Nacrt:Zlatko Sviben
 Ovo je nacrt članka koji svatko može uređivati. Članak u glavnom imenskom prostoru mora zadovoljavati kriterije, imati nepristrano gledište i navedene izvore. Sav sadržaj mora poštovati smjernicu o životopisima živih osoba, biti provjerljiv, enciklopedijske prirode i slobodnih autorskih prava. Članak mora biti pisan hrvatskim jezikom, wikipedijskim stilom i mora sadržavati wikipoveznice i kategorije. Nakon što su svi preduvjeti zadovoljeni i članak je sadržajno dovršen, postavite zahtjev za premještanje stranice u glavni imenski prostor. Zadnja izmjena: Zvonimir59 (razgovor | doprinosi) prije 5 mjeseci. (osvježi) Nacrt nije uređivan dva mjeseca pa je stavljen u kategoriju za brisanje. Nacrte koji ne zadovoljavaju uvjete za brzo brisanje potrebno je predložiti za brisanje predloškom {{Brisati}}, a brisanje raspraviti u Raspravama o brisanju.
|
Zlatko Sviben (Zagreb, 1954.) kazališni redatelj, dramaturg, dramski pisac i kazališni pedagog.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Zlatko Sviben je maturirao na XV. (matematičkoj) gimnaziji u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je diplomirio komparativnu književnost i filozofiju, a na istome fakultetu neko vrijeme studira fonetiku i sociologiju.
Tijekom studija u Zagrebu aktivan je u Studentskome satiričnom glumištu, pri kojemu pokreće poznatu kazališnu skupinu alternativnoga teatra Kugla glumište.
Na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu1981. završava studij kazališne režije i radiofonije u klasi prof. Dimitrija Đurkovića te nakon toga na istom fakultetu pohađa i poslijediplomske studije iz područja dramaturgije.
Nakon diplome režira u nacionalnim i gradskim kazalištima u Beogradu, Bitoli, Dubrovniku, Leskovcu, Nišu, Novom Sadu, Osijeku, Rijeci, Sarajevu, Skopju, Splitu, Subotici, Zenici, Zadru i Zagrebu. Predstave mu gostuju na inozemnim pozornicama (Crna Gora, Češka, Italija, Poljska, Mađarska, Rusija Slovenija, Srbija) te sudjeluju na nizu kazališnih festivala.
Od 1986. do 2004. godine angažiran, s manjim prekidima, u riječkom HNK Ivana pl. Zajca, kao ravnatelja Hrvatske drame, umjetnički voditelje te kućni redatelj. Aktivan na području kazališne pedagogije. Sudjeluje u osnivanju i programskom utemeljenju studija Glume i lutkarstva na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta J. J. Strosmayera u Osijeku, gdje je bio predavač, a od 2004. do 2007. obnašao dužnosti voditelja studija i voditelja Odsjeka kazališne umjetnosti. Kao predavač je radio na Akademiji dramskih umjetnosti u Tuzli i Akademiji umetnosti u Novom Sadu.
U više navrata je bio izbornik kazališnih smotri i festivala te je sudjelovao u radu ocjenjivačkih sudova i festivalskih povjerenstava. Bio je član Vijeća za scensku i kazališnu umjetnost Ministarstva kulture Republike Hrvatske.[1]
Djela[uredi | uredi kôd]
Kazališne predstave[uredi | uredi kôd]
Amaterske predstave i predstave s početka studija[uredi | uredi kôd]
Noć vukodlaka ili 26 fantastičnih sati u životu sv. Ciprijana i sv. Justine, prema filmskom sinopsisu Branka Ivande, Kugla glumište Zagreb, 1975.
Ljubav i pamćenje, prema poemi Salvadora Dalíja, Kugla glumište Zagreb, 1976.
Kuća strave, Franz Xaver Kroetz, Teatar "Des" Novi Beograd, 1979.
Leto na sunčanoj terasi, Mladen Popović, RZUPR Pod razno i SKC Beograd, 1980.
Profesionalna redateljska djelatnost[uredi | uredi kôd]
Uvek zeleno, Aleksandar Popović, Narodno pozorište Niš, 1980.
Četvrti zid, Slavenka Milovanović, Otvoreno pozorište Doma kulture “Studentski grad”, Beograd (diplomski rad) 1980.
Poseta morske tetke tj.tragedija genija, Branko Dimitrijević, HNK Ivana pl. Zajca (Hrvatska drama), Rijeka 1981.
Kuća strave, Franz Xaver Kroetz, Srpsko narodno pozorište (Drama - Veseli teatar “Ben Akiba"), Novi Sad 1981.
Kapetan Džon Piplfoks, Dušan Radović - Miroslav Belović, Srpsko narodno pozorište (Dramski centar - Mala scena), Novi Sad 1981.
