Zračna luka Split
| Zračna luka Split | |||
|---|---|---|---|
| |||
| |||
| IATA: SPU – ICAO: LDSP | |||
  SPU | |||
| Osnovni podaci | |||
| Vlasnik | Republika Hrvatska 55%, Splitsko-dalmatinska županija 15%, Grad Kaštela 15%, Grad Trogir 10%, Grad Split 5%[1] | ||
| Služi gradu | Split | ||
| Nadmorska visina | 24 m / 79 ft | ||
| Koordinate | 43°32′20″N 16°17′53″E / 43.53889°N 16.29806°E | ||
| Internetske stranice | |||
| Uzletno-sletne staze | |||
| Smjer | Dužina | Površina | |
| ft | m | ||
| 05/23 | 8.366 | 2.550 | asfalt |
| Statistika (2019) | |||
| Putnika | 3.301.930 | ||
| Statistika sa stranica splitske zračne luke[2] Opći podaci sa stranica splitske zračne luke[3] Izvor: Croatian Aeronautical Information Publication[4] | |||
Zračna luka Split jedna je od devet međunarodnih zračnih luka u Hrvatskoj. Nalazi se na predjelu Resnik zapadno od Kaštel Štafilića, udaljena 6 km od Trogira i 25 km od Splita. Nakon Zračne luke „Franjo Tuđman”, druga je najprometnija zračna luka u državi, izuzev 2021. godine kada s 1.577.584 putnika bila najprometnija zračna luka u Hrvatskoj.[5][6][7]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Zračna luka Split otvorena je 25. studenog 1966. godine. Iz godine u godinu rastao joj je broj putnika. Taj je rast zaustavljen 1988. zbog gospodarske krize. U rujnu 1991. zatvorena je zbog rata, a u travnju 1992. opet je otvorena. U proljeće 1992.god. Pilot Josip Rastija (15.03.1954. Migalovci/Požega - 12.05.2012. Slavonski Brod) - zrakoplovni pukovnik - kao prvi hrvatski zrakoplov koji je sletio u zračnu luku Split u koju je upućen za potrebe prijevoza ranjenika na relaciji Split-Zagreb u Domovinskom ratu.
Kompanije i odredišta[uredi | uredi kôd]
- Aeroflot (Moskva - Šeremetjevo (sezonski))[8]
- AirBerlin (Nürnberg, Leipzig)
- Air Vallée (Rimini (sezonski))
- Austrian Airlines (Beč)
- Belavia (Minsk (sezonski))
- Cimber Sterling (Kopenhagen (sezonski))
- Condor (Frankfurt (sezonski))
- Croatia Airlines (Amsterdam, Beč, Berlin, Bruxelles, Cagliari (sezonski), Dubrovnik, Düsseldorf, Frankfurt, London, Lyon, München, Osijek, Pariz, Rim, Skoplje, Zagreb, Zürich)
- Czech Airlines (Prag)
- Danube Wings/VIP Wings (Bologna (sezonski), Bratislava
- easyJet (Basel, Bristol, London, Ženeva)
- Edelweiss Air (Ženeva (sezonski))
- Europe Airpost (Pariz (sezonski))
- Germanwings (Berlin, Dortmund, Hamburg, Köln, Stuttgart)
- Intersky (Friedrichshafen, Graz)
- ITA Airways (Rim – Fiumicino)
- Lufthansa (Frankfurt (sezonski), München, Berlin (sezonski))
- Malév (Budimpešta)
- Malmö Aviation (Malmö)
- Norwegian Air Shuttle (Bregen, Göteborg, Oslo, Stavanger, Stockholm)
- Red Wings Airlines (Moskva - Vnukovo (sezonski))
- S7 Airlines (Moskva - Domodedovo (sezonski))[9][10][11]
- SAS (Ålesund (sezonski), Göteborg, Stockholm)
- Taimyr (Sankt Peterburg (sezonski))
- Thomas Cook Airlines (London, Manchester)
- Transaero Airlines (Moskva - Domodedovo (sezonski))
- Transavia (Rotterdam (sezonski))
- Travel Service Airlines (Prag (sezonski))
- Ukraine International Airlines (Kijev (sezonski))[12]
- Vueling Airlines (Barcelona [sezonski - početak 23. lipnja])
- Wind Rose Aviation (Kijev)
- XL Airways France (Pariz (sezonski))
Planovi za proširenje[uredi | uredi kôd]
U prvim godinama 2000-ih ljetni vrhunac aktivnosti u zračnoj luci pozivao je na proširenje kapaciteta zračne luke. Glavnina građevinskih radova provodila se u Splitu od jeseni 2009. do proljeća 2011., te ponovno od početka 2017. do ljeta 2019. godine kada će Resnik imati proširen terminal kapaciteta 3,5 milijuna putnika. 2011. Izgrađena je i nova, malo veća stajanka, jer postojeća nije dovoljna i predstavljala je sigurnosni rizik.
Proširenje zračne luke Split događa se u 4 faze.
- Prva faza, 2009. – 2011.
