Tetima (Tuzla, BiH)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Tetima
Tetima na karti BiH
Tetima
Tetima
Tetima na zemljovidu BiH
Županija Županija Soli
Općina/Grad Tuzla
Nadmorska visina 508 m m
Zemljopisne koordinate 44°35′03″N 18°44′59″E / 44.5841°N 18.7496°E / 44.5841; 18.7496Koordinate: 44°35′03″N 18°44′59″E / 44.5841°N 18.7496°E / 44.5841; 18.7496
Pošta 75208 Gornja Tuzla
Tetima na karti Tuzlanska županija
Tetima
Tetima
Tetima na zemljovidu Tuzlanske županije

Tetima je naselje u općini Tuzla, Federacija BiH, BiH.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Nalazi se na istočnom dijelu Grada Tuzle, na obroncima Majevice,[1] između gornjeg toka Kosačke rijeke i Jale.

Povijest[uredi VE | uredi]

Rudnik Tetima projektiran je 1980-ih.[2] 1987. godine kapela sv. Ive uklonjena je sa svoje stare lokacije i na njenom je mjestu danas veliki križ.

Zadnjeg tjedna travnja 2013. učenici KŠC "Sv. Franjo" Opća gimnazija Tuzla izveli su ekološku akciju. Radi sanacije klizišta i rekultiviranja tla, pošumili su područje Rudnika soli Tetima sadnjom 1500 sadnica bagrema.[3]

Zbog krize u opskrbi plinom u cijeloj Europi zime 2015. i 2016., zbog ruskih sankcija, te zahtjeva EU da BiH mora imati četveromjesečnu opskrbu plinom, tvrtka BH Gas je ponovila svoj prijedlog, za čiju je sprovedbu još 1988. i 2001. napravila stručne studije, da se plin uskladišti u rudnicima soli u Tetimi. Pri projektiranju samog rudnika Tetime 1980-ih ostavilo se mogućnost za skladištenja plina.[2] Skladištilo bi se u bušotinama iz kojih je prestalo crpljenje soli. Bušotine su promjera 70 metara, visine oko 100 metara i nalaze se na dubini od oko pola kilometra pod zemljom Pristaše korištenja napuštenih rudnika kao skladišta plina pravdaju time što je u BiH vrlo nepovoljna struktura potrošnje plina zato što je stanovništvo većinski potrošač pa su velike oscilacije u količini potrošenog plina između ljetnog i zimskog razdoblja. Pristaše rudnika kao plinskih skladišta tvrde da bi ta skladišta dovela i do ujednačavanja potrošnje tijekom cijele godine, pa bi se zimi jednim dijelom koristio plin kojeg isporučuje Rusija, a ostatak bi se u distribucijsku mrežu puštao iz skladišta, aljeti bi se skladišta dopunjavala. Zaključak im je da bi postizavanjem ujednačenosti isporuke kroz cijelu godinu znatno snizili cijenu plina. Skladištenje u baš ovoj vrsti rudnika objašnjavaju time da kamena sol je takva da bi onemogućila značajne gubitke, odnosno gotovo bi hermetički zatvorila plin u iskorištenim bušotinama. Napuštene bušotine u koje bi htjeli skladištiti je trenutno šest i njih predlažu za skladištenje. Po procjenama pristaša u svakoj od tih bušotina može se uskladištiti oko 20 miliona prostornih metara plina. Za ostala rješenja smatraju da su skuplja i da nije dobro da su izvan BiH. [4] Prijedlog je izazvao nezadovoljstvo mještana čijih 82 kuće bi se našlo na bombi ispod njihovih kuća, osobito imajući u vidu da je sav taj dio Majevice pod klizištima i da su pojedini stručnjaci predlagali da bi rudnik soli u Tetimi morao biti zatvoren. Gradsko vijeće grada Tuzle, čija zemlja i dalje tone, veljače 2016. na sjednici također je reagiralo. Uzeli su u obzir tonjenja, brojne rudarske nesreće, potrese, najveći broj klizišta u Europi. Gradsko vijeće jednoglasno se usprotivilo prijedlogu. Spomenuli su slične ekspertske prijedloge za radioaktivni otpad i da je Tuzla bila žrtva loših ekspertiza, poput one da treba nekontrolirano crpiti slanicu, i tad se zbila najveća ekološka katastrofa na području bivše Jugoslavije, višestruko veća od skopskog potresa.[2]

