Tetima (Tuzla, BiH)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Tetima
Tetima na karti BiH
Tetima
Tetima
Tetima na zemljovidu BiH
Županija Županija Soli
Općina/Grad Tuzla
Nadmorska visina 508 m m
Zemljopisne koordinate 44°35′03″N 18°44′59″E / 44.5841°N 18.7496°E / 44.5841; 18.7496Koordinate: 44°35′03″N 18°44′59″E / 44.5841°N 18.7496°E / 44.5841; 18.7496
Pošta 75208 Gornja Tuzla
Tetima na karti Tuzlanska županija
Tetima
Tetima
Tetima na zemljovidu Tuzlanske županije

Tetima je naselje u općini Tuzla, Federacija BiH, BiH.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Nalazi se na istočnom dijelu Grada Tuzle, na obroncima Majevice,[1] između gornjeg toka Kosačke rijeke i Jale.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Rudnik Tetima projektiran je 1980-ih.[2] 1987. godine kapela sv. Ive uklonjena je sa svoje stare lokacije i na njenom je mjestu danas veliki križ.

Zadnjeg tjedna travnja 2013. učenici KŠC "Sv. Franjo" Opća gimnazija Tuzla izveli su ekološku akciju. Radi sanacije klizišta i rekultiviranja tla, pošumili su područje Rudnika soli Tetima sadnjom 1500 sadnica bagrema.[3]

Zbog krize u opskrbi plinom u cijeloj Europi zime 2015. i 2016., zbog ruskih sankcija, te zahtjeva EU da BiH mora imati četveromjesečnu opskrbu plinom, tvrtka BH Gas je ponovila svoj prijedlog, za čiju je sprovedbu još 1988. i 2001. napravila stručne studije, da se plin uskladišti u rudnicima soli u Tetimi. Pri projektiranju samog rudnika Tetime 1980-ih ostavilo se mogućnost za skladištenja plina.[2] Skladištilo bi se u bušotinama iz kojih je prestalo crpljenje soli. Bušotine su promjera 70 metara, visine oko 100 metara i nalaze se na dubini od oko pola kilometra pod zemljom Pristaše korištenja napuštenih rudnika kao skladišta plina pravdaju time što je u BiH vrlo nepovoljna struktura potrošnje plina zato što je stanovništvo većinski potrošač pa su velike oscilacije u količini potrošenog plina između ljetnog i zimskog razdoblja. Pristaše rudnika kao plinskih skladišta tvrde da bi ta skladišta dovela i do ujednačavanja potrošnje tijekom cijele godine, pa bi se zimi jednim dijelom koristio plin kojeg isporučuje Rusija, a ostatak bi se u distribucijsku mrežu puštao iz skladišta, aljeti bi se skladišta dopunjavala. Zaključak im je da bi postizavanjem ujednačenosti isporuke kroz cijelu godinu znatno snizili cijenu plina. Skladištenje u baš ovoj vrsti rudnika objašnjavaju time da kamena sol je takva da bi onemogućila značajne gubitke, odnosno gotovo bi hermetički zatvorila plin u iskorištenim bušotinama. Napuštene bušotine u koje bi htjeli skladištiti je trenutno šest i njih predlažu za skladištenje. Po procjenama pristaša u svakoj od tih bušotina može se uskladištiti oko 20 miliona prostornih metara plina. Za ostala rješenja smatraju da su skuplja i da nije dobro da su izvan BiH. [4] Prijedlog je izazvao nezadovoljstvo mještana čijih 82 kuće bi se našlo na bombi ispod njihovih kuća, osobito imajući u vidu da je sav taj dio Majevice pod klizištima i da su pojedini stručnjaci predlagali da bi rudnik soli u Tetimi morao biti zatvoren. Gradsko vijeće grada Tuzle, čija zemlja i dalje tone, veljače 2016. na sjednici također je reagiralo. Uzeli su u obzir tonjenja, brojne rudarske nesreće, potrese, najveći broj klizišta u Europi. Gradsko vijeće jednoglasno se usprotivilo prijedlogu. Spomenuli su slične ekspertske prijedloge za radioaktivni otpad i da je Tuzla bila žrtva loših ekspertiza, poput one da treba nekontrolirano crpiti slanicu, i tad se zbila najveća ekološka katastrofa na području bivše Jugoslavije, višestruko veća od skopskog potresa.[2]