- Proširena rampa zračne luke za 45.000 m²
- Kupnja zemlje od Kaštelanskih Staklenika.
- Druga faza, 2017. – 2019.
- Izgradnja novih 34.500 m² terminala zračne luke
- Izgradnja pješačkog mosta do novog parkinga i autobusnog kolodvora
- Treća faza, 2019. – 2021.
- Promjena asfalta uzletno-sletne staze, dodavanje osvjetljenja centralne osi staze.
- Četvrta faza, 2023. – 2025.
- Dodavanje nove rulne staze, paralelno s uzletno-sletnom stazom
Prijevoz[uredi | uredi kôd]
Do Zračne luke može se ići izravnim autobusom za zračnu luku, koja obično čeka pored Trajektne luke. Možete čekati splitski javni prijevoz linije br. 37 i br. 38. Svi taksiji su vrlo lako dostupni, a postoji i opcija privatnih konekcija morskim putem direktno do privezišta južno od novog autobusnog terminala zračne luke.
Promet[uredi | uredi kôd]
Pogledajte izvor upita Wikidata i izvori.
| Godina | Putnici | Teret | |
|---|---|---|---|
| 1966. | 22.461 | ||
| 1967. | 105.274 | ||
| 1968. | 105.737 | ||
| 1969. | 235.000 | ||
| 1970 | 298.000 | ||
| 1971. | 317.221 | ||
| 1972. | 457.511 | ||
| 1973. | 601.956 | ||
| 1974. | 641.361 | ||
| 1975. | 778.865 | ||
| 1976. | 745.865 | ||
| 1977. | 722.551 | ||
| 1978. | 810.113 | ||
| 1979. | 928.889 | ||
| 1980. | 885.398 | ||
| 1981. | 949.674 | ||
| 1982. | 884.524 | ||
| 1983. | 864.202 | ||
| 1984. | 839.777 | ||
| 1985. | 876.913 | ||
| 1986. | 964.544 | ||
| 1987. | 1.151.580 | ||
| 1988. | 1.103.627 | ||
| 1989. | 929.116 | ||
| 1990. | 972.436 | ||
| 1991. | 430.681 | ||
| 1992. | 150.454 | ||
| 1993. | 349.331 | ||
| 1994. | 482.563 | ||
| 1995. | 579.025 | ||
| 1996. | 527.006 | ||
| 1997. | 497.776 | ||
| 1998. | 522.167 | ||
| 1999. | 465.166 | ||
| 2000. | 540.603 | 1.452 | |
| 2001. | 568.625 | 1.214 | |
| 2002. | 617.005 | 956 | |
| 2003. | 698.128 | 931 | |
| 2004. | 778.771 | 981 | |
| 2005. | 934.049 | 877 | |
| 2006. | 1.095.852 | 1.459 | |
| 2007. | 1.190.551 | 1.482 | |
| 2008. | 1.203.778 | 1.081 | |
| 2009. | 1.115.099 | ||
| 2010. | 1.219.741 | ||
| 2011. | 1.300.381 | ||
| 2012. | 1.425.749 | ||
| 2013. | 1.581.734 | ||
| 2014. | 1.752.657 | ||
| 2015. | 1.955.400 | ||
| 2016. | 2.289.987 | ||
| 2017. | 2.818.176 | ||
| 2018. | 3.124.067 | ||
| 2019. | 3.301.930 | ||
| 2020. | 674.366 | ||
| 2021. | 1.577.584 |
Vidi još[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Zakon o zračnim lukama Narodne novine 19/1998.
- ↑ a b Statistika - Zračna luka Split
- ↑ Opći podaci - Zračna luka Split
- ↑ AIP (engl.) od Europske organizacije za sigurnost zračne plovidbe
- ↑ Split - statistika, promet
- ↑ Dubrovnik - statistika, promet. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 28. veljače 2016. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Statistika za 2021. godinu. zagreb-airport.hr. Pristupljeno 3. listopada 2022.
- ↑ Аэрофлот начинает регулярные полеты в Сплит (rus.)
- ↑ S7 Airlines открывает рейсы в Хорватию - город Сплит Inačica izvorne stranice arhivirana 14. studenoga 2011. (rus.)
- ↑ GEO.MVSM.RU - Новости авиакомпании - "Сибирь" откроет полеты из Москвы в Сплит[neaktivna poveznica] (rus.)
- ↑ S7 Airlines открывает регулярные рейсы в Сплит | Авиатранспортное обозрение (rus.)
- ↑ Timetable - Ukraine International Airlines. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. kolovoza 2013. Pristupljeno 25. lipnja 2011. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)
Galerija[uredi | uredi kôd]
Kontrolni toranj zračnog prometa.
Promet u splitskoj zračnoj luci.
Nova stajanka splitske zračne luke.
Platforma zračne luke.
Nova rampa zračne luke - niža razina.
Kontrolni toranj zračne luke
Novi izgled terminal i glavnog hodnika
Stari ulaz u terminal
Stari izgled terminala
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Službena stranica (hrv.)(engl.)
- Zračna luka Split. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
| ||||||||||
