Zračna luka Split

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Zračna luka Split

Croatia Split Airport Aerial Photograph 1.jpg
Pogled iz zraka na zračnu luku Split

IATA: SPU – ICAO: LDSP
SPU na karti Splitsko-dalmatinska županija
SPU
SPU
Zračna luka na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije
Osnovni podaci
Vlasnik Republika Hrvatska 55%, Splitsko-dalmatinska županija 15%, Grad Kaštela 15%, Grad Trogir 10%, Grad Split 5%[1]
Služi gradu Split
Nadmorska visina 24 m / 79 ft
Koordinate 43°32′20″N 16°17′53″E / 43.53889°N 16.29806°E / 43.53889; 16.29806Koordinate: 43°32′20″N 16°17′53″E / 43.53889°N 16.29806°E / 43.53889; 16.29806
Internetske stranice Službena stranica
Uzletno-sletne staze
Smjer Dužina Površina
ft m
05/23 8.366 2.550 asfalt
Statistika (2017)
Putnika 2.818.176
Statistika sa stranica splitske zračne luke[2]
Opći podaci sa stranica splitske zračne luke[3]
Izvor: Croatian Aeronautical Information Publication[4]

Zračna luka Split jedna je od devet međunarodnih zračnih luka u Hrvatskoj. Nalazi se na predjelu Resnik zapadno od Kaštel Štafilića, udaljena 6 km od Trogira i 25 km od Splita. Nakon Zračne luke „Franjo Tuđman”, druga je najprometnija zračna luka u državi.[5][6]

Povijest[uredi VE | uredi]

Zračna luka Split otvorena je 25. studenog 1966. godine. Iz godine u godinu rastao joj je broj putnika. Taj je rast zaustavljen 1988. zbog gospodarske krize. U rujnu 1991. zatvorena je zbog rata, a u travnju 1992. opet je otvorena. U proljeće 1992.god. Pilot Josip Rastija (15.03.1954. Migalovci/Požega - 12.05.2012. Slavonski Brod) - zrakoplovni pukovnik - kao prvi hrvatski zrakoplov koji je sletio u zračnu luku Split u koju je upućen za potrebe prijevoza ranjenika na relaciji Split-Zagreb u Domovinskom ratu.

Kompanije i odredišta[uredi VE | uredi]

Planovi za proširenje[uredi VE | uredi]

Ulaz u Zračnu luku Split.
Airbus A320 Croatia Airlinesa na pisti Zračne luke Split.
Zračna luka Split i nasuprot nje Mastrinka i Arbanija na Čiovu.
Unutršnjost terminala splitske zračne luke.

U prvim godinama 2000-ih ljetni vrhunac aktivnosti u zračnoj luci pozivao je na proširenje kapaciteta zračne luke. Glavnina građevinskih radova provodila se u Splitu od jeseni 2009. do proljeća 2011., te ponovno od početka 2017. do ljeta 2019. godine kada će Resnik imati proširen terminal kapaciteta 3,5 milijuna putnika. 2011. Izgrađena je i nova, malo veća stajanka, jer postojeća nije dovoljna i predstavljala je sigurnosni rizik.

Proširenje zračne luke Split događa se u 4 faze.

  • Prva faza, 2009.-2011.
  • Druga faza, 2017.-2019.
    • Izgradnja novih 25.000 m² terminala zračne luke
    • Izgradnja pješačkog mosta do novog parkinga i autobusnog kolodvora
  • Treća faza, 2019.-2021.
    • Promjena asfalta uzletno-sletne staze, dodavanje osvjetljenja centralne osi staze.
  • Četvrta faza, 2023.-2025.
    • Dodavanje nove rulne staze, paralelno s uzletno-sletnom stazom

Prijevoz[uredi VE | uredi]

Do Zračne luke može se ići izravnim autobusom za zračnu luku, koja obično čeka pored Trajektne luke. Možete čekati splitski javni prijevoz linije br. 37 i br. 38. Svi taksiji (uključujući Uber) su vrlo lako dostupni, a postoji i opcija privatnih konekcija morskim putem direktno do privezišta južno od novog autobusnog terminala zračne luke.

Promet[uredi VE | uredi]

Promet zračne luke Split [2]
Godina Putnici Teret
2000. 540.603 1.452
2001. 568.625 1.214
2002. 617.005 956
2003. 698.128 931
2004. 778.771 981
2005. 934.049 877
2006. 1.095.852 1.459
2007. 1.190.551 1.482
2008. 1.203.778 1.081
2009. 1.115.099
2010. 1.219.741
2011. 1.300.381
2012. 1.425.749
2013. 1.581.734
2014. 1.752.657
2015. 1.955.400
2016. 2.289.987
2017. 2.818.176

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Galerija[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Zračna luka Split