Turanj (Sveti Filip i Jakov)

Turanj
	; Turanj Turanj na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Zadarska
Općina/Grad	Sveti Filip i Jakov
Najbliži (veći) grad	Biograd na Moru (3); Zadar (15)
Zemljopisne koordinate	43°58′00″N 15°23′43″E / 43.966758671918505°N 15.39536713206553°E
Stanovništvo (2001.)
- Ukupno	1.145
Stanovništvo (2011.)
- Ukupno	1.207
	Broj stanovnika; Turanj (Sveti Filip i Jakov, Zadarska) [uredi]
2001.
2011.	1207
2021.	1121
	Izvor: Državni zavod za statistiku RH; Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Pozivni broj	023
Autooznaka	ZD
	; Turanj Turanj na zemljovidu Zadarske županije

Panorama Turnja

Turanj je turističko primorsko mjesto u Zadarskoj županiji koje je šetnicom uz obalu, u smjeru jugoistoka, spojeno sa susjednim mjestom Svetim Filip i Jakovom. Ispred Turnja protežu se otočići Babac i Komornik, a nedaleko se nalazi svjetski poznati srcoliki otočić Galešnjak. Mjesto je nazvano prema ostacima srednjovjekovne utvrde.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Nalazi se u Pašmanskom kanalu i okružuje ga mali arhipelag sa 16 otočića. Prostire se uz otprilike 4 kilometra obale. Kroz mjesto prolazi Jadranska magistrala što ga čini prometno lako dostupnim. Zanimljivost je Pašmanskog kanala da morske struje kroz njega periodički teku u oba smjera što je rijedak svjetski fenomen.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

U mjestu je prema popisu stanovništva iz 2001. godine mjesto bilo 1.145 stanovnika.

U mjestu je prema popisu stanovništva iz 2011. godine mjesto bilo 1.207 stanovnika.^[2]

Naselje Turanj: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	324	458	334	478	544	518	804	563	770	863	860	880	926	1062	1145	1207	1121
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1869. sadrži podatke za naselja Sikovo i Sveti Petar na Moru. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prvi arheološki tragovi na području Turnja potječu još iz mlađeg kamenog doba, a naseljeno je bilo do brončanog doba. Otočić je u brončano doba bio spojen kopnom. Prvo se naselje zvalo Tukljača (Tukljačane, Tuklječane), a u rimsko doba su se tu nalazile tri lučice i veliko rimsko imanje. Iz tog doba sačuvane su tri crkvene knjige na glagoljici i dva povijesno važna glagoljaška kamena natpisa.

Crkvica Neoskvrnjenog začeća ili sv. Marije na mjesnom groblju iz 845. godine podignuta je na ostacima rimske ville rustice.

Godine 1444. u Turnju je sagrađena utvrda hrvatskih plemića Meštrovića iz čijeg vremena je ostao sačuvan Kaštel (kula), glavna vrata i dio zidina. Po toj kuli je Turanj dobio ime Toretta (prema latinskom: turris - toranj, kula) koje je s vremenom dobilo današnji oblik. Utvrda je bila sagrađena tik uz more, a zidine su podupirale tri kule. Turanj je za vrijeme Kandijskog rata bio carinarnica, dio stanovništva je u to doba bio sklonjen na obližnje otoke Pašman i Babac, a Turanj su jednom prilikom Mlečani zapalili da ne bi pao u turske ruke.

Godine 1450. unutar turanjskih zidina bila je sagrađena crkva koju je za vrijeme Kandijskog rata srušio i zapalio Ibrahim-paša, a na njenom mjestu je 1675. sagrađena sadašnja župna crkva Gospe Karmelske.

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

U središtu mjesta nalazi se crkva posvećena Gospi od Karmela iz 15. stoljeća čiji se blagdan posebno slavi, a tijekom turističke sezone uz pučke svečanosti održava se i turanjska fešta.

Izvan mjesta u neposrednoj blizini obale nalazi se crkva sv. Marije na lokalitetu Tukljača, a na otoku Babcu se nalazi crkva sv. Andrije (13. – 15. stoljeće). Iznad naselja do vidikovca na lokalitetu Crni krug (138 metara nadmorske visine) može se stići pješačko-biciklističkom stazom gdje se nalazi gradina iz željeznog doba.

Kultura[uredi | uredi kôd]

U Turnju djeluju Kulturno-umjetnička udruga Maslina koja pridonosi očuvanju starih običaja stanovnika Turnja te Ženska klapa Karmel koja njeguje dalmatinski klapski izričaj.