Životopis
|
| Ovaj članak dio je niza o književnosti |
| Povijest književnosti |
|
Antička književnost |
| Književni rodovi |
| Književne vrste |
|
autobiografija • životopis |
| Književnosti po jezicima |
|
albanska • arapska • armenska • austrijska • azerska |
Životopis ili biografija je književno djelo koje opisuje život nekog čovjeka, stvarnog ili izmišljenog. Kad bi životopis samo navodio mjesta i nadnevke rođenja i smrti, školovanja, poslovne i obiteljske događaje, bio bi to poslovni životopis, ali životopisi zadiru dublje, pišu o ljudskim motivima, vrlinama i manama, problemima i kako su se ljudi nosili s njima, osjećajima... Tako nečija biografija može biti drama, a može biti i komedija, može biti poučna, a ako je suhoparna tada nalikuje poslovnome životopisu (lat. curriculum vitae).
Prvim životopisima možemo nazvati priče (prispodobe, predaje) iz Asirije, Babilona i Egipta, koje su do nas došle u obliku Legende o Gilgamešu i Enuma Elišu i Biblije. Te priče nam govore o kraljevima, poglavicama, prorocima.
Životopisi starih Grka i Rimljana (Plutarhovi Usporedni životi), te životopisi svetaca iz srednjeg vijeka govore o osobama za koje se zna da su postojale, te više ne sliče na priče o kraljevima, nego se već neki likovi prate od rođenja do smrti, znano je više podataka o osobama koje se opisuje, pa životopisi više sliče današnjim životopisima.
Danas se pišu životopisi ljudi koji su na bilo koji način zanimljivi javnosti te time posjeduju tržišni (prodajni) potencijal. Primjer su životopisi umjetnika, političara, športaša i inih javnih osoba, koji često donose javnosti dotad nepoznate fotografije, anegdote i zanimljivosti o dotičnim osobama.
- patografija, životopis koji opisuje nečiju borbu s bolešću