Neko vreme u Salcburgu, Jovan Ćilirov, Narodno pozorište Zenica, 1981.
Sablja dimiskija, Aleksandar Popović, Beogradsko dramsko pozorište (Mala scena - Nova scena), Beograd, 1983.
Kako vam drago ili kako hoćete, William Shakespeare, Narodno pozorište - Nepszfnhaz (Scena na srpsko-hrvatskom jeziku), Subotica 1983.
Svečana večera u pogrebnom poduzeću, Ivo Brešan, HNK Ivana pl. Zajca (Hrvatska drama), Rijeka 1983.
Događaj u mestu Gog, Slavko Grum, Beogradsko dramsko pozorište (Velika scena - Crveni krst), Beograd 1984.
Disident, Fadil Hadžić, Satirično kazalište “Jazavac” (Scena “Vidra”), Zagreb 1984.
Kraj partije, Samuel Beckett, Pozorište “GODO-fest” (kasnije: Studentski kulturni centar), Beograd 1984.
Nečastivi na filozofskom fakultetu, Ivo Brešan, Narodno pozorište Leskovac, 1985
Magna karta, Mario Rosi, Naroden teatar Bitola, 1986.
Partija remija, Donald Lee Coburn, Naroden teatar Bitola, 1986.
Makbet, William Shakespeare, Narodno pozorište - Nepszinhaz, Subotica, festival Šekspir-fest (Palić), 1986.
Kako vam drago, William Shakespeare, Narodno pozorište Sarajevo, 1986.
Dumanske tišine, Slobodan Šnajder, HNK Ivana pl. Zajca (Hrvatska drama), Rijeka 1987.
Don Kihot, Mihail Bulgakov, Makedonski narodni teatar Skopje, festival Ohridsko leto, 1987.
Klaustrofobična komedija, Dušan Kovačević, Kazalište Marina Držića, Dubrovnik 1988.
Višnovata gradina, Anton Pavlovič Čehov, Naroden teatar Bitola, festival MOT u Skopju, 1988.
Tri mladice u modrom, Ljudmila S. Petruševska, Kazalište Marina Držića, Dubrovnik 1989.
Malograđanska svadba, Bertold Brecht, Malo pozorište “Duško Radović”, Beograd 1989.
Smrt trgovačkog putnika, Arthur Miller, HNK Osijek, 1989.
Sablja dimiskija, Aleksandar Popović, Malo pozorište “Duško Radović”, Beograd 1990.
Alkestida, Euripid, Narodno pozorište - Nepszinhaz, Subotica, festival u Kelebiji, 1990.
Play Nušić, Branislav Nušić, (Gospođa ministarka Narodni poslanik), Naroden teatar Bitola, 1990.
Asmodejev šal, Ivan Aralica, Narodno pozorište Zenica, 1992
Umorstvo u katedrali, Thomas Stearns Eliot, HNK Ivana pl. Zajca (Hrvatska drama), Rijeka 1992.
Priče iz Bečke šume, Odon von Horvath, HNK Ivana pl. Zajca (Hrvatska drama), Rijeka 1996.
Šuma Striborova, Ivana Brlić Mažuranić, Kazalište lutaka, Zadar 1996.
Adam i Eva / Hrvatska rapsodija, Miroslav Krleža, HNK u Osijeku, 1996.
Krvava svadba, Mirko Krstićević (opera-mjuzikl), HNK Split (Opera), 1997.
Don Žuan ili Kameni Gost, Moliere, Narodno pozorište Tuzla (koprodukcija s festivalom MESS), 1997.
Leda, Miroslav Krleža, HNK Ivana pl. Zajca (Hrvatska drama), Rijeka 1998.
Bistri vitez Don Quijote od Manche, Miguel de Cervantes, Dječje kazalište u Osijeku, 1999.
Život je san, Pedro Calderón de la Barca, HNK Ivana pl. Zajca (Hrvatska drama), Rijeka 2000.
Ima zločina i zločina, August Strindberg, HNK u Osijeku, 2001.
Večeras se improvizira, Luigi Pirandello, HNK u Zagrebu, 2002.
Alkestida, Euripid, Splitsko ljeto - HNK Split, 2003.
Vassa Železnova i drugi, Maksim Gorki, HNK u Zagrebu, 2004.
Cyrano de Bergerac, Edmond Rostand, HNK u Osijeku (koprodukcija s Osječkim ljetom kulture), 2005.
Velika, velika zemlja OZ, po motivima Čarobnjaka iz Oza i Čudesne zemlje Oz, Lymana Franka Bauma, Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku, 2007..
Rosenkrantz i Guildersten su mrtvi, [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Tom_Stoppard Tom Stoppard], Osječko ljeto kulture, 2007.
