Vlak mira

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Vlak mira je naziv za željezničku kompoziciju od 21 vagona kojom se 8. lipnja 1997. godine, tijekom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja, Hrvatska simbolično vratila u Vukovar, u hrvatsko Podunavlje, na svoje istočne granice.

Kompozicija Vlaka mira

Vlak je krenuo iz Zagreba i nakon kratkog zadržavanja u Vinkovcima stigao u Vukovar. U vlaku su bili predsjednik dr. Franjo Tuđman, najviši politički dužnosnici, crkveni velikodostojnici, članovi diplomatskog zbora, brojni uglednici iz javnog, kulturnog, znanstvenog i gospodarskog života Hrvatske, te oko 2.000 prognanih Vukovaraca koji su se spremali za povratak.[1]

Govor predsjednika dr. Tuđmana u Vukovaru

Prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman s brojnim hrvatskim dužnosnicima i uzvanicima, predstavnicima svih županija, članovima diplomatskoga zbora i novinarima, Vlakom mira, koji je sačinjavala kompozicija od 21 vagona, koliko Hrvatska ima županija, doputovao je 8. lipnja 1997. godine, svečano ispraćen iz Zagreba, u Vukovar. Tamo ga je svečano dočekalo mnoštvo Hrvata iz čitave Hrvatske, predstavnika svih nacionalnih manjina i predstavnika UNTAES-a. vlak se kraće vrijeme zadržao u Vinkovcima gdje ga je pozdravima i pjesmom dočekalo nekoliko tisuća ljudi. Na dijelu željezničke pruge kod Borova Naselja, vlak je kamenovala skupina ekstremnih Srba. Na sreću, nitko nije stradao, jedino je razbijeno nekoliko prozora.

U Vukovaru ispred željezničkog kolodovra počela je svečanost s hrvatskom državnom himnom i minutom šutnje za branitelje Vukovara. Pozdravljajući skup, prijelazni upravitelj general Klein je podsjetio na riječi predsjednika Tuđmana u Belom Manastiru da je sudbina Hrvata i Srba u njihovim rukama. Obraćajući se okupljenom narodu, predsjednik Tuđman pozvao je na praštanje jer pobjednik koji ne zna praštati sije klice novih zala, a hrvatski narod to ne želi niti je želio ovdje u Vukovaru. Dolazak u Vukovar, simbol hrvatske patnje, otpora, težnji za slobodom i povratkom na istočne granice, na Dunav, znak je naše odlučnosti, da želimo mir, pomirbu, da želimo stvarati primirje i da više nikad ne dopustimo ono što nam se dogodilo. Ovu hirošimsku panoramu u sred Europe, grad Vukovar lakše ćemo obnoviti u materijalnom smislu, ali teško u našem sjećanju, rekao je dr. Tuđman. Dolaskom Vlaka mira u Vukovar, Hrvatska se zauvijek vratila na svoje istočne granice, na obale Dunava.[2]

Poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Ana Holjevac Tuković, Srpska politika prema istočnom Podunavlju od vojno redarstvene operacije Oluja do mirne reintegracije: doktorski rad, mentor: dr.sc. Ljubomir Antić, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Zagreb, 2012., str. 179., hrstud.unizg.hr, pristupljeno 27. listopada 2019.
  2. Lada Puljizević, Pobjeda postignuta mirom - 15. obljetnica mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, Hrvatski vojnik, br. 413., str. 8.-11., 18. siječnja 2013.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]