Tušanj (Tuzla, BiH)
  Tušanj Tušanj na zemljovidu Bosne i Hercegovine | |
| Županija | Županija Soli |
| Općina/Grad | Tuzla |
| Zemljopisne koordinate | 44°32′34″N 18°39′47″E / 44.54266°N 18.66298°E |
| Pozivni broj | +387 035 |
 Tušanj Tušanj na zemljovidu Tuzlanske županije | |
 Tušanj Tušanj na zemljovidu Tuzle | |
Tušanj je četvrt grada Tuzle.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Starinsko je naselje smješteno sjeverno od naselja Tuzle. U novije vrijeme postupno je sraslo s gradom.[1] Zabilježeno je još u srednjem vijeku. Tada je bilo malo izdvojeno naselje u blizini srednjovjekovnog naselja Soli postoje tada i manja izdvojena naselja, dosta povezano s njime. Ista takva naselja izdvojena od Soli su Pločnik, Vrapče, Solina, Dragodol i Kalebić.[2]
Prvi spomen Tušnja je 1512. godine. Povijesna vrela ga spominju kao selo u nahiji Donjoj Tuzli. Znatno poslije ga se spominje kao dio grada. U fragmentima tuzlanskog sidžila iz 1644. – 1645.godine (Gazi Husref-begova knjižnica) stoji da je Tušanj mahala u kasabi Gornjoj Tuzli. Do polovice 16. stoljeća glavna gospodarska grana bilo je vinogradarstvo. Porez na vino bio je manji od poreza na pšenicu, a ušur od vina dvaput je bio veći od ušura za pšenicu.[3]
Nekada posebno naselje u neposrednoj blizini, razvitkom Dolnje Tuzle pripojena je gradu kao gradska mahala. U drugoj polovici 17. stoljeća Tušanj se javlja kao gradska mahala koja se naslanjala na utvrđeni dio grada (palanku). [4] Tušanj mahala razvila se na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće iz prigradskog naselja Tušnja. Na polovici 19. stoljeća u Tušanj mahali bila je stara džamija, mekteb i privatne stambene kuće.[5] U Tušnju su vakufi u svezi s mektebom.[1]
Na Tušnju je danas osnovna škola Tušanj, Džamija i islamski centar Tušanj i stadion. Stadion se počeo graditi u proljeće 1947. godine. Prema Tušnju nazvan je šahovski klub.[6] Oko Tušnja su Batva, Dragodol, Slatina i Kicelj. Prema sjeveru se ulica Tušanj proteže sve do rudnika Soli i Mandića.
Tušanj je i mjesna zajednica u Tuzli. Spada u urbano područje općine Tuzle. U njemu je 31. prosinca 2006. godine prema statističkim procjenama živjelo 6.000 stanovnika u 2.000 domaćinstava.[7]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: O urbanom razvoju Tuzle 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 152
- ↑ Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: O urbanom razvoju Tuzle 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 146
- ↑ Vasa Nikolić, 29. kolovoza 2012.
- ↑ Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: O urbanom razvoju Tuzle 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 147
- ↑ Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: O urbanom razvoju Tuzle 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 150
- ↑ (eng.) Olimpbase ŠK Tušanj Tuzla (TSTZ) (pristupljeno 8. prosinca 2017.)
- ↑ (boš.) Grad Tuzla Općina Tuzla - smjernice za upravljanje procesom ruralnog razvoja općine Tuzla. Pripremili: Kadrija Hodžić, Midhat Jašić. Tuzla, prosinca 2008. (pristupljeno 20. studenoga 2018.)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- YouTube RTV Slon: 'Čudna pojava' u tuzlanskom naselju Tušanj - Vrela voda izvire iz zemlje - 17.04.2015.
| |||||