Grižula, Marin Držić, Osječko ljeto kulture, 2008.
Pippi Dugačarapa, Astrid Lindgren – Andrej Rozman Roza, Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku, 2009.
Završnica, Samuel Beckett, Osječko ljeto kulture i Gradsko kazalište Sisak 2009.
Lažeš Melita, prema romanu Ivana Kušana, GK Žar ptica, Zagreb 2011.
Drago Č. i tvornica čokolade, prema romanu Roalda Dahla, Kazalište lutaka Zadar, 2011.
Unterstadt,[2] prema romanu Ivane Šojat, HNK Osijek, 2012.
Zločin i kazna,[3] prema romanu Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, GDK Gavella, 2013.
Vučjak , Miroslav Krleža, HNK u Osijeku, 2014.
Partija remija,[4] Donald Lee Coburn, GD Histrion, Zagreb 2014.
Hromi ideali, prema romanu Milutina Uskokovića, Narodno pozorište Užice, 2016.
Od Bele do Isabelle, multimedijalna scenska igra posvećeno ženama u životu i literaturi Miroslava Krleže, Festival Miroslav Krleža, Zagreb 2016.
Gospoda Glembajevi,[5] Miroslav Krleža, Dubravačke ljetne igre, 2017.
Putovanje i zgode šegrta Hlapića, I.B. Mažuranić, Zagrebačko kazalište lutaka, 2017.
Doljnjodravska 11,[6] prema romanu Derage Hedla Donjodravska obala, HNK Osijek / Osječko ljeto kulture, 2019.
Vasa Železnova i drugi,[7] prema varijantama drame Maksima Gorkog, Narodno pozorište Beograd, 2020.
TV drame[uredi | uredi kôd]
Svinjski otac, prema drami Aleksandra Popovića, Televizija Beograd 1982.
Neko vrijeme u Salcburgu, prema drami Jovana Ćilirova, Televizija Sarajevo 1983.
Kćerka, prema tv-drami Milisava Savića, Televizija Novi Sad 1984.
Game over, prema Samuelu Beckettu i drugima, Televizija Novi Sad 1998.
Dramska djela[uredi | uredi kôd]
Odsjev magle, U dramskom zborniku Nagrada Marin Držić: Hrvatska drama 2010. – Zagreb, Disput, 2011.
Od Bele do Isabelle [priredio i pogovor napisao: Bojan Marotti; predgovor: Irena Lukšić ] – Zagreb: Naklada Jasenski i Turk i Teatar poezije
Nagrade[uredi | uredi kôd]
Nagrade hrvatskog glumišta [8]
2002. za režiju predstave Vačeras se improvizira, HNK Zagreb
2005. za režiju predstave Cyrana de Bergerac, HNK Osijek
2012. za predstavu i režiju Unterstadta, HNK Osijek
2012. za režiju predstave Unterstadt, HNK Osijek [9]
Nagrada Orlando
2013. za režiju predstave Unterstadt, HNK Osijek [10]
2005. za predstavu Cyrano de Bergerac [11]
1985. nagrada za režiju [12]
2013. za najbolju predstavu i za najbolju režiju za predstavu Zločin i kazna [13]
2010. Prva nagrada za dramsko djelo Odsjev magle [14]
Sudjelovanje na festivalima[uredi | uredi kôd]
BITEF, Sterijino pozorje (ukupno sa sedam predstava), Gavelline večeri, Dani satire Fadil Hadžić, Borštnikovo srečanje, MEES, Dubrovačke ljetne igre, Međunarodni festival malih scena, Dani mladog teatra, Splitsko ljeto, Ohridsko leto, Eurokaz, BRAMS (Beograd), Teatarski igri ‘Vojdan Černodrinski’, Susreti Joakim Vujić, Jugoslovenski pozorišni festiva ‘Bez prevoda’, Festival klasike (Vršc), Shakespeare-fest (Subotica), Grad teatar, Kotorart, Godot-fest (Beograd), MOT, SLUK, ASSITEJ, Revija lutkarskih scena, Naj-naj festival, PIF, MDF, Marulićevi dani, Osječko ljeto kulture, Festival ‘Purgatorije’, Festival ‘Zlatni zub’, Festival glumaca, Bobijevi dani smijeha, Festival ‘Miroslav Krleža’, Ruski kazališni festival M. Gorkoga.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Životopis Zlatka Svibena na stranicama kazališta Gavela:
Intervju Tajane Gašparović sa Zlatkom Svibenom, Kazalište: časopis za kazališnu umjetnost, Vol. VIII No. 23/24, 2005.
Razgovor Svjetlane Hribar sa Zlatkom Svibenom, Novi list 6.10.2013.
Web stranice portala teatar.hr