Godine 2019. došli su novi opasni ekološki prijedlozi. Ekološki problem odlaganja šljake i pepela iz Termoelektrane Tuzla s predložene lokacije na jezeru Kop - Šićki Brod kod Tuzle odbijeno je, udovoljivši prijedlogu stanovnika tih mjesnih zajednica koji su već žrtve rada TE, pa su za tu lokaciju u Gradu Tuzli odredili prostor za rekreaciju, športske i turističke sadržaje. Kao drugorješenje za zbrinjavanje ekološki opasnih tvari predložili su Elektroprivredi BiH napuštene podzemne kanale rudnika Tetima do kojih bi se pokvašena šljaka dovela cijevima.[5] Taj prijedlog je nerealan, opasan, neprovjerena, problem zbrinjavanja slanice, kako su ocijenili iz Rudarskog-geološkog fakulteta.[6]

Promet[uredi VE | uredi]

Tetima je polovicom 2016. bila prometno izolirana od javne prijevozne mreže. Godinu dana nisu imali autobusnu liniju.[7]

Kultura[uredi VE | uredi]

U Tetimi je filijalna crkva samostanske župe sv. Petra i Pavla u Tuzli. Građena je od 1988. do 1990. godine. Slikar Slavko Babić iz Tuzle izradio je postaje križnoga puta, te slike sv. Ante i Majke Božje. [8]

Groblje u Tetimi zove se Veresika.[9]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

U Tuzli se preko sto godina intenzivno eksploatiralo slanicu, zbog čega se sleglo tlo i ugrozilo stabilnost zgrada u Tuzli. Zato se slanu vodu više se ne crpi iz nalazišta ispod Tuzle, nego iz Tetime,[1] gdje su sve bušotine iz koje rudnik soli Tuzla crpi slanicu.[10] U Tetimi je Crpna postaja Tetima.[11]44°34′43″N 18°45′01″E / 44.578734°N 18.750405°E / 44.578734; 18.750405 U razdoblju 2010. do 2012. bio je investicijski ciklus u kojem je pušteno u probni rad pet bušotina, u čemu su sudjelovali Vlada Županije Soli i Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva. Godinu dana nakon puštanja bušotine u pogon tu se otapa sol i stvara inicijalna komora poslije čega ide eksploatacija slanice prema velikim potrošačima, tvornici sode u Lukavcu i tvornici soli u Tuzli.[12] Procjene s kraja 2018. godine kazivale su da su preostale industrijske pričuve ležišta Tetima bile 35.428.586 t soli ili 114.285.762 m3 slane vode ukupne mineralizacije 310 kg/m3, a u pričuve su zbroj količina soli u komorama gdje je eksploatacija u tijeku i količina soli u projektiranim komorama.[13] U zatvorenom sustavu stlačena se slatka voda upumpava cijevima do bušotine. Slatka voda otapa kamenu sol i nastaje slanica. Stlačena slanica istječe kroz drugu cijev u spremnike. Proizvedena se slanica iz spremnika slobodnim padom 25 km dugim cjevovodom prosljeđuje Solani u Tuzli i Panonskim jezerima te tvornici sode u Lukavcu.[10] Proljeća 2019. jedanaest bušotina je u punoj industrijskoj proizvodnji dok se četiri koristi za uvodno izluživanje. Planirano je da 2019. planirano je da budu otvorene tri nove bušotine, odnosno da 15 bušotina bude u proizvodnji, a dvije u uvodnom izluživanju. Planira se u roku od godine do dvije da otvoriti novi proizvodni pogon na drugom dijelu ležišta.[10]

Uzevši u obzir spoznaje o geološkoj građi ležišta i verificirane pričuva kamene soli u ležištu Tetima, godišnje potrebe za slanom vodom od oko 3 milijuna prostornih metara proizlazi da će se ležište eksploatirati još oko 50 godina. Vijek iskorištavanja može se produžiti za 15 - 20 % ako se poveća promjer komora sa 70 m na 75 m te eksploatiranjem stropnog dijela komora (do krovinskih breča) u završnoj fazi eksploatacije ležišta.[14]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Među češćim ovdašnjim hrvatskim prezimenima su Kovačević, Šimić, Martinović, Vidaković, Stojanović, Tadić i Jurkić.[15]

Stanovništvo prema popisima[uredi VE | uredi]

