Zavelim (planina)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Zavelim
Visina Kolakovac (Zavelim) 1347 m
Država / pokrajina
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Dio gorja Dinaridi
Koordinate 43°33′00″N 17°07′00″E / 43.55°N 17.116667°E / 43.55; 17.116667
Ostali vrhovi Jaram (1280 m)
Livački brig(1044 m)
Mošnjača (1190 m)
Debelo brdo (1140 m)
Kličinovac (1168 m)

Zavelim je planina na prostoru Roškog Polja, Vinice, Vira, Zavelima i Zagorja.

Najviši vrh Zavelima je Kolakovac (Veliki Zavelim) 1347 m, a slijede ga vrhovi: Jaram (1280 m), Livački brig (1044 m), Mošnjača (1190 m), Debelo brdo (1140 m) i Kličinovac (1168 m).

Ime[uredi VE | uredi]

Iako je oronim (planinski naziv) Zavelim najranije pribilježen u XVII.st., to ne znači kako isti od tada potječe. Riječ je Zavelim složena od prijedloga za i imenice velim, što se susreće jedino kao zemljopisni naziv (toponim; usporedi selo Velim). Velim je izveden od staroga pridjeva v e l i - velik, krupan-dodatkom sufiksa morfema - im. Umjesto veli u naše je vrijeme u upotrebi oblik v e l i k. U govoru Imotske krajine i na širem okolnom prostoru čuje se prilog v e l e - mnogo, puno (usporedi i u čakavskim mjestima: Vela Luka, Veli Iž, Velo Grablje). A to je ostatak bivšega oblika v e l i.

Povijest[uredi VE | uredi]

Zavelim je od davnina poznat kao mjesto koje je bilo granica između dvije zemlje: Mletačka Republika i Tursko Carstvo, a danas je granica između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, također on i zemljopisno dijeli Tropolje, Zagoru i Hercegovinu.

Po teorijama nekih povjesničara na planini se nalazio Delminium (sa sjevernih obronaka,teorija iako moguća nije dokazana). Od Ilira je ostalo nekoliko gradina i gomila a s južne strane je prolazila rimska cesta.

Za vrijeme turskog vladanja Zavelimom haraju hrvatski narodni heroji, hajduci. Legendarni harambaša Andrijica Šimić je puno vremena proveo na prostoru Vinice i Zavelima otkupljujući zemlju od Turaka i davajući je seljacima. U Vinici se njegova dobra djela ni danas ne zaboravljaju. Po predaji, Adrijica Šimić je svoju zlatnu čermu zakopao negdje na prostoru Zavelima. Zato je u zavelimskim selima poznata priča o "blagu Andrijice Šimića".

Poslije završetka Drugog svjetskog rata na Zavelimu se nalazila manja grupa odbjeglih domobrana i ustaša ( takozvani škripari ili "divlje ustaše" ). Najpoznatiji je bio Ante Kapulica koji je i stradao na planini.

Klima[uredi VE | uredi]

Klima na Zavelimu je planinska, ljeta su mahom topla a zime veoma hladne i snježne.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Zavelim je planina koja se prije mnogo spominjalo u narodnim pjesmana, gangama, pričama.

Najpoznatija zavelimska ganga glasi : "Zavelime moj debeli lade, šta po tebi roške cure rade."

Od poznatijih pjesama to je o Velikom Kralju: Na Duvanjskom polju hrabri vitez podiže mač, da potvrdi naroda volju, da dušmana natjera u plač. Spušta on mač na rame prvog kralja u Hrvata, na čelu stavi mu znamen i reče: "Bože čuvaj moga brata!" I spremi vitez mač svoj, i Tomislavu krunu poda, i reče mu da čuva narod svoj, i da nikad Krista ne oda. A Tomislav padne na koljena, poljubi zemlju i reče: "Domovino moja voljena, nitko mi te uzet neće!" I tako Kralj ponosno jaše, preko cijele domovine, kroz sve krajeve naše, od rijeke Raše sve do Drine. Zaustavi se on ponad Zavelima planine, poljubi kamen hrvatski od davnine, i padne pred križem ničice. Reče tada Kralj narodu svome: ovaj ponosni imotski kraj, ima posebno mjesto u srcu mome, to svakog Hrvata pravi je raj! U ovom kraju, kamen je tvrđi od čelika, tu kršna polja daju, ljude srca velika.

Također Zavelim se spominje i u seriji "Prosjaci i sinovi".

Zavelim planina se spominje i u legendama o vilama. :"Jednog dana četiri mladića otišla na Zavelim. Dočekala ih noć pa su legli u križ, tabanin jedan prema drugom. Prid zoru se k njima spustila vila zavelimska pa kad ih je ugledale kako leže zavika:

Tako ti sedamdeset sedam zavelimskih vrila i polu doca Paripovca i bunara Karikovca još ovo čudo nisan vidila."

Legende glase da vila ima koliko i zavelimskih vrila to jest 77. One bi često mamile mladiće u kolo i tako bi ih čarolijom zarobile.Također su bile poznate da kradu konjeve i pletu im grivu te ih jašu ih do iznemoglosti.

Zavelimski puk je uživao,čuva i njeguje mnoge legende i priče o vilama, vukodlacima i ostalim mitskim stvorenjima.

Danas[uredi VE | uredi]

Danas se ime Zavelim pojavljuje kod lovačkog društva u Roškom Polju, te što je posebno važno, ime zavičajnog društva Viničana i Rožana nosi naziv Zavelim. Titulu Zmaj od Zavelima u Družbi Braće Hrvatskog zmaja ima hrvatski povjesničar i intelektualac Josip Jurčević.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]