Mate Balota

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Mijo Mirković)
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Mate Balota. Za druga značenja, pogledajte Mate Balota (razdvojba).
Mijo Mirković
Mate Balota
Pseudonim(i) Mate Balota
Rođenje 28. rujna 1898.
Smrt 17. veljače 1963.
Portal: Životopis

Mate Balota (pravo ime Mijo Mirković), (Rakalj, 28. rujna 1898. – Zagreb, 17. veljače 1963.[1]), hrvatski akademik,[1] književnik, ekonomist, sveučilišni profesor i novinar. Surađivao je s puljskim dnevnikom Hrvatskim listom.[2]

Bio je profesor subotičkog Pravnog fakulteta kao ekonomski povjesničar.[3] Ondje je predavao u razdoblju između prvog i drugog svjetskog rata. Bio je sudionik antifašističke borbe 1941. Poslije je predavao u Beogradu i u Zagrebu.[1] Član je izaslanstva FNRJ na ministarskoj konferenciji u Londonu i Parizu 1946. i Mirovnoj konferenciji u Parizu 1946, poslije stalni delegat Ekononomskog i socijalnog vijeća UN-a. Bavio se i publicistikom i poezijom.[4]

Životopis[uredi VE | uredi]

Iz istarskog sela Raklja, smještenog nad slikovitim Raškim zaljevom, potekao je Mijo Mirković - Mate Balota. Na nadgrobnoj ploči uz nadnevak rođenja, Rakalj, 28. rujna 1898., i smrti, Zagreb, 17. veljače 1963., piše da ondje počiva: težak, ribar, mornar, akademik, pjesnik, prvi Rakljan ki je napisal 50 knjig. Stoji i to, vrlo važno za Mirkovićev životopis, da je pokopan uz zvuke dragih roženic.[5]

Objavljujući već kao đak u pazinskom listu Nada, Mijo Mirković služio se raznim pseudonimima. Mnogi suvremenici nisu ni znali da imena Mirković i Balota kriju istu osobu. Prvu pjesmu sročio je s devet godina. Tema, kao i drugih Balotinih pjesama, bio je težak život ribara i mornara. Već s devet godina ukrcao se na talijanski trabakul kojim je prevožen kamen. Radio je kao kamenolomac i miner, radnik na željezničkoj pruzi u Moravskoj. Bio je slagar u tiskari, novinar i urednik lista u Puli te dopisnik domaćih i inozemnih listova. Školovao se u Čehoslovačkoj, gdje je završio klasičnu gimnaziju, i Njemačkoj, gdje je diplomirao i doktorirao ekonomske i društvene znanosti. I nakon završetka najvišega školovanja morao je najprije obavljati ribarske i konobarske poslove, a tek poslije sveučilišno-profesorske, i to najdulje na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.[5]

Kao znanstvenik najprije se predstavio uspjelom obranom doktorske disertacije O glavnom uzroku ograničene gospodarske djelotvornosti slavenskih naroda 1923. na Sveučilištu u Frankfurtu na Majni. S područja kulturne povijesti Mirković je 1960. objavio veliku znanstvenu monografiju Matija Vlačić Ilirik (Flacius), o istaknutom hrvatskom i europskom latinistu i reformatoru 16. stoljeća. Za tu je knjigu dobio nagradu Hrvatskoga sabora za životno djelo. U hrvatskoj književnosti Mirković je pod pseudonimom Mate Balota zauzeo istaknuto mjesto svojom zbirkom čakavskih pjesama Dragi kamen, romanom Tijesna zemlja, monografijama Stara Pazinska gimnazija i Puna je Pula te drugim proznim tekstovima. U Dragom kamenu Balota je ispjevao odu zavičaju, majci, ocu i ljudima svoga kraja te, uz Pera Ljubića i Dragu Gervaisa, dao temeljni pečat ponovnom procvatu čakavske poezije. Impresivnim umjetničkim jezikom on je u književno djelo ugradio i svoje izvrsne gospodarske studije o Raklju, Puli i Istri s kraja 19. i početka 20. stoljeća.[5]