Godine 2019. došli su novi opasni ekološki prijedlozi. Ekološki problem odlaganja šljake i pepela iz Termoelektrane Tuzla s predložene lokacije na jezeru Kop - Šićki Brod kod Tuzle odbijeno je, udovoljivši prijedlogu stanovnika tih mjesnih zajednica koji su već žrtve rada TE, pa su za tu lokaciju u Gradu Tuzli odredili prostor za rekreaciju, športske i turističke sadržaje. Kao drugorješenje za zbrinjavanje ekološki opasnih tvari predložili su Elektroprivredi BiH napuštene podzemne kanale rudnika Tetima do kojih bi se pokvašena šljaka dovela cijevima.[5] Taj prijedlog je nerealan, opasan, neprovjerena, problem zbrinjavanja slanice, kako su ocijenili iz Rudarskog-geološkog fakulteta.[6]

Promet[uredi | uredi kôd]

Tetima je polovicom 2016. bila prometno izolirana od javne prijevozne mreže. Godinu dana nisu imali autobusnu liniju.[7]

Kultura[uredi | uredi kôd]

U Tetimi je filijalna crkva samostanske župe sv. Petra i Pavla u Tuzli. Građena je od 1988. do 1990. godine. Slikar Slavko Babić iz Tuzle izradio je postaje križnoga puta, te slike sv. Ante i Majke Božje. [8]

Groblje u Tetimi zove se Veresika.[9]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

U Tuzli se preko sto godina intenzivno eksploatiralo slanicu, zbog čega se sleglo tlo i ugrozilo stabilnost zgrada u Tuzli. Zato se slanu vodu više se ne crpi iz nalazišta ispod Tuzle, nego iz Tetime,[1] gdje su sve bušotine iz koje rudnik soli Tuzla crpi slanicu.[10] U Tetimi je Crpna postaja Tetima.[11]44°34′43″N 18°45′01″E / 44.578734°N 18.750405°E / 44.578734; 18.750405 U razdoblju 2010. do 2012. bio je investicijski ciklus u kojem je pušteno u probni rad pet bušotina, u čemu su sudjelovali Vlada Županije Soli i Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva. Godinu dana nakon puštanja bušotine u pogon tu se otapa sol i stvara inicijalna komora poslije čega ide eksploatacija slanice prema velikim potrošačima, tvornici sode u Lukavcu i tvornici soli u Tuzli.[12] Procjene s kraja 2018. godine kazivale su da su preostale industrijske pričuve ležišta Tetima bile 35.428.586 t soli ili 114.285.762 m3 slane vode ukupne mineralizacije 310 kg/m3, a u pričuve su zbroj količina soli u komorama gdje je eksploatacija u tijeku i količina soli u projektiranim komorama.[13] U zatvorenom sustavu stlačena se slatka voda upumpava cijevima do bušotine. Slatka voda otapa kamenu sol i nastaje slanica. Stlačena slanica istječe kroz drugu cijev u spremnike. Proizvedena se slanica iz spremnika slobodnim padom 25 km dugim cjevovodom prosljeđuje Solani u Tuzli i Panonskim jezerima te tvornici sode u Lukavcu.[10] Proljeća 2019. jedanaest bušotina je u punoj industrijskoj proizvodnji dok se četiri koristi za uvodno izluživanje. Planirano je da 2019. planirano je da budu otvorene tri nove bušotine, odnosno da 15 bušotina bude u proizvodnji, a dvije u uvodnom izluživanju. Planira se u roku od godine do dvije da otvoriti novi proizvodni pogon na drugom dijelu ležišta.[10]

Uzevši u obzir spoznaje o geološkoj građi ležišta i verificirane pričuva kamene soli u ležištu Tetima, godišnje potrebe za slanom vodom od oko 3 milijuna prostornih metara proizlazi da će se ležište eksploatirati još oko 50 godina. Vijek iskorištavanja može se produžiti za 15 - 20 % ako se poveća promjer komora sa 70 m na 75 m te eksploatiranjem stropnog dijela komora (do krovinskih breča) u završnoj fazi eksploatacije ležišta.[14]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Među češćim ovdašnjim hrvatskim prezimenima su Kovačević, Šimić, Martinović, Vidaković, Stojanović, Tadić i Jurkić.[15]

Stanovništvo prema popisima[uredi | uredi kôd]

Tetima[16][17]
godina popisa 1991.[18] 1981.[19] 1971. [20] 1961. [21]
Hrvati 171 (54,63%) 250 (67,02%) 342 (99,13%) 276 (99,64%)
Srbi 1 (0,31%) 1 (0,26%) 2 (0,58%) 1 (0,36%)
Crnogorci 1 (0,29%)
Jugoslaveni 34 (10,86%) 4 (1,07%)
ostali i nepoznato 107 (34,19%) 118 (31,64%)
ukupno 313 373 345 277

