Sveučilišna knjižnica u Puli

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Koordinate: 44°52′12″ N 13°50′50.5″ E

Zgrada Sveučilišne knjižnice na Kaštelu.

Sveučilišna knjižnica u Puli je opća znanstvena knjižnica istaknutog regionalnog značaja. Sastavni je dio Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Zgrada knjižnice danas se nalazi blizu Arheološkog muzeja Istre i Malog rimskog kazališta. Planira se premještaj knjižnice u zapadni dio kompleksa stare bolnice zajedno s ostalim odjelima Sveučilišta u Puli. Preuređenjem ovog kompleksa i otvaranjem studentskog doma, Pula bi konačno trebala dobiti sveučilišni kampus.

Zadaća Sveučilišne knjižnice je prikupljanje publikacija i posredovanje informacija potrebnih u nastavi na visokoškolskim ustanovama koje djeluju u Puli kao i prikupljanje knjižnične građe koja se odnosi na Istru. Zbog veličine i bogatstva fonda (kao najveća knjižnica u hrvatskom dijelu Istre) ima istaknuti položaj među knjižnicama u Istri.

Povijest[uredi VE | uredi]

Sveučilišna knjižnica u Puli osnovana je 1949. godine pod nazivom Naučna biblioteka, a preuzela je fond Pokrajinske knjižnice Istre (Biblioteca Provinciale dell’Istria) koja je osnovana 1930. u Puli spajanjem triju većih knjižnica: knjižnice bivšega Pokrajinskog odbora (Biblioteca provinciale dell’Istria, osnovana 1861. u Poreču, a 1922. preseljena u Pulu), pulske Gradske knjižnice (Biblioteca civica, 1903) i knjižnice Istarskog društva za arheologiju i domovinsku povijest (Società istriana di archeologia e storia patria, osnovana 1884. u Poreču).

Pokrajinska knjižnica Istre dobivala je od 1932. obvezni primjerak publikacija iz Istre, pa je tako već 1937. imala 41.096 svezaka pretežito na talijanskom jeziku i manjim dijelom na njemačkom jeziku uz samo desetak knjiga na hrvatskom jeziku. Knjižnica je imala opće znanstveni karakter s posebnim naglaskom na povijesne znanosti, osobito na povijest Istre. Između 1943. i 1947. dio fonda odnesen je u Italiju, što je knjižnici nadoknadila talijanska vlada 1961. ustupanjem sredstava za kupnju knjiga u Italiji. Godine 1945. postaje gradska posudbena knjižnica.

Prvi školovani knjižničari koji su zasnovali stručni rad Sveučilišne knjižnice privremeno su ovdje upućeni iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

S obzirom na veliki nedostatak knjiga na hrvatskom jeziku, 1950-ih u Sveučilišnoj knjižnici se započinju sustavno nabavljati stare hrvatske knjige. Od 1951. knjižnica je primala izbor obveznog primjerka publikacija iz Hrvatske, a od 1956. dobiva obvezni primjerak sveukupnog tiska s područja Hrvatske. 1950-ih dodijeljeno joj je oko 12.000 svezaka knjiga iz knjižnica bivših talijanskih i njemačkih srednjih škola i knjižni fondovi nakon rata podržavljene i zaplijenjene imovine ustanova iz Istre, npr. stara knjižnica bivšeg benediktinskog samostana u Dajli nedaleko Umaga s oko 4.000 svezaka knjiga, koje su u novije vrijeme najvećim dijelom vraćene crkvenim vlastima. Od 1961. do 1994. njezin vlasnik i osnivač je Općina Pula. Godine 1979. udružena je u Sveučilište u Rijeci, koje je 1994. postalo njezinim vlasnikom i osnivačem. U skladu s time, 1995. dodijeljen joj je sadašnji naziv.

Od 1968. smještena je u gradskome središtu u zgradi koja je sagrađena 1908. kao njemačka pučka škola. Raspolaže s 1.500 m2, što je nedovoljno za potrebe knjižnice.

Osnovni podaci[uredi VE | uredi]

U čitaonicama ima oko 50 mjesta za čitanje. Fond knjižnice sadrži oko 200.000 svezaka knjiga, oko 120.000 svezaka časopisa i novina, oko 40 svezaka i 26 kutija rukopisa znanstvenika iz Istre, 250 doktorskih i magistarskih radova obranjenih na Sveučilištu u Rijeci i drugu knjižničnu građu.

Knjižnica je dobila donacije knjiga Mije Mirkovića, Matka Rojnića, Tone Peruška, njemačke vlade i dr.

Godine 1990. darovana joj je ostavština skladatelja Antonija Smareglije (pisma, fotografije, libreta opera i dr.) u svrhu predstavljanja u spomen-sobi skladatelja u njegovoj rodnoj kući u Puli (spomen-soba je otvorena 5. svibnja 2004. povodom 150-e obljetnice rođenja Antonija Smareglije).

Fondovi i zbirke[uredi VE | uredi]

Knjižnica se sastoji od sljedećih fondova i zbirki:

Međuknjižnična djelatnost[uredi VE | uredi]

Knjižnica vodi međuknjižničnu posudbu s knjižnicama u Hrvatskoj i svijetu. Od 1989. knjižnica izrađuje svoju računalnu bibliografsku bazu. Godine 2003. umrežena je u knjižnično-informacijski sustav CROLIST, koji omogućava potpunu automatizaciju knjižničnog rada. U sklopu ovog sustava Knjižnica vodi zajedničku bazu podataka knjižnica pojedinih odjela Sveučilišta u Puli.

Rezultat brige Knjižnice za spomeničke knjižnice u Istri je uređenje starih gradskih knjižnica koje su sačuvane u zavičajnim muzejima u Poreču i Rovinju i knjižnice Franjevačkog samostana u Pazinu, koje sadrže knjižnu građu od nacionalnog značaja. Godine 1995. u knjižnici je otvorena knjigovežnica, čime je osigurana trajna zaštita fonda.

Knjižnica priređuje različite kulturne programe (izložbe, predavanja, predstavljanja knjiga) i bavi se nakladništvom (objavila je 17 knjiga i dvadesetak svezaka časopisa "Istra", 19871990; i "Nova Istra" 1996 - 1999).

Povezani članci[uredi VE | uredi]