Tetima[16][17]
godina popisa 1991.[18] 1981.[19] 1971. [20] 1961. [21]
Hrvati 171 (54,63%) 250 (67,02%) 342 (99,13%) 276 (99,64%)
Srbi 1 (0,31%) 1 (0,26%) 2 (0,58%) 1 (0,36%)
Crnogorci 1 (0,29%)
Jugoslaveni 34 (10,86%) 4 (1,07%)
ostali i nepoznato 107 (34,19%) 118 (31,64%)
ukupno 313 373 345 277

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Prvi.tv Prvi.tv: Obilježeno 130 godina tuzlanske Solane, 8. listopada 2015. (pristupljeno 19. prosinca 2017.)
  2. 2,0 2,1 2,2 Radio Slobodna Evropa Maja Nikolić: Tuzla neće skladište plina 25. veljače 2016. (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
  3. Tuzlarije Na području Rudnika soli Tetima: Učenici posadili 1500 sadnica bagrema 25. travnja 2013. (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
  4. (boš.) Faktor.ba A. Šarenkapa/Faktor.ba: Skladištenje gasa u rudniku soli Tetima: U Tuzli ne žele tempiranu bombu 27. prosinca 2015. (pristupljeno 17. studenoga 2019.)
  5. (boš.) Oslobođenje V.M.: VIDEO) Protesti Tuzlaka urodili plodom: Na jezeru Kop neće se deponovati šljaka i pepeo iz Termoelektrane 2. srpnja 2019. (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
  6. (boš.) Facebook Očuvajmo i spasimo jezero Modrac: Tuzla: Odlaganje šljake u rudnik Soli Tetima je nerealno. Regionalni dnevnik BHT. 5. srpnja 2019. (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
  7. Tip.ba TIP/Razgovarao: Adis Jašarević: Intervju/Predsjednik GO HDZ-a Tuzla Ivica Kovačević za TIP o ‘podjeli’ grada i ugroženosti Hrvata: ‘Tuzli je potrebna promjena’ , 16. lipnja 2016. (pristupljeno 24. studenoga 2017.)
  8. Franjevački samostan sv. Petra i Pavla u Tuzli Povijest župe (pristupljeno 26. studenoga 2017.)
  9. (boš.) Tip.ba TIP: Vandalizam na groblju u Tetimi , 17. travnja 2013. (pristupljeno 6. prosinca 2018.)
  10. 10,0 10,1 10,2 (boš.) Klix A. K.: Kako nastaje slanica: Zavirite u Rudnik soli u Tuzli koji obara rekorde 27. travnja 2019. (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
  11. (boš.) RTV Slon T. Ž. : Rudnik Soli Tuzla: Nekada veliki dužnik, danas ostvaruje profit 500% veći od planiranog, 10. listopada 2018. (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
  12. (boš.) Narodna stranka Radom za boljitak Ministar Knežiček pustio u rad još jednu bušotinu na rudniku soli Tetima, 1. listopada 2012. (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
  13. (boš.) Aktuelno.ba Rudnik soli u potpunosti odgovorio na zahtjeve industrije 28. prosinca 2018. (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
  14. (boš.) Rudnik soli Tuzla Historijat eksploatacije soli u Tuzli (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
  15. Soli komunistickizlocini.net: Zvjerstva i zločini partizana u Tuzli 1943. godine, veljače 2017. (pristupljeno 24. svibnja 2017.) / Komunistickizlocini.net Vedran P.: Zvjerstva i zločini partizana prilikom ulaska u Tuzlu i popisi pobijenih Hrvata (H.Obodnica, Breške, Svojtina, Grabovica, Tetima, Križani – Kolovrat, Šikara, Ljepunice, Par Selo, Drijenča), 7. listopada 2016. (pristupljeno 27. svibnja 2017.)
  16. Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  17. internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
  18. Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 111). fzs.ba pristupljeno 28. travnja 2016.
  19. Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.. stat.gov.rs pristupljeno 28. travnja 2016.
  20. Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.. stat.gov.rs pristupljeno 28. travnja 2016.
  21. Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.. stat.gov.rs pristupljeno 28. travnja 2016.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

  • Soli komunistickizlocini.net: Zvjerstva i zločini partizana u Tuzli 1943. godine, veljače 2017.
  • Komunistickizlocini.net Vedran P.: Zvjerstva i zločini partizana prilikom ulaska u Tuzlu i popisi pobijenih Hrvata (H.Obodnica, Breške, Svojtina, Grabovica, Tetima, Križani – Kolovrat, Šikara, Ljepunice, Par Selo, Drijenča), 7. listopada 2016.
  • Facebook Granex Gračanica: Rudnik Soli Tetima Tuzla (foto), 21. srpnja 2017.