Prijeđi na sadržaj

Vladimir Paar

Izvor: Wikipedija
Vladimir Paar
Rođenje 11. svibnja 1942.
Zagreb, Hrvatska
Prebivalište Samobor
Državljanstvo hrvatsko
Polje fizika
Institucija PMF u Zagrebu
Portal o životopisima

Vladimir Paar (Zagreb, 11. svibnja 1942.),[1] redoviti je profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu i akademik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Objavio je više od 500 znanstvenih i stručnih radova, autor je i urednik više od 55 knjiga,[2] te niza udžbenika i gimnazijskog programa fizike. Među njegovim znanstvenim radovima je više od 100 znanstvenih publikacija objavljeno u koautorstvu s inozemnim znanstvenicima (s 300 znanstvenika iz 30 država).[2][3]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Vladimir Paar rođen je u Zagrebu 1942. godine u obitelji Vladimira i Elvire Paar.[1] Teorijsku fiziku na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu u Zagrebu, s temom iz teorijske fizike elementarnih čestica, diplomirao je 1965. godine. Magistrirao je 1969. godine a doktorirao je 1971. godine s temom iz teorijske nuklearne fizike. Od 1966. do 1975. godine bio je asistent i znanstveni suradnik na Institutu Ruđer Bošković, a 1976. godine prešao je na Fizički odsjek Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu. 1980. godine izabran za redovitoga profesora. 1988. godine izabran je za člana suradnika a 1992. godine za redovitoga člana HAZU.

Znanstvena djelatnost

[uredi | uredi kôd]

Kao gostujući znanstvenik i profesor boravio je ukupno sedam godina na nizu uglednih svjetskih znanstvenih instituta i sveučilišta (Kopenhagen, Amsterdam, München, Köln, Mainz, Jülich, College Park, Livermore, Paris-Orsay, Oxford, Moskva-Dubna, Rio de Janeiro, Yale itd.) Područje njegova znanstvenog i stručnog rada obuhvaća više različitih tematika: deterministički kaos, kompjutorski modeli regularnosti i kaotičnosti robota, populacijske jednadžbe s rupama, tranzijentni kaos, metode šifriranja pomoću kaosa, supravodljivost atomske jezgre, metodika fizike, dodir znanosti i teologije, računalni modeli dinamičkih sustava, računalni modeli u kliničkoj medicini, primjena fraktala u kemiji, zemljopisu i biologiji, bozonsko-fermionski modeli strukture atomskih jezgri, gustoća nuklearnih stanja na visokim energijama, primjene računalnih simulacija u istraživanju strukture genoma, novi algoritam za kompjutorsku analizu HOR-ova u ljudskom genomu u dijelu genomske šifre izvan gena, principi obrazovanja za 21. stoljeće, znanstveno-tehnološki razvoj privrede i društva. Autor je većeg broja stručnih radova o razvoju obrazovanja u funkciji razvoja. Već tridesetak godina zalaže se za orijentaciju hrvatskog školstva i hrvatske privrede na razvoj. Jedan je od autora i urednika dokumenta HAZU Hrvatska temeljena na znanju i primjeni znanja.

Tri desetljeća sudjeluje u javnim medijima, a naročito na televiziji i radiju, na popularizaciji znanosti i uloge znanja, obrazovanja i znanosti u gospodarskom i društvenom razvoju. Sudjelovao je u brojnim televizijskim raspravama u vezi popularizacije znanosti i razvoja, i autor je nekoliko televizijskih serija iz popularizacije znanosti. Također, napisao je stotinjak novinskih članaka i dvije knjige iz popularizacije znanosti. Godinama se zalaže za značajniju ulogu javnih medija u obrazovanju i osposobljavanju javnosti za izazove budućnosti te stvaranju pozitivne društvene klime i poticanja za razvoj. Osudio je postupak militantnih ljevičara s rimskog sveučilišta La Sapienze zbog čijeg je ispada, temeljenog na njihovom neznanju fizike i stereotipima o katoličkoj Crkvi, odgođen posjet pape Benedikta XVI. tom sveučilištu.[4]

Proturječnosti

[uredi | uredi kôd]

