Obodnica Gornja
| Obodnica Gornja | |
|---|---|
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Tuzlanska županija |
| Općina/Grad | Tuzla |
| Visina | 577 m m |
| Koordinate | 44°37′15″N 18°39′02″E / 44.6208°N 18.6505°E |
| Stanovništvo | |
| – naselje (1991.) | 647 |
| Poštanski broj | 75213 Lipnica |
 | |
  Obodnica Gornja Obodnica Gornja na zemljovidu BiH | |
Obodnica Gornja je naselje u općini Tuzla, Federacija BiH, BiH.
Prostorno pripada zemljopisnoj cjelini Majevice. Reljefno, Hrvatska Obodnica i cijela župa Breške najizraženiji su orografski oblik na području općine Tuzla. Hidrološki Hrvatska Obodnica i župa Breške pripadaju slivu Crnog mora. Prema ekološko-vegetacijskoj rejonizaciji savim pripada Pripanonskoj oblasti. Funkcionalno je Hrvatska Obodnica i cijela župa Breške potpuno okrenuta Tuzli.[1]
U obodničkom zaseoku Lameši dominira geološki profi l s lako uočljivim ogromnim izrazito zelenim kamenim blokovima. Cjelina tih stijena je izvanredan geološki fenomen i moguća turistička atrakcija. Te su stijene serpentinit, magmatske stijene. Po njima se širi lokalitet naziva Zeleni kamen.[1]
Obodnica Gornja je mjesna zajednica u Općini Tuzli. Spada u ruralno područje općine Tuzle. U njoj je 31. prosinca 2006. godine prema statističkim procjenama živjelo 351 stanovnik u 157 domaćinstava.[2]
Do 1955. zvala se je Obodnica Hrvatska. (Sl.list NRBIH, 17/55).[3]
U sklopu obilježavanja svetkovine Dani Velike Gospe Breške 2012. godine otvoreno je Spomen obilježje poginulim braniteljima Gornje Obodnice i Parka mira u zaseoku Dvoru. Devet Obodničana ugradilo je svoje živote u obrani BiH od velikosrpske agresije. Graditelji spomen-obillježja su Kulturna zajednica Stara Majevica. Spomen obilježje i park nakon mise u Breškama, blagoslovio je dekan Tuzlanskog dekanata i župnik župe Breške fra Franjo Martinović uz pomoć gvardijana tuzlanskog fra Marija Divkovića i vojnog kapelana Pete pješačke brigade Oružanih snaga BiH vlč. Jakova Pavlovića. Glavni donator za spomenik-križ je Mato Mrkonjić, dopredsjednik Kulturne zajednice Stara Majevica. Projekt je započet 2007. godine i okončan nakon pet godina.[4]
Lokalitet Zeleni kamen omiljeno je izletište stanovnika Tuzle. Na trasi je planinarske transverzale Put Srebreničke povelje.[5]
Lokacija Zelenog kamena na Staroj Majevici planirano je mjesto najsuvremenijeg astronomskog opservatorija u regiji. Astronomsko društvo ‘Plejade’ iz Tuzle, osnovano 2009. godine, smješteno u Kući plamena mira u Tuzli, izvodi mnoge projekte, uz tradicionalne srpanjske Dane astronomije u Tuzli, i planira opservatorij. Općina Tuzla dala je AD-u pismo namjere, AD je našlo ulagače. Objekt se priprema. Teleskop po planu trebao je doći od Asocijacije amatera bez granica iz Amerike. Objekt će sadržavati amfiteatar, knjižnicu, kafeteriju, i dr.[6][7]
17. rujna 2017. Planinarsko-sportsko društvo ˝Poštar˝ izgradilo je na toj lokaciji javnu česmu, na stadionu, za potrebe planinara, lovačkih društava, izletnika, rekreativaca i svih drugih korisnika prirodnih ljepota ovog dijela planine Majevice. Na ovom su lokalitetu planinari PSD Poštar kupili zemljište i od tog dana rješavaju infrastrukturu, a jedna od važnijih odnosila se na vodoopskrbu, što je prethodilo pronalaskom vode, iskopom bunara i ostalih vodoinstalacijskih radnji da bi navedenim korisnicima uljepšali boravak. Aktivnost je pomoglo Ministarstvo prostornog uređenja i okoliša Tuzlanske županije i Fondaciji tuzlanske zajednice.[8]
U zaseoku Dvor je spomen-molitvište s jednostavnom kapelicom na čast Gospi Lurdskoj.[1]
S obzirom na brojnost, dekorativnu i oblikovnu vrijednost, a posebno krajobrazne značajke, područje župe Breške kojoj pripada Hrvatska Obodnica može se označiti matičnom oblasti ovoga specifikuma kršćanskog sepulkralnog naslijeđa. Među najvažnije lokalitete sa stećcima ("mramorovima", "mađarskim grobljima") spada obodničko katoličko groblje, uz ona u Doknju i Donjim Breškama.[1]
Najstarije kulturne manifestacije ovog kraja su Listari i Lilanje. Motivirane su rađanjem prirode, proljeća i novog života i nose kultno-paganske elemente iz slavenskog perioda, na koje se poslije slilo kršćanske običajne elemente.[1]
Narodna nošnja identična je kod svih župskih područja Drenačko-brežačko-lipničko-sprečke hrvatske skupine. Zajednička osobina te nošnje jest prevlast bjeline.[1]
Od 2010. održava se Memorijalni turnir u malom nogometu Ante Pavlović.
