Lekenik

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Lekenik
Lekenik (grb).gif
Lekenik na karti Hrvatska
Lekenik
Lekenik
Lekenik na karti Hrvatske
Koordinate: 45°35′N 16°13′E / 45.59°N 16.21°E / 45.59; 16.21
Županija Sisačko-moslavačka
Načelnik općine Ivica Perović (HSS)
Naselja u sastavu općine Brežane Lekeničke, Brkiševina, Cerje Letovanićko, Donji Vukojevac, Dužica, Gornji Vukojevac, Lekenik, Letovanić, Palanjek Pokupski, Pešćenica, Petrovec, Pokupsko Vratečko, Poljana Lekenička, Stari Brod, Stari Farkašić, Šišinec, Vrh Letovanićki, Žažina
Površina 224,4 km2
Stanovništvo (2001.) 6.032
Poštanski broj 44272 Lekenik
Kolodovor

Lekenik je selo i općina u središnoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, smještena između Siska i Velike Gorice u nizinskom predjelu Turopolja.

Broj stanovnika mjesta Lekenika iznosi 1,857, a broj stanovnika općine je 6.032 u primjera radi većim selima kao što su Pešćenica (883), Letovanić (464), Donji Vukojevac (499), Dužica (353).

Lekenik je poznat kao mjesto u kojem je smješten i SOS Dječje selo, veće od dvaju u Hrvatskoj. Apsolutna većina stanovništva su Hrvati 98%.

Film Guslač na krovu (Fiddler on the Roof - 1971.) završava sa zahvalom: "Our thanks to the people of the villages of Lekenik and Mala Gorica and the city of Zagreb, Croatia."[1]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Lekenik je smješten na važnoj cestovno-željezničkoj trasi od Zagreba prema Sisku, smješten je na pola puta između gradova Velike Gorice i Siska. Zemljopisno prostor općine Lekenik nalazi se u nekoliko mikroregija, na sjeverozapadu u Turopoljskoj terasnoj ravnici, na jugozapadu obronci niskog gorja Vukomeričke gorice spuštaju se preko Lekeničkog Cerja i Brežana do Pešćenice, Lekenika, Šašinca i Letovanića gdje se nalazi jedan od poznatih vrhova "Letovanski vrh" sa 201 m. Na jugoistoku nalazi se brežuljkasto donje Pokuplje a na sjeveroistoku močvarna Posavina. Granična naselja općine su Petrovec (Grad Petrinja), Žažina (Grad Sisak) te Donji Vukojevac (Grad Velika Gorica).

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Područje Lekenika ima oko šest tisuća stanovnika, Hrvati čine 97% stanovnika. Naselje Lekenik prema popisu iz 2011. ima 1897 stanovnika.

Uprava[uredi VE | uredi]

  • Upravni prostor općine Lekenik osim središnjeg naselja obuhvaća niz okolnih naselja na prostoru nekoliko prirodno zemljopisnih cjelina, od močvarne Posavine na sjevero-istoku, preko istočnih ogranaka niskog gorja Vukomeričkih gorica na jugozapadu do brežuljkastog donjeg Pokuplja na jugoistoku.
  • Naselja na prostoru općine Lekenik su; Brežane Lekeničke, Brkiševina, Cerje Letovanićko, Donji Vukojevac, Dužica, Gornji Vukojevac, Lekenik, Letovanić, Palanjek Pokupski, Pešćenica, Petrovec, Pokupsko Vratečko, Poljana Lekenička, Stari Brod, Stari Farkašić, Šišinec, Vrh Letovanićki, Žažina.

Povijest[uredi VE | uredi]

Naseljenost lekeničke okolice možemo pratiti već od vremena prije pisane povijesti. Kamena sjekira otkrivena u šumi Kalje blizu Lekenika koja se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu te novija arheološka istraživanja, koja su još u tijeku, a vezana su uz prolazak autoceste Zagreb-Sisak potvrđuju pretpostavke o prisutnosti čovjeka u lekeničkoj bližoj okolici u prapovijesti. Nakon razdoblja ilirske i rimske vlasti na ovim područjima prvi spomen mjesta potječe nam iz 13. stoljeća. Godine 1217. spominje se Lekenik, a kroz slijedeća desetljeća to se ime još nekoliko puta spominje, makar ne možemo biti sigurni da li u kontekstu mjesta ili potoka Lekenčice koji i danas protječe mjestom. Krajem srednjeg i početkom ranog novog vijeka nalazimo današnji Lekenik podijeljen kao dobro na više gospodara. Jedan njegov dio činili su posjedi turopoljske plemenite općine i njenih kmetova koji je nazvan Turopoljski Lekenik. Drugi, južniji posjed činili su posjedi raznih velikaša koji su se kroz srednji vijek izmjenjivali. Njih uslijed osmanskih provala koncem 16. stoljeća stječe obitelj Erdody pa će naselje koje se tamo nalazilo dobiti ime Erdodski Lekenik. Do administrativnog spajanja ova dva naselja odvojena potokom Lekenčicom došlo je tek 1953. godine.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Narodna knjižnica i čitaonica Lekenik
  • SOS Društveni centar Hermann Gmeiner

Šport[uredi VE | uredi]

Nogometni klubovi: NK Petrovec, NK Lekenik, NK Pešćenica, NK Kupa Letovanić.

Ostali klubovi: Tae kwon do klub Lekenik, OK Pešćenica

Športske udruge: Š.U. "Stjepan Grgac" Petrovec, Š.U. Pešćenica, Š.U. Žažina,

Š.U. Dužica, Š.U. Stari Brod, Š.U. Donji Vukojevac, Š.U. Lekenik.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

  1. http://www.imdb.com/title/tt0067093/locations
  2. Stipica Grgić: Čovjek ispred svog vremena, Hrvatska znanstvena bibliografija. Pristupljeno 1. srpnja 2016.
  3. Stipica Grgić: Josip Klempaj - Prvi Hrvatsko-slavonski vrhovni upravitelj pošta , Slideshare. Pristupljeno 1. srpnja 2016.
  4. (): Povijest Hrvatska pošta. Pristupljeno 1. srpnja 2016.


P parthenon.svg Nedovršeni članak Lekenik koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.