Sveučilište u Slavonskom Brodu

Izvor: Wikipedija


Sveučilište u Slavonskom Brodu
Grb Sveučilišta u Slavonskom Brodu
Universitas Studiorum Marsoniensis
Osnovano25. rujna 2015.
Tip:javno
Rektor:prof. dr. sc. Ivan Samardžić.
Osoblje:126
Studenti:2300
Mjesto:Slavonski Brod, Hrvatska
Web stranica:www.unisb.hr
Adresa: Trg Stjepana Miletića 12

35000 Slavonski Brod

Telefon: +385 35 446188
Fax: +385 35 446446

Sveučilište u Slavonskom Brodu (lat. Universitas Studiorum Marsoniensis) je visokoobrazovna ustanova sa sjedištem u Slavonskom Brodu. Ono je deveto javno sveučilište u Republici Hrvatskoj i najmlađe sveučilište.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Sveučilište u Slavonskom Brodu osnovano je Zakonom o osnivanju Sveučilišta u Slavonskom Brodu (NN 110/15) kojeg je Hrvatski sabor donio na sjednici 25. rujna 2015. godine,[1] no s radom započinje tek 3. kolovoza 2020. godine kada je i službeno upisano i registrirano u sudskom registru.

Senat Sveučilišta u Osijeku trebao je donijeti odluku o pripajanju svojih sastavnica Slavonskom Brodu, međutim, Rektorski zbor (tada na čelu s rektorom Damirom Borasom) te je 2015. podnio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o osnivanju Sveučilišta u Slavonskom Brodu.[2] Ustavni sud na kraju ne prihvaća prijedlog za pokretanje postupka, a osječki senat nakon pet godina donosi jednoglasnu odluku o izdvajanju te se tako ispunjaju svi uvjeti za osnivanje brodskog sveučilišta.

Brodsko sveučilište nastaje spajanjem Veleučilišta u Slavonskom Brodu i Strojarskog fakulteta koji je bio u sastavu osječkog sveučilišta. U sastav ulazi i Studentski centar Slavonski Brod koji ima pravnu osobnost.

Na svečanoj sjednici, dana 22. listopada 2020., u Vijećnici Sveučilišta na kojoj su sudjelovali predstavnici Senata, gradonačelnik, župan Brodsko-posavske županije te nekoliko saborskih zastupnika, službeno je konstituiran Senat Sveučilišta.[3] Također, 9. veljače 2021. godine osniva se Gospodarsko vijeće Sveučilišta u Slavonskom Brodu čija je glavna uloga biti poveznica između gospodarstva i Sveučilišta.

Na šestoj sjednici Senata, 12. ožujka 2021. godine, proveden je izbor rektora te je za to mjesto izabran nekadašnji dekan Strojarskog fakulteta, prof. dr. sc. Ivan Samardžić.

Rast i razvoj Sveučilišta dovodi do uvođenja novih studijskih programa pa tako su 2022. godine predstavljeni novi studijski programi: preddiplomski sveučilišni studij ekoinženjerstvo i zaštita prirode, preddiplomski sveučilišni studij ekonomija i preddiplomski stručni studij informatika i informacijske tehnologije. [4]

Simbolika grba[uredi | uredi kôd]

Grb se sastoji od:

  • Siluete portreta Ivane Brlić-Mažuranić, brodske spisateljice koja je svijetu ostavila neprocjenjivu kulturnu baštinu u vidu svojih djela; pogled u budućnost kaže da je bitno ono što dajemo/ostavljamo svijetu, a upravo je Ivana Brlić-Mažuranić svoja djela stvarala u Slavonskom Brodu
  • Kružnice – pečati Sveučilišta su najčešće tog oblika; tim oblikom želi se sugerirati važnost institucije Sveučilišta
  • Latinskog naziva sintagme „Sveučilište u Slavonskom Brodu": Universitas studiorum Marsoniensis – grb ima i inačicu na hrvatskom jeziku s arapskim brojevima, no ovakav grb simbolizira tradiciju i povijesno naslijeđe budući da je grad Slavonski Brod postojao kao Marsonia još u rimsko doba
  • Godine osnutka Sveučilišta rimskim brojevima (MMXX), zbog povezanosti s latinskim jezikom
  • Pletera oko grba koji simbolizira domoljublje i hrvatski identitet, a u zlatnoj verziji i Slavoniju jer predstavlja zlatovez
  • Davanje značaja ženskoj osobi predstavlja modernu, inkluzivnu, rodno pravednu instituciju i pogled je unaprijed
  • Simpatičnog zlatnog dukata (slavonsko sveučilište) koji se u vidu promotivnih materijala može darivati osobama od posebnog značaja za zajednicu.[5]

Značaj[uredi | uredi kôd]

Sveučilište u Slavonskom Brodu ima izniman značaj za budući socioekonomski razvoj, ostanak i privlačenje mladih iz drugih krajeva Hrvatske, ali i susjedne Bosne i Hercegovine. Šesti grad po veličini s bogatom metalurskom poviješću, poljoprivrednom i drvnom industrijom te dobrim prometnim položajem predstavljaju priliku za kontinuiran rast i razvoj. Sveučilište će razvijati i nove studijske programe sukladno potrebama tržišta rada.

Međunarodna suradnja[uredi | uredi kôd]

Brodsko sveučilište provodi suradnju s mnogim međunarodnim znanstvenim i visokoškolskim ustanovama u područjima tehničke, biotehničke, prirodne i društvene znanosti te na interdisciplinarnom području. Neka od tih ustanova su Technical University of Košice (Slovačka), Faculty of Industrial Engineering, Robotics and Production Management (Rumunjska), Europski univerzitet Brčko distrikt (Bosna i Hercegovina), University of Veterinary Medicine Budapest (Mađarska) i dr.

Također dostupna je i međunarodna mobilnost studenata putem Erasmus+ i CEEPUS projekata.

Studiji i sastavnice[uredi | uredi kôd]

Strojarski fakultet
Strojarski fakultet
  • Preddiplomski sveučilišni studij Strojarstvo
  • Diplomski sveučilišni studij Strojarstvo
  • Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij strojarstva
  • Poslijediplomski specijalistički studij Razvoj proizvoda i tehnologija
Odjel društvenih i humanističkih znanosti
  • Integrirani prediplomski i diplomski sveučilišni Učiteljski studij
  • Preddiplomski sveučilišni studij Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
  • Diplomski sveučilišni studij Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
  • Preddiplomski sveučilišni studij Ekonomija
  • Preddiplomski stručni studij Menadžment
  • Specijalistički diplomski stručni studij Menadžment
Biotehnički odjel
  • Preddiplomski sveučilišni studij Ekoinženjerstvo i zaštita prirode
  • Preddiplomski stručni studij Bilinogojstvo
  • Specijalistički diplomski stručni studij Ekološka poljoprivreda i ruralni razvoj
Tehnički odjel
  • Preddiplomski stručni studij Proizvodno strojarstvo
  • Preddiplomski stručni studij Informatika i informacijske tehnologije
  • Specijalistički diplomski stručni studij Energetika
Ostale sastavnice
  • Studentski centar
  • Studentski dom u Slavonskom Brodu

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]