U izvješćima biskupa fra Pavla Dragičevića iz 1742. godine za župu Soli, kojoj je tad pripadala Obodnica, u Obodnici su živjela 102 katolika u 9 katoličkih kuća. U izvješću biskupa fra Augustina Miletića iz 1813. godine u župi Soli naselja "Obodnica i Dragunja" imaju 65 katoličkih kuća i 453 katolika. Prema Šematizmu provincije Bosne Srebrene za 1856. godinu, a prema podacima iz 1855., u župi Breške naselje Obodnica imala je 48 katoličkih obitelji s 368 katolika, a prema Imeniku klera i župa za 1910. godinu, u Obodnici je živjelo 715 katolika i 8 muslimana.[9]
Među češćim ovdašnjim hrvatskim prezimenima su Jurić, Marić, Stjepanović, Marinović, Pavlović, Pejić, Mrkonjić.
Nacionalni sastav stanovništva prema popisima bili su sljedeći:
| Obodnica Gornja[10][11] | ||||||
| godina popisa | 1991.[12] | 1981.[13] | 1971.[14] | 1961.[15] | ||
| Hrvati | 606 (93,66%) | 650 (86,90%) | 780 (99,87%) | 376 (99,73%) | ||
| Srbi | 2 (0,309%) | |||||
| Muslimani | ||||||
| Jugoslaveni | 28 (4,328%) | 81 (10,83%) | 1 (0,265%) | |||
| ostali i nepoznato | 11 (1,700%) | 17 (2,273%) | 1 (0,128%) | |||
| ukupno | 647 | 748 | 781 | 377 | ||
- Stjepan Pavić, prijeratni policajac u Hrvatskoj, poginuli pripadnik bivše policijske postaje u Dalju, gdje je sa svojim kolegama ubijen[16]
- fra Marinko Pejić (OFM), predavač na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu[17]
- fr. Jozo Mrkonjić (OP) (17. ožujka 1932. – 20. travnja 2010.), definitor Hrvatske dominikanske provincije[18]
- Marko Lamešić, hrvatski odvjetnik, političar[19]
- 1 2 3 4 5 6 7 Hrvatska zajednica Soli Alen Matošević, časopis Gradovrh, str. 214-221, godina 2009. Brijezi i ljudi. Osvrt na (foto)monografiju Mijo Franković: Župa Breške (Ogledi o župi u riječi i slici), recenzirao prof. dr. Ivan Šarčević, uredio i napisao predgovor Franjo Martinović, Breške – Tuzla, kolovoza 2009. postavljeno listopada 2017. (pristupljeno 23. studenoga 2017.)
- ↑ (boš.) Grad Tuzla Općina Tuzla - smjernice za upravljanje procesom ruralnog razvoja općine Tuzla. Pripremili: Kadrija Hodžić, Midhat Jašić. Tuzla, prosinca 2008. (pristupljeno 20. studenoga 2018.)
- ↑ Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 70) (PDF). Sl.list list NRBIH, 17/55. Pristupljeno 8. svibnja 2016.
- ↑ Soli Hrvatska Obodnica - Park mira i spomen obilježje. 20. kolovoza 2012. (pristupljeno 24. svibnja 2017.)
- ↑ (boš.) Facebook - Planinarska transverzala Put Srebreničke povelje Događaji Hodanje od Zelenog kamena do Tuzle (PD Poštar Tuzla) 02.02.2014. Polazak gradskim autobusom br 17 u 8:50 od Siporeksa preko Brčanske do Gornje Obodnice (Zeleni Kamen). 10:00 Hodanje na relaciji: Zeleni kamen - Mali Kik - Breške - Kozlovac - Tuzla (14:30). (pristupljeno 20. studenoga 2017.)
- ↑ (boš.) Tip.ba Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. prosinca 2017. (Wayback Machine) Tuzla bi uskoro mogla dobiti najmoderniji opservatorij u regionu?! , 17. rujna 2012. (pristupljeno 20. studenoga 2017.)
- ↑ Facebook Zeleni kamen Stara Majevica AD Plejade Opservatorij] (pristupljeno 20. studenoga 2017.)
- ↑ (boš.) Tuzlarije Planinarsko-sportsko društvo ˝Poštar˝ izgradilo javnu česmu 17. rujna 2017. (pristupljeno 20. studenoga 2017.)
- ↑ Franjevački samostan Tuzla Breške (pristupljeno 25. svibnja 2017.)
- ↑ Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- ↑ internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 112) (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 30. travnja 2016.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 30. travnja 2016.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971 (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 30. travnja 2016.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961 (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 30. travnja 2016.
- ↑ N1 Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. prosinca 2017. (Wayback Machine) Anadolija: Kolona sjećanja: Tuzlaci krenuli pješice ka Vukovaru, 15. studenoga 2016. (pristupljeno 21. studenoga 2017.)
- ↑ Bosna Srebrena Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. prosinca 2017. (Wayback Machine) Novi doktor teologije
- ↑ Vjesnik Hrvatske dominikanske provincije Navještenja Blažene Djevice Marije XLVI (2010.) 103 Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. siječnja 2021. (Wayback Machine), Zagreb, svibanj 2010., str. 89
- ↑ Tko je tko u NDH