Prijeđi na sadržaj

Vjenceslav Turković

Izvor: Wikipedija
Vjenceslav Turković
Rođenje 28. rujna 1826.
Kraljevica, Banska Hrvatska
Smrt 30. travnja 1902.
Karlovac, Trojedna Kraljevina
Djeca 5
Rođaci Turković Kutjevski
Portal o životopisima

Vjenceslav Turković (negdje Vencel i Vinko; Kraljevica, 28. rujna 1826.Karlovac, 30. travnja 1902.), bio je hrvatski gospodarstvenik, brodovlasnik i trgovac.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Turković je iz Kraljevice 1842. godine prešao u Karlovac kod starijeg brata Ivana. Kod njega je stekao vrijedno trgovačko iskustvo što mu je omogućilo da se samostalno počne baviti trgovinom hrastovim dužicama i žitom. U tom poslu bio je vrlo uspješan. U vrijeme revolucionarnih previranja 1848. godine najveća tvrtka za trgovinu drvom, od Lorenza Ciotta iz Rijeke, predala mu je kompletnu manipulaciju robom u Karlovcu. Godine 1858. je s Franjom Türkom osnovao poduzeće Turković-Türk, koje je bilo vodeće u trgovini drvom u Hrvatskoj, a djelovalo do 1886. godine. Karlovac je bio u to vrijeme središte trgovine drvom.[1][2][3][4]

Turković je aktivno uključen u društveni i politički život u Karlovcu. Njegova kuća bila je okupljalište mnogih gradskih intelektualaca i uglednika pa i sami biskup Josip Juraj Strossmayer kao i Franjo Rački. Često je u svojoj kući priređivao koncerte i zabave. Djelovao je kao član mnogih gradskih društava, a 1864. godine izabran je za predsjednika Ilirske čitaonice. Izabran je za narodnog zastupnika grada Karlovca u Hrvatskom saboru 1865. godine.[2] U Saboru je bio do 1871. godine.[1][5]

Turković je unaprijedio naslijeđeno brodogradilište u Kraljevici, u kojem je pokrenuo gradnju velikih jedrenjaka 1868. godine. Brodograditelj Vatroslav Arčanin za njega izgradio pet velikih jedrenjaka: Grad Karlovac (1868.), Josip Juraj Strossmayer (1869.), Kraljevica (1870.), Tri brata (1871.) i Tri sina (1875.). Jedrenjak Tri sina bio je nosivosti 1200 tona, Kraljevica oko 838 t, a Tri brata oko 535 t. Jedrenjaci su plovili po cijelom svijetu, a njima su zapovijedali i upravljali domaći pomorski kapetani.[3][6]

Kutjevačko dobro

[uredi | uredi kôd]

Godine 1882. na dražbi koju je raspisala Zemaljska vlada, kupljeno je Kutjevačko dobro uključujući i Dvorac Kutjevo.[7] Na dražbu su pristigle tri ponude, a najveća ponuda dolazila je od kompanije Turković-Türk u iznosu od 1.350.000 forinti. Kupoprodajni ugovor je potpisan 10. srpnja 1882. godine, a potpisnici su bili Turković i Franjo Türk kao kupci. Ukupna površina poduzeća iznosi 14.549 hektara, pri čemu je 11.967 hektara bilo pod šumom što je bio glavni razlog kupovine imanja, jer se poduzeće Turković-Türk bavilo trgovinom drva. Preostali dio zemljišta je bilo gospodarsko.[8]

Tijekom šezdeset i tri godine Turković te njegovi sinovi i unuci podigli su Kutjevačko dobro i doveli ga do najvećega procvata. Kutjevo postaje poznato u vinogradarskim i vinarskim krugovima u svijetu. Podižu velike vinograde i voćnjake (plantaža Draganlug tada najveća u Europi), dovode stručnu radnu snagu i unapređuju uzgoj vinove loze i podrumarstvo te mijenjaju navike i praksu lokalnoga stanovništva.[9][10]

Brak i potomstvo

[uredi | uredi kôd]

Turkovićeva supruga zvala se Ivana (Johanna), rođena Amšel. Imali su petero djece, kćeri Ljuboslavu (rođenu 1852.) i Jelku (rođenu 1859.) i te sinove Petra Dragana (rođenog 1855.) i Milana (rođenog 1857.) i Ivana.[11] Sinovi Petar Dragan i Milana su 1911. godine od austrijskog cara Franje Josipa dobili barunat s pridjevom Kutjevski.[8] Sinovi Petra Dragana Vladimir i Davorin su se oženili kćerkama Josipa Gorupa pl. Slavinjskog. Sin Milan je oženio kćerku baruna Jovana Živkovića Fruškogorskog, dugogodišnjega podbana i jednoga od autora Hrvatsko-ugarske nagodbe.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Turković, Vjenceslav, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 22. veljače 2023.
  2. a b HR-DAZG-1006 Obitelj Turković, Državni arhiv u Zagrebu Pristupljeno 22. veljače 2023.
  3. a b Žic, Igor: Kraljevica, II. dio, Šušačka revija br. 69
  4. Turković, Vjenceslav, poduzetnik, brodovlasnik, tehnika.lzmk.hr Pristupljeno 8. travnja 2023.
  5. 30. travnja kalendar, zavicajnikalendar.gkka.hr Pristupljeno 8. travnja 2023.
  6. ARČANIN, Vatroslav, brodograditelj, hbl.lzmk.hr Pristupljeno 8. travnja 2023.
  7. Propada paviljon koji su gradu Zagrebu poklonili svjetski poznati voćari: ‘Tu piju pa ga razvale‘, Jutarnji list Pristupljeno 22. veljače 2023.
  8. a b Puljić, Matej: Obitelj Turković kao privredni čimbenik razvoja i modernizacije požeške kotline
  9. DINASTIJA TURKOVIĆ Kako je jedna stara fotografija otkrila neobičnu priču o plemićkoj obitelji, Rijeci i – Novom listu, Novi list Pristupljeno 22. veljače 2023.
  10. Katalog izložbe Obitelj Turković i Kutjevo, Pristupljeno 22. veljače 2023.
  11. Vjenceslav (Vencel, Vinko) Turković, geni.com Pristupljeno 22. veljače 2023.