Adolf Polegubić

Adolf Polegubić hrvatski je pastoralni teolog, novinar i pjesnik rođen 1962. godine u Šibeniku.

Biografija

Počeci

Dr. Adolf Polegubić živio je do 15-e godine u južnohrvatskom mjestu Banjevci s roditeljima (ocem Antom i majkom Ružom r. Orlović). Osnovnu školu završio je u Banjevcima i Stankovcima, Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju, a filozofiju i teologiju na Franjevačkoj visokoj bogosloviji u Makarskoj i Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilista u Zagrebu.

Disertaciju naslovljenu "Laien in der Kirche und Gesellschaft Kroatiens seit 1900 - Ihre Spiritualität, ihre kirchliche und gesellschaftliche Position und ihre Institutionen auf dem Prüfstand des Zweiten Vatikanischen Konzils" ("Laici u Crkvi i društvu u Hrvatskoj od 1900. - Njihova duhovnost, crkvena i društvena pozicija i njihove institucije na temelju prosudbe Drugoga vatikanskog sabora") obranio je 1997. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Beču i postigao akademski stupanj doktora teologije. Više je godina radio kao novinar u Glasu Koncila. Od 2002. glavni je urednik mjesečnog lista hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj "Živa zajednica", kojeg od rujna 1978. objavljuje Hrvatski dušobrižnički ured u Frankfurtu na Majni.

Adolf Polegubić pjesme piše od djetinjstva. Počeo je objavljivati sa 16 godina. Objavljivao je u dvadesetak listova i časopisa te je nastupio na nizu tribina poezije. Za poeziju je bio i nagrađivan. Jedna od nagrada je i plaketa Hrvatske matice iseljenika - podružnice Rijeka za poeziju 2010. na natječaju „ Silvije Strahimir Kranjčević". Pjesme su mu čitane na Hrvatskom radiju i televiziji. Uvršten je u antologiju poezije o ratnom Vukovaru „Balada o vukovarskoj ruži", (priredio Petar Vulić), Matica hrvatska Ogranak Imotski, Imotski, 2001., antologiju „Hrvatska uskrsna lirika od Kranjčevića do danas”, Zagreb, 2001., u antologiju duhovne poezije „Krist u hrvatskom pjesništvu - od Jurja Šižgorića do naših dana”, Zagreb, 2007., u zbornik hrvatske duhovne poezije „Kruh i vino", (priredio Josip Sanko Rabar), Hum naklada, Zagreb, 2009. te u antologiji „Hvaljen budi, Gospodine moj: sveti Franjo u hrvatskom pjesništvu", (priredili Vladimir Lončarević, Božidar Petrač, Nevenka Videk), Alfa i Vijeće Franjevačkih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Zagreb, 2009.

Karijera

Suvremeni je hrvatski pjesnik. Pjesme su mu domoljubnog, refleksivnog i transcedentalnog usmjerenja. Objavio je dosad četiri knjige pjesama na hrvatskom jeziku, a u pripremi je peta koja će biti istovremeno objavljena posebno na hrvatskom, a posebno na njemačkom jeziku.

Autor u svojim pjesmama govori iz svoga životnog iskustva, a zatim iz iskonske ljudske čežnje i žudnje za transcedencijom. Njegove pjesme su suptilni lirski svijet kao i raspoznatljiv znak duhovnosti čije temelje treba tražiti u prihvaćanju egzistencije kao dara i darovane milosti. Kako je u svojoj recenziji napisao hrvatski književnik i književni kritičar Joja Ricov, prozor je Polegubićevo oko u svijet. Stihovi, činjenice vida nižu se kao paragrafske naznake krajoličnog ispusa pojavnoga.

Anđelko Novaković u osvrtu o poeziji Adolfa Polegubića, emitiranom 20. prosinca 1990. na Trećem programu Hrvatskoga radija u emisiji »Poezija naglas«, piše:

„„Adolf Polegubić ne podilazi stihovanoj zbilji. On ne prilazi i ne pristupa pjesmi i pjesništvu kao mogućem, a dobrodošlom azilu, kao izazovnu polju utješne i krasotne zamjene za neostvarene nade i pretenciozne tlapnje. Pjesma njemu nije ni smiraj ni utočište za nabujale i heterogene silnice i privjeske nevesela, ali elevirana svijeta i on se svemu tome baš opire snažno, izvorno i uspješno, dapače iznimno kvalitetno i estetski kreativno, nadahnuto. Naravno, a upravo i stoga Polegubićev poetski rukopis i njegov književni habitus umah su prepoznati kao osustavljeno lirsko pregnuće, o čemu ponajbolje svjedoči i njegova zbirka »Pripadati« koju je i recentna kritička recepcija nepodjeljivo prihvatila ukazujući i na jednostavnost, jasnoću i čistoću od njegova, ali začudno konotativna jezika i složenost, dubinu promišljanja u Polegubićevim nezalutalim pjesničkim zapisima o pripadanju i trajanju, o iskonu čežnje i opipljivoj boli, o zavičaju i horizontu, o neumitnim susretima i zalazima, o neprekidnom traženju nove pjesme u dubini duše koja pripada samotnim, svečanim, opasnim i svetