Lijepa naša domovino

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Lijepa naša domovino
Spomenik himni u Zelenjaku na cesti Klanjec – Kumrovec
Spomenik himni u Zelenjaku na cesti Klanjec – Kumrovec
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Jezik–jezici hrvatski
Tekstopisac Antun Mihanović
Skladatelj Josip Runjanin1)
Ostali nazivi Lijepa naša
Prihvaćena 21. prosinca 1990.
Zvučna datoteka
Instrumentalna izvedba Orkestra Mornarice SAD-a
1) Pretpostavlja se.
Natpis na spomeniku himni

Lijepa naša domovino (ili kraće "Lijepa naša") je himna Republike Hrvatske, a bila je i himna Nezavisne Države Hrvatske i Socijalističke Republike Hrvatske. Njezine početne riječi, Lijepa naša, čest su metonim za Hrvatsku.

Stihovi[uredi VE | uredi]

Zagrebački pravnik Antun Mihanović, jedan od pjesnika hrvatskog narodnog preporoda, napisao je domoljubnu pjesmu Horvatzka domovina koja je postala temelj današnje himne [1] – od 14 kitica uzete su prva, druga, pretposljednja i posljednja. Horvatzka domovina je objavljena 1835. godine u desetom broju književnog lista Danica, koji je tada bio nositelj književnog preporoda.

Lijepa naša domovino,
Oj junačka zemljo mila,
Stare slave djedovino,
da bi vazda sretna bila!

Mila, kano si nam slavna,
Mila si nam ti jedina.
Mila, kuda si nam ravna,
Mila, kuda si planina!

Teci Dravo, Savo teci,
Nit' ti Dunav silu gubi,
Sinje more svijetu reci,
Da svoj narod Hrvat ljubi.

Dok mu njive sunce grije,
Dok mu hrašće bura vije,
Dok mu mrtve grobak krije,
Dok mu živo srce bije!

Napjev[uredi VE | uredi]

Popijevka “Lijepa naša domovino” nastala je krajem 1840-ih. Ne zna se točna godina njezina nastanka, ali se obično navodi 1848. Nije posve sigurno ni tko je skladatelj, ali se u drugoj polovici 19. stoljeća uvriježilo mišljenje da je to Josip Runjanin (1821.1878.).

Runjanin nije imao formalno glazbeno obrazovanje, a 1848. je bio kadet u graničarskoj pješačkoj pukovniji br. 10 u Glini. Zato se smatra da je popijevka skladana u Glini.

Runjanin je uglazbio samo dvije kitice Mihanovićeve pjesme, pa je popijevka zapravo dvodijelna pjesma sa 16 taktova (sheme a – a1 – b – a1).

Glazbene preradbe i naslov[uredi VE | uredi]

Ne zna se kako je izgledao izvorni napjev. Prvi poznati zapis potječe od Vatroslava Lichteneggera, pjevačkog pedagoga, iz 1861. godine. Slušao je kako pjevaju njegovi učenici (učiteljski pripravnici) i zabilježio note, "ukajdiv melodiju onako kako su mu pripravnici pjevali" (Franjo Ksaver Kuhač).

Lichtenegger je priredio skladbu za muški četveropjev. Godine 1862. njegova je verzija objavljena u Sbirci različitih četveropjevah mužkoga zbora (svezak II, broj 9) Narodnoga zemaljskoga glazbenog zavoda u Zagrebu.

U godinama koje su uslijedile, popijevka se pojavljivala u raznim zbirkama pod naslovom Hrvatska Domovina, a pod imenom Liepa naša nalazimo je prvi put 1864. godine u zbirci "raznih četveropjev(h) što ih izdade Glasbeno društvo duh(ovne) mlad(eži) Zag(rebačke)". Ta dva naslova su se izmjenjivala do 1890-ih godina, kada se kao naslov uvriježio prvi stih, Lijepa naša domovino.

Bilo je i drugih glazbenih varijanata nakon Lichteneggera. Popijevka se uređivala za različite zborove i pritom mijenjala, a današnja varijanta potječe od Franje Dugana starijeg (1919.).

I danas postoje mnoge glazbene verzije ove pjesme: za muške, ženske, dječje i mješovite zborove, tamburaške i puhačke sastave, orgulje, klavir, te simfonijski orkestar.

Službeni notni zapis himne je konačno utvrđen 1990. godine u članku 17. Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske.

Tekstualne preradbe[uredi VE | uredi]

Današnji tekst himne nije posve isti kao Mihanovićev original. Osim što je bilo nužnih promjena zbog moderniziranja jezika, uvedeno je i par značenjskih promjena.

Lěpa naša domovino,
Oj junačka zemljo mila,
Stare slave dědovino,
Da bi vazda čestna bila!
1. kitica Horvatske domovine

Promjene značenja kroz povijest koje se nisu održale:

  • junačkahrvatska
  • da bi vazda sretna biladaj, o Bože, sretna bila
  • hitroDrino (2. svjetski rat)
Teci, Sava hitra, teci
Nit’ ti Dunaj silu gubi,
Kud li šumiš, světu reci:
Da svog’ doma Horvat ljubi,
13. kitica Horvatske domovine

Promjene značenja koje su ostale u današnjoj verziji:

  • hitraDravo
  • kud li šumišsinje more
  • svog domasvoj narod

Primjerice, Antun Gustav Matoš je pisao „Oj hrvatska zemljo mila.“.[2]

Na prijedlog hrvatskog književnika Milivoja Slavičeka, dodan je stih sinje more svijetu reci[3] (umjesto izvornog Kud li šumiš, světu reci).

Službeni tekst himne je konačno utvrđen 21. prosinca 1990. godine u članku 16. Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske.

Svojstvo himne[uredi VE | uredi]

Tijekom 19. stoljeća "Lijepa naša" se pjevala u svečanim nacionalnim prilikama kao i razne druge popjevke. Bila je samo jedna od mnogih narodnih himna, koje je zapisao Antun Mihanović 1846. godine (Bože živi, Još Horvatzka ni propala, Mi smo, braćo ilirskog itd.). Godine 1891., prigodom izložbe Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva u Zagrebu, prvi put je navedena kao hrvatska himna i pjevala se pod naslovom Lijepa naša.

Savez hrvatskih pjevačkih društava obratio se Hrvatskom saboru 1907. godine “glede uzakonjenja, odnosno službenog proglašenja pjesme Lijepa naša domovino hrvatskom himnom”. Iako sabor nije reagirao, Lijepa naša je postala neslužbena hrvatska himna, a u svečanim prilikama se izvodila odmah iza Carevke. Kad je Hrvatska 29. listopada 1918. stekla (kratkotrajnu) neovisnost, Sabor je pjevao Lijepu našu.

Također se neslužbeno pjevala između dva rata. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata pjevali su je i ustaše i partizani. Tijekom narodnooslobodilačkog rata, Lijepa naša nastavila je biti simbolom hrvatske političke tradicije i identiteta. Status himne neformalno joj je priznat na osnivačkoj skupštini ZAVNOH-a, održanoj 13. i 14. lipnja 1943. u Otočcu i Plivičkim jezerima, kada je prvo zasjedanje ovoga tijela zaključeno svečanim izvođenjem Lijepe naše. Poslije rata nije ugušena, nego se u svečanim prilikama svirala odmah nakon jugoslavenske himne.[4]

Prvi put u povijesti je službeno proglašena državnom himnom u prvom ustavnom amandmanu (točka 4.) dana 29. veljače 1972. godine. U točki je pisalo da je "Himna Socijalističke Republike Hrvatske (...) Lijepa naša domovino", što je uneseno u Ustav SR Hrvatske 1974. godine. Ustav Republike Hrvatske iz 1990. godine navodi da Lijepa naša domovino ima status i funkciju hrvatske državne himne, a Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske navodi njezin službeni tekst i notni zapis, koji su time postali obvezatni.

Spomenik himni[uredi VE | uredi]

Usred doline na Zelenjaku je podignut spomenik hrvatskoj himni u obliku obeliska visokoga 12,20 m koji je postavljen zalaganjem Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« 24. studenoga 1935. Ovdje je, navodno, Mihanović bio nadahnut za pisanje himne. Na otkrivanju spomenika unatoč vremenskim nepogodama bilo je nazočno preko 20 000 osoba koje su otpjevale himnu nekoliko puta.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Jagarčec, Nadica ; Blažičko, Zvonimir. Lijepa naša domovino : spomen-monografija povodom 160. godišnjice prvog pisanog spomena hrvatske himne i 60. godišnjice spomenika u Zelenjaku, Općina Tuhelj, Tuhelj, 1995.
  • Jankovič, Ján. Lijepa naša je aj naša : pamätnica na počesť 170. výročia Mihanovićovej básne Horvatska domovina – Lijepa naša a 100. výročia jej prvého slovenského znenia, II. dio, JUGA – Vydavateľstvo Jána Jankoviča, Bratislava, 2005., ISBN 80-89030-25-4
Logotip Wikizvora
WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Lijepa naša domovino
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Lijepa naša domovino.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Čl. 15. – 22. Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 55/90., te čl. 137. Zakona o izmjenama i dopunama zakona kojima su određene novčane kazne za privredne prijestupe i prekršaje, Narodne novine, br. 26/93. i 29/94.)
  2. Barac, Antun (prir.); Matoš, Milan (sabrao) Djela A. G. Matoša, sv. 4., Izd. Binoza – nakladni zavod, Zagreb, 1935., str. 231.
  3. Denis Derk: Umro autor pjesme "Vrijeme je da se događa napokon čovjek", Večernji list, 7. studenoga 2012.
  4. Obilježja državnosti Republike Hrvatske-Himna Republike Hrvatske

Vanjska poveznica[uredi VE | uredi]