Đakovačka katedrala

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Đakovačka katedrala
Đakovačka katedrala
Đakovačka katedrala
Lokacija Đakovo, Hrvatska
Koordinate 45°18′29″N 18°24′40″E / 45.308081482348°N 18.411090968857°E / 45.308081482348; 18.411090968857Koordinate: 45°18′29″N 18°24′40″E / 45.308081482348°N 18.411090968857°E / 45.308081482348; 18.411090968857
Arhitekt Karl Rösner, Friedrich von Schmidt, Hermann Bollé
Godine izgradnje 1866.1882.
Religija Katoličanstvo
Patron sv. Petar
Fasada cigla
Arhitektonski stil neoromanika

Đakovačka katedrala Svetog Petra u neoromaničkom stilu stolna je crkva Đakovačko-osječke nadbiskupije.

Povijest[uredi VE | uredi]

Pripreme za gradnju nove đakovačke katedrale koja je trebala zamijeniti staru i prilično skromnu barokiziranu srednjovjekovnu građevinu koja je stajala iza biskupskog dvora započele su već krajem 18. i početkom 19. stoljeća. Ponajprije zbog nedostatka sredstava sagrađena je tek između 1866. i 1882. godine. Glavni inicijator podizanja ove građevine jeste đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer. Strossmayer je već početkom 50-ih godina 19. stoljeća započeo s prvim koracima u gradnji svoje nove stolne crkve. Stupio je u kontakt s bečkim arhitektom Karlom Rösnerom koji 1854. završava svoj prvi projekt za Đakovo. Ovaj projekt naposljetku neće biti realiziran ponovno uslijed nedostatka sredstava te premišljanja biskupa Strossmayera o stilskom rješenju katedrale. Rösner će na izradi novog projekta za đakovačku katedralu biti angažiran 1865. Te je godine izradio svoju drugi i treći projekt za Đakovo. Po trećem projektu započet će izgradnja katedrale 1866. godine. Rösner umire 1869., nakon čega ga, u rujnu 1870. kao glavni arhitekt naslijeđuje Friedrich von Schmidt koji će voditi radove sve do 1882., odnosno posvete katedrale.

Između 1876. i 1882., pa i kasnije, na izradi projekata za opremu đakovačke katedrale Schmidtu će pomagati arhitekt Hermann Bollé. Oslikavanje katedrale Strossmayer je namjeravao povjeriti njemačkome nazarenskom slikaru Johannu Friedrichu Overbecku, no on je prije smrti uspio izraditi samo kartone za freske po kojima će tek djelomično oslik biti relaiziran. Oslikavanje katedrale izveli su otac i sin Alexander Maximilian i Lodovico Seitz, sljedbenici nazarenskih slikara iz Rima. Hrvatski kipari Vatroslav Donegani i Ivan Rendić autori su najvećeg dijela skulptura na oltarima te reljefa u katedrali.

U kripti katedrale grobnica je biskupa Strossmayera.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Unutrašnjost katedrale.


Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Đakovačka katedrala

Mrežna sjedišta[uredi VE | uredi]


Christianity symbols.svg Nedovršeni članak Đakovačka katedrala koji govori o kršćanstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.