Zadnjih je godina u javnosti često kritički istupao prema raširenom vjerovanju i znanstvenim istraživanjima koja upozoravaju na opasnost od globalnog zatopljenja.[5] U javnim istupima se često osvrtao i na moguće prijetnje novog ledenog doba.[6] Početkom 2010., Dejan Vinković, astrofizičar sa splitskog PMF-a iznio je kritike na navedene interpretacije o dolazećem ledenom dobu, a kasnije i Zvonimir Katušin, klimatolog s Državnog hidrometeorološkog zavoda,[7] s priopćenjem gdje je iznesena argumentacija da tvrdnje o zahlađenju nemaju uporište u podacima mjerenja i klimatološkim modelima. U brojnim intervjuima, teološkim raspravama i komentarima iznosi svoje sumnje u potpunost teorije evolucije.[8] Zastupao je i unošenje kontroverzne teorije tadašnjeg ministra znanosti Dragana Primorca o novom genetskom podrijetlu Hrvata[9] u školske udžbenike.

Djela

[uredi | uredi kôd]

Nepotpun popis:

  • Što se zbiva u atomskoj jezgri, Školska knjiga, Zagreb, 1980. (2. izd. Zagreb, 1987.)
  • Energetska kriza: gdje (ni)je izlaz?, Školska knjiga, Zagreb, 1984.
  • Atomi, molekule, poluvodiči, supravodiči, Školska knjiga, Zagreb, 1989.
  • Skriveni Bog: nove dodirne točke znanosti i religije, Teovizija, Zagreb, 2006. (2. izd. Zagreb, 2008.) (suautor Ivan Golub)[10]

Nagrade i odlikovanja

[uredi | uredi kôd]

Osobni život

[uredi | uredi kôd]
  • Oženjen je i otac četvero djece.[13]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Fizičar Vladimir Paar u Svlačionici Roberta Knjaza 'kumici na placu' objašnjavao genomArhivirana inačica izvorne stranice od 2. travnja 2015. (Wayback Machine), cudaprirode.com, 22. ožujka 2014., pristupljeno 12. ožujka 2015.
  2. a b 6. hrvatski kongres medicinskih biokemičara s međunarodnim sudjelovanjem. Supetar Brač 30. rujna – 4. listopada 2009., str. 9.-10.
  3. Vladimir Paar - BiografijaArhivirana inačica izvorne stranice od 2. travnja 2015. (Wayback Machine), Tko je tko u hrvatskoj znanosti, pristupljeno 12. ožujka 2015.
  4. Iz krstionice. Akademik Vladimir Paar o odgodi Papina posjeta La Sapienzi: Neukusno i neozbiljno. Hrvatsko slovo, str. 8, petak, 25. siječnja 2008. (IKA)
  5. Petar Vidov, Akademik Vladimir Paar: Ljudi se moraju spremiti za ledeno doba, to je nemoguće izbjeći!, index.hr, pristupljeno 12. ožujka 2015.
  6. Paar: Ledeno doba sigurno dolaziArhivirana inačica izvorne stranice od 13. ožujka 2010. (Wayback Machine), HRT, 9. ožujka 2010., pristupljeno 12. ožujka 2015.
  7. Zvonimir Katušin: komentar na HTV-ovu emisiju OTVORENO o klimatskim promjenama od 9. ožujka 2010.
  8. Valentina Bolješić Vujaklija: Akademik Vladimir Paar, OŠ "Vladimir Nazor" Duga Resa. 23. svibnja 2013. Pristupljeno 6. siječnja 2016.
    "U brojnim intervjuima, teološkim raspravama i komentarima iznosi i svoje sumnje u teoriju evolucije."
  9. Gotovo polovina Hrvata potječe s Bliskog istoka, draganprimorac.com, 10. kolovoza 2011., pristupljeno 12. ožujka 2015.
  10. Zetić, Dražen. Ivan Golub - Vladimir Paar, Skriveni Bog. Nove dodirne točke znanosti i religije, Teovizija, Zagreb, 2006., // Bogoslovska smotra, sv. 76, br. 1, (2006.), str. 237.-240. (Hrčak)
  11. Državne nagrade za znanstvenoistraživački rad za 1975. godinu[neaktivna poveznica], mzos.hr, pristupljeno 12. ožujka 2015.
  12. Državne nagrade za znanstvenoistraživački rad za 1988. godinuArhivirana inačica izvorne stranice od 2. travnja 2015. (Wayback Machine), mzos.hr, pristupljeno 12. ožujka 2015.
  13. Središnja knjižnica za fiziku: Paar, VladimirArhivirana inačica izvorne stranice od 12. lipnja 2007. (Wayback Machine), pristupljeno 12. ožujka 2015.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]