Prijeđi na sadržaj

Zgrada mađarskoga parlamenta

Koordinate: 47°30′25″N 19°02′44″E / 47.506944°N 19.045556°E / 47.506944; 19.045556
Izvor: Wikipedija
Zgrada mađarskoga parlamenta
Országház (mađ.)
Zgrada mađarskoga parlamenta na Dunavu
Zgrada mađarskoga parlamenta na zemljovidu Mađarske
Zgrada mađarskoga parlamenta
Zgrada mađarskoga parlamenta
Zgrada mađarskoga parlamenta (Mađarska)
Opće informacije
Vrstapalača
Stil arhitektureneogotika
LokacijaBudimpešta, Mađarska
AdresaTrg Lajosa Kossutha
Koordinate47°30′25″N 19°02′44″E / 47.506944°N 19.045556°E / 47.506944; 19.045556
Početak gradnje1885.
Završeno1904.
VlasnikMađarski parlament
Visina
Visina96 m
Tehnički detalji
Broj katova4
Podna površina18.000 m²
Liftovi13
Dizajn i konstrukcija
ArhitektImre Steindl
Ostale informacije
Broj soba691
Mrežno mjestolatogatokozpont.parlament.hu

Zgrada mađarskoga parlamenta (mađarski: Országház, tj. „Narodna kuća”) je palača mađarskog parlamenta na peštanskoj strani Dunava u Budimpešti.[1] Izgrađena je u neogotičkom stilu i smatra se jednim od najboljih primjera historicizma. Nekad je bila najveća zgrada parlamenta na svijetu, a danas je još uvijek treća. S Bazilikom sv. Stjepana, najviša je zgrada u Budimpešti, a izgrađena je od kamena bihacita iz kamenoloma pokraj grada Bihaća u Bosni i Hercegovini. U njoj se nalazi Kruna sv. Stjepana.

Országház, pogled sa zgrade MTESZ u Pešti.

Ova neogotička palača je jedna od najvećih atrakcija obale Gellért-hegy, koji je zajedno s ostalim budimpeštanskim znamenitostima 1987. god. uvršten na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.[2]

Odlike i povijest izgradnje

[uredi | uredi kôd]

Nakon Austro-ugarske nagodbe i podjele Monarhije na Cislajtaniju (austrijski dio) i Translajtaniju (ugarski dio) svaka strana dobila je svoj zaseban parlament, pa su i Mađari odlučili podići svoj.

Maketa zgrade mađarskoga sabora u Muzeju zgrade.

Proveden je međunarodni natječaj na kojemu je pobijedio domaći arhitekt Imre Steindl, a nakon toga se zgrada gradila punih sedamnaest godina od 1885.1904. god. To je bilo doba kada se u Budimpešti puno gradilo, od mostova preko Dunava, do metroa i Andraševe avenije.[1]

„Zlatno stubište” mađarskoga sabora.

Ova impresivna četverokatna građevina ima ukupnu površinu od skoro 18.000 ,[1] visoka je 96 m, duga 268 m, a široka 123 m, te se sastoji od 4 kata, 13 dizala, 29 stubišta, 27 ulaza, 691 prostorije i 10 dvorišta. Građena je u stilu gotičkog preporoda (neogotike), ali sadrži i elemente renesanse i baroka. Neki od gotičkih elemenata vidljivih na građevini su simetrično pročelje i središnja kupola. Tlocrt je barokni, dok su ukrasi na stropovima iznutra izvedeni iz renesanse.

Dvorana mađarskoga sabora.

Fasada je dekorirana s 90 kamenih skulptura znamenitih osoba iz mađarske povijesti, a drugih 162 skulptura ukrašava njezin interijer. Na istočnom dijelu može se vidjeti velika skupina skulptura koje čine Kossutov memorijal, a u samom središtu je njegov kip. Iznad glavnog stubišta na ulazu nalazi se strop koji je potpuno prekriven zlatom, po čemu je dobilo naziv „Zlatno stubište”. Strop također krasi freska koja simbolizira vladino upravljanje zemljom. Impresivna kupola pozlaćena je s 40 kilograma zlata.[1] Građevina je još ukrašena i mnogim vitrajima na prozorima koji predstavljaju grbove poznatih mađarskih obitelji.

Najpoznatiji dio građevine je šesnaestostrana središnja dvorana s čije se jedne strane nastavlja Donji dom, a s druge Gornji dom. Dok Narodna skupština zasjeda u Donjem domu, Gornji dom se koristi za konferencije i sastanke. Zgrada je dom za 199 zastupnika i mađarskog premijera, koje opslužuje 600 suradnika.[1] Od 2000. godine u središnjoj dvorani zgrade mađarskoga sabora, izložena javnosti je i Kruna sv. Stjepana.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Zgrada mađarskoga parlamenta
  1. a b c d e The Hungarian Parliament Building (engleski). Pristupljeno 21. svibnja 2020.
  2. Budapest, including the Banks of the Danube, the Buda Castle Quarter and Andrássy Avenue (engleski). UNESCO. Pristupljeno 21. svibnja 2020.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]