Galerija[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 Prvi.tv Prvi.tv: Obilježeno 130 godina tuzlanske Solane, 8. listopada 2015. (pristupljeno 19. prosinca 2017.)
  2. 2,0 2,1 2,2 Radio Slobodna Evropa Maja Nikolić: Tuzla neće skladište plina 25. veljače 2016. (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
  3. Tuzlarije Na području Rudnika soli Tetima: Učenici posadili 1500 sadnica bagrema 25. travnja 2013. (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
  4. (boš.) Faktor.ba A. Šarenkapa/Faktor.ba: Skladištenje gasa u rudniku soli Tetima: U Tuzli ne žele tempiranu bombu 27. prosinca 2015. (pristupljeno 17. studenoga 2019.)
  5. (boš.) Oslobođenje V.M.: VIDEO) Protesti Tuzlaka urodili plodom: Na jezeru Kop neće se deponovati šljaka i pepeo iz Termoelektrane 2. srpnja 2019. (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
  6. (boš.) Facebook Očuvajmo i spasimo jezero Modrac: Tuzla: Odlaganje šljake u rudnik Soli Tetima je nerealno. Regionalni dnevnik BHT. 5. srpnja 2019. (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
  7. Tip.ba TIP/Razgovarao: Adis Jašarević: Intervju/Predsjednik GO HDZ-a Tuzla Ivica Kovačević za TIP o ‘podjeli’ grada i ugroženosti Hrvata: ‘Tuzli je potrebna promjena’ , 16. lipnja 2016. (pristupljeno 24. studenoga 2017.)
  8. Franjevački samostan sv. Petra i Pavla u Tuzli Povijest župe (pristupljeno 26. studenoga 2017.)
  9. (boš.) Tip.ba TIP: Vandalizam na groblju u Tetimi , 17. travnja 2013. (pristupljeno 6. prosinca 2018.)
  10. 10,0 10,1 10,2 (boš.) Klix A. K.: Kako nastaje slanica: Zavirite u Rudnik soli u Tuzli koji obara rekorde 27. travnja 2019. (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
  11. (boš.) RTV Slon T. Ž. : Rudnik Soli Tuzla: Nekada veliki dužnik, danas ostvaruje profit 500% veći od planiranog, 10. listopada 2018. (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
  12. (boš.) Narodna stranka Radom za boljitak Ministar Knežiček pustio u rad još jednu bušotinu na rudniku soli Tetima, 1. listopada 2012. (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
  13. (boš.) Aktuelno.ba Rudnik soli u potpunosti odgovorio na zahtjeve industrije 28. prosinca 2018. (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
  14. (boš.) Rudnik soli Tuzla Historijat eksploatacije soli u Tuzli (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
  15. Soli komunistickizlocini.net: Zvjerstva i zločini partizana u Tuzli 1943. godine, veljače 2017. (pristupljeno 24. svibnja 2017.) / Komunistickizlocini.net Vedran P.: Zvjerstva i zločini partizana prilikom ulaska u Tuzlu i popisi pobijenih Hrvata (H.Obodnica, Breške, Svojtina, Grabovica, Tetima, Križani – Kolovrat, Šikara, Ljepunice, Par Selo, Drijenča), 7. listopada 2016. (pristupljeno 27. svibnja 2017.)
  16. Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  17. internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
  18. "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 111)". fzs.ba. http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf Pristupljeno 28. travnja 2016. 
  19. "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf Pristupljeno 28. travnja 2016. 
  20. "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf Pristupljeno 28. travnja 2016. 
  21. "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.". stat.gov.rs. http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf Pristupljeno 28. travnja 2016. 

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

  • Soli komunistickizlocini.net: Zvjerstva i zločini partizana u Tuzli 1943. godine, veljače 2017.
  • Komunistickizlocini.net Vedran P.: Zvjerstva i zločini partizana prilikom ulaska u Tuzlu i popisi pobijenih Hrvata (H.Obodnica, Breške, Svojtina, Grabovica, Tetima, Križani – Kolovrat, Šikara, Ljepunice, Par Selo, Drijenča), 7. listopada 2016.
  • Facebook Granex Gračanica: Rudnik Soli Tetima Tuzla (foto), 21. srpnja 2017.