Koordinate: 47°33′10″N 17°45′40″E / 47.55278°N 17.76111°E / 47.55278; 17.76111

Opatija Pannonhalma

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Teritorijalna opatija Pannonhalma
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Teritorijalna opatija Pannonhalma
Flag of Hungary.svg Mađarska


Pannonhalma na karti Mađarska
Pannonhalma
Pannonhalma
Lokacija Pannonhalme u Mađarskoj
Godina uvrštenja: 1996. (20. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iv, vi
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/758 UNESCO

Teritorijalna opatija Pannonhalma (mađarski: Pannonhalmi Bencés Főapátság; latinski: Territorialis Abbatia Santi Martini Monte Pannonia; njemački: Abbey Martin Berg) je benediktinska opatija na brdu sv. Martina (Márton-hegy) pored gradića Pannonhalma u sjevernoj Mađarskoj. Smještena je na visini od 282 metara i jedan je od najstarijih povijesnih spomenika u Mađarskoj. Vjeruje se da je u podnožju ovog brda rođen Sveti Martin, po kojem je brdo i nazvano, a po njemu se opatija naziva i Opatija na Martinovom brdu (Márton-hegyi Apátság). Nakon Monte Cassina u Italiji, ona je najveća teritorijalna opatija (rimokatolička samostalna opatija sa svojim osobnim biskupom) na svijetu. UNESCO-ova svjetska baština od 1996. godine.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Kraljević Gejza je zasnovao ovu opatiju 956. godine kao prvi benediktinski samostan u Mađarskoj, koji je za vrijeme kralja Stjepana I. (1001.) postala središtem Benediktinaca u cijeloj Mađarskoj. Tada je izgrađena i posvećena opatijska bazilika koja se u 13. stoljeću proširila u romaničkom, te u 15. stoljeću u gotičkom stilu.

Samostan je opsežno obnovljen i proširen u 17. i 18. stoljeću u baroknom stilu. Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, je 1786. godine, kao i sve ostale benediktinske samostane u državi, raspustio opatiju. Od 1802. godine ponovno su se monasi vratili u samostan, ali sada s glavnom zadaćom obrazovanja. Od 1824. do 1832. godine izgrađena je monumentalna knjižnica, a od 1868. do 1886. godine nova crkva.

Za vrijeme komunizma, već 1945. godine, svi samostani u Mađarskoj su nacionalizirani. Godine 1995., godinu dana prije njenog tisućitog rođendana, opatija je vraćena monasima i obnovljena. Sljedeće godine upisana je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao primjer evolucije samostanske arhitekture kroz 1000 godina.

Samostanski kompleks[uredi | uredi kôd]

Opatijska knjižnica

Najveće znamenitosti opatije su:

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Opatija Pannonhalma