Mirkovićev domoljubni rad bio je osobito intenzivan od kraja I. do kraja II. svjetskog rata, a vrhunac je postigao na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1946. Na njoj se, kao voditelj domaćih stručnjaka za etnička, gospodarska i geografska pitanja znanastvenim argumentima i domoljubnim žarom, izborio za međunarodno priznanje sjedinjenja Istre s Hrvatskom u sastavu ondašnje Jugoslavije, što je jedino i bilo moguće.[5]

Djela[uredi VE | uredi]

Znanstvenom je području pridonio nizom djela iz područja ekonomije i ekonomske povijesti, a hrvatskom umjetničkom području nekolicinom knjiga pjesama i proze.[1]

  • "Dragi kamen" (Pododobor Matice hrvatske, Zagreb, 1938.), zbirka pjesama; uredio, rječnik i bilješke sastavio Hijacint Petris,
  • "Tijesna zemlja. Roman iz istarskog narodnog života" (Istarska nakladna zadruga, Rijeka, 1946.),
  • “Dragi kamen” (II. dopunjeno izdanje. Matica Hrvatska, Zagreb, 1947.), uredio, rječnik i bilješke sastavio Hijacint Petris,
  • "Stara pazinska gimnazija” (Državno izdavačko poduzeće Hrvatske, Zagreb, 1950.), memoaristika,
  • "Puna je Pula" (Zora, zagreb, 1954.), povijesna publicistika, memoaristika,
  • “Proza i poezija” (Matica hrvatska - pododbor u Rijeci, Rijeka, 1959.), uredio, bibliografiju sastavio i predgovor napisao Tone Peruško,
  • "Puna je Pula" (II. izdanje, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1960.),
  • “Smrtni grijeh” (1964.), drama,
  • “Dragi kamen” (IV. izdanje, Matica hrvatska Pula i NP “Glas Istre” Pula, Pula 1971.), uredio i pogovor napisao Mario Kalčić,
  • “Dragi kamen” (V. izdanje, Matica hrvatska Pula i NP “Glas Istre” Pula, Pula 1972.), uredio i pogovor napisao Mario Kalčić,
  • “Na crvenoj istarskoj zemlji” (“Dragi kamen” - šesto izdanje; “Istra kroz stoljeća”, Čakavski sabor i “Otokar Keršovani”, Pula-Rijeka, 1979.), izbor iz djela,
  • “Puna je Pula” (III. izdanje; “Istra kroz stoljeća”, Čakavski sabor, “Istarska naklada”, “Otokar Keršovani”, “Edit”, Centro di ricerche storiche, IKRO “Mladost”, Pula-Rijeka-Rovinj-Zagreb, 1981.),
  • "Stara pazinska gimnazija” (II. izdanje; “Istra kroz stoljeća”, Čakavski sabor, “Istarska naklada”, “Otokar Keršovani”, “Edit”, Centro di ricerche storiche di Rovigno, IKRO “Mladost”, Pula-Rijeka-Rovinj-Zagreb, Pula, 1984.),
  • “Dragi kamen” (VII. zasebno izdanje i u Zborniku radova šesnaestog skupa “Susreti na dragom kamenu”. Izdavači: Susreti na dragom kamenu, RO Festival jzgoslavenskog igranog filma u Puli i OOUR Studij ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" Pula, Pula 1988., uredio i za tisak priredio Mirko Urošević)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Radio Subotica na hrvatskom, Na današnji dan, 16. veljače, priredio Lazar Merković, preuzeto 16. veljače 2013.
  2. Istarske novine online Bruno Dobrić: Hrvatski list, Pula, pristupljeno 18. travnja 2011.
  3. Stevan Mačković: Mijo Mirković (1898-1963) profesor subotičkog Pravnog fakulteta kao ekonomski istoričar, Rukovet, 4-5-6,Subotica 1996, st.21-23
  4. Opća i nacionalna enciklopedija Mijo Mirković
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 HRT - Na današnji dan

Poveznice[uredi VE | uredi]