprjedovanje 9. kninskog korpusa JNA prema Šibeniku i Unešiću. Bitku su iznijeli 4. bojna 113. brigade i 4. bojna 4. gardijske brigade te pripadnici hrvatske policije u Pakovu Selu i Sedramiću. Pobjeda hrvatskih snaga omogućila je braniteljima bolje učvrstiti obrambene položaje na ovom dijelu bojišnice. Zbog toga je neprijateljska JNA, velikosrpski dragovoljci i pobunjenici nisu mogli probiti ovaj dio bojišnice ni približiti se Šibeniku. Ova je pobjeda mnogo pomogla braniteljima grada Šibenika čime je izvojevana pobjeda u bitci za Šibenik rujna 1991. godine.[5]
| Pregled broja stanovnika po službenim popisima | ||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| 486 | 496 | 503 | 553 | 620 | 619 | 600 | 709 | 612 | 633 | 615 | 575 | 443 | 391 | 238 | 206 | 167 |
Zbog sustavnog zapostavljanje cijele Zagore pa tako i Sedramića od strane SFRJ-u dolazi do velike migracije stanovništva nakon Drugog svjetskog rata. Najveće migracije netom iza Drugog svjetskog rata išle su u smjeru Slavonije, a zatim od 60-ih godina prošlog stoljeća u smjeru splitskog bazena i manjim dijelom Šibenika. Isto tako i u druge europske zemlje, najvećim dijelom u Njemačku, u koju se nažalost i do dana današnjeg malobrojno mlado stanovništvo iseljava. Izgradnja infrastrukture započeta je tek dolaskom hrvatskih demokratskih vlasti, što se je pokazalo prekasno.
| broj stanovnika | 486 | 496 | 503 | 553 | 620 | 619 | 600 | 709 | 612 | 633 | 615 | 575 | 443 | 391 | 238 | 206 | 168 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Alduk, Begonja, Brnada, Bunardžija, Čavala, Čavka, Čičmir, Dugeč, Džale, Đeka, Elez, Ercegovac, Milaković, Minga, Mujan, Plazonja, Ponoš, Ramljak, Skejo, Šarić, Šuljak, Triva, Veštić, Zelić
- Ante Alduk - mornar austro-ugarske mornarice, jedan od junaka Viške bitke 1866. godine[4]
- Boško Čavka - trofejni hrvatski trener dizača utega
- Ivan Veštić - hrvatski atletičar, športski dužnosnik, olimpijac
- Edi Ponoš - hrvatski atletičar - bacač koplja, olimpijac
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ a b Krešimir Kužić - Povijest dalmatinske Zagore od 7. stoljeća do 1918. godine, Književni krug Split, 1997.
- ↑ Anita Vukušić: Rujanski rat - 20 godina od bitke na Pakovom Selu Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. studenoga 2016. (Wayback Machine), Radio Drniš, 20. rujna 2011. Pristupljeno 17. studenoga 2016.
| |||||||
.gif){kind=small}
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |