Damir Boras

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Damir Boras
Damir Boras 21032013 Hrvatski institut za povijest roberta f.jpg
Damir Boras u Hrvatskom institutu za povijest 2013. godine
Rođenje 25. listopada 1951.
Zagreb
Državljanstvo RH
Institucija Grafički fakultet, Učiteljski fakultet
Alma mater Sveučilište u Zagrebu

Damir Boras (Zagreb, 25. listopada 1951.), hrvatski je znanstvenik, redoviti profesor u trajnom zvanju i rektor Sveučilišta u Zagrebu.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rođen je u Zagrebu 25. listopada 1951. godine. Majka Marija (Maja) Boras (1925. - 2017.) bila je odvjetnica, a potjecala je iz stare korčulanske obitelji Kalogjera. Njezin otac, Marko Kalogjera, bio je utemeljitelj i prvi biskup, Hrvatske starokatoličke crkve[1] dok je njezin brat bio ekonomski stručnjak, ministar i sveučilišni profesor dr. sc. Dražen Kalogjera (1928. - 2016.). Otac Mile Boras (1923. - 1997.) bio je rodom iz Vitine blizu Ljubuškog u Bosni i Hercegovini[2], a u Zagreb je došao u četvrtom razredu srednje škole. Diplomirao je na zagrebačkom Pravnom fakultetu gdje je najprije bio asistent profesora rimskoga prava i tadašnjega rektora Marijana Horvata, a kasnije i profesor rimskoga prava[3] te predstojnik Katedre za Rimsko pravo (1986. - 1993.)[4]. Sin Damir maturirao je u Klasičnoj gimnaziji 1970. godine[5] (26 godina nakon što je u istoj školi maturirao njegov otac), a već 1974. godine diplomirao je na zagrebačkom Elektrotehničkom fakultetu s temom "Laseri u komunikaciji" te stekao zvanje diplomiranoga inženjera elektrotehnike. Nakon diplome zaposlio se u Referalnom centru Sveučilišta u Zagrebu, kao koordinator za informacijske sustave, odakle 1984. godine prelazi na Filozofski fakultet u Zagrebu gdje je 1998. godine stekao doktorat u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti.[6] Na Filozofskom je fakultetu najprije obnašao dužnost prodekana za znanost i međunarodnu suradnju (2004. - 2009.), a potom i dekana u dvama uzastopnim mandatima (2009. - 2014.). Osim na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti (na kojemu je utemeljio Katedru za leksikografiju i enciklopedistiku), predaje još na Grafičkom i Učiteljskom fakultetu te na Sveučilištu u Mostaru. Od 2000. do 2006. godine u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža obavljao je dužnost prvog pomoćnika ravnatelja za informatizaciju i znanstvenu suradnju, a od 2011. do 2012. godine bio je predsjednik Upravnoga vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hine).[7].

Kao predloženik Vijeća društveno-humanističkog područja te Fakulteta političkih znanosti, Filozofskoga fakulteta i Učiteljskoga fakulteta, tajnim je glasovanjem izabran za 82. rektora Sveučilišta u Zagrebu nakon što je u drugom krugu pobijedio svoju protukandidatkinju prof. dr. sc. Blaženku Divjak, redovitu profesoricu Fakulteta organizacije i informatike.

Na izbornoj sjednici Senata, održanoj 23. veljače 2018. godine, ponovno je izabran za rektora Sveučilišta u Zagrebu nakon što je u prvome krugu pobijedio svoga protukandidata prof. dr. sc. Damira Bakića, redovitoga profesora Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, dobivši pritom 54 (od ukupno 70) glasa članova Senata. Svoj će drugi četverogodišnji mandat započeti 1. listopada 2018. godine[8].

Objavio je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova. Aktivno se služi engleskim, francuskim, njemačkim i talijanskim, a pasivno slovenskim, makedonskim, latinskim i starogrčkim jezikom. Član je Hrvatske starokatoličke crkve i predsjednik je njezina Sinodalna vijeća. Supruga Alena Boras profesionalna je diplomatkinja, a jedina kći Dora magistrica prava.

Članstva[uredi VE | uredi]

  • Hrvatska paneuropska unija
  • Hrvatsko društvo za jezične tehnologije
  • Hrvatsko društvo za promicanje informatičkog obrazovanja
  • Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo
  • Matica hrvatska
  • Saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu
  • Savjet Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske
  • Akademija odgojno-obrazovnih znanosti Hrvatske
  • Hrvatska akademija tehničkih znanosti (član prijatelj i počasni član)
  • Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović" (predsjednik)

Radovi[uredi VE | uredi]

Autorske knjige[uredi VE | uredi]

  • Jandrić, Petar; Boras, Damir. Критичко е-образовање: борба за моћ и значење у умреженом друштву. Beograd: Eduka, d.o.o., 2013.
  • Jandrić, Petar; Boras, Damir. Kritičko e-obrazovanje: borba za moć i značenje u umreženom društvu. Zagreb: Tehničko veleučilište u Zagrebu i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu FF Press, 2012.
  • Lasić-Lazić, Jadranka; László, Marija; Boras, Damir. Informacijsko čitanje. Zagreb: Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2008.
  • Boras, Damir; Dovedan, Zdravko. Informatika za 1. razred srednjih škola. Zagreb: Školska knjiga, 1992.

Uredničke knjige[uredi VE | uredi]

  • Jandrić, Petar; Boras, Damir. (Ur.). Critical Learning in Digital Networks. New York: Springer, 2015.
  • Boras, Damir; Mikelić Preradović, Nives; Moya Francisco; Roushdy, Mohamed; Salem, Abdel-Badeeh M (Ur.). Recent Advances in Information Science. Dubrovnik: WSEAS Press, 2013.
  • Grgić, Siniša; Boras, Damir; Brozović Rončević, Dunja; Vitek, Darko; Lauc, Davor (Ur.). Enciklopedija hrvatskih prezimena. Zagreb: Nacionalni rodoslovni centar, 2008.[9]

Nagrade i priznanja[uredi VE | uredi]

  • 1970.: Zlatna medalja na međunarodnom natjecanju iz poznavanja klasične kulture i jezika (San Remo, Italija)
  • 1973.: Rektorova nagrada za rad "Daljinska komunikacija s računalom" (Sveučilište u Zagrebu)
  • 1975.: Prva nagrada na međunarodnom javnom natječaju za projekt Nacionalne i sveučilišne knjižnice
  • 2011.: Priznanje Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj
  • 2014.: Povelja Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
  • 2016.: Nagrada Grada Zagreba, Godišnja nagrada Saveza Roma "Kali Sara"
  • 2018.: Nagrada "Večernjakov pečat" u kategoriji Znanost [10]

Izvori[uredi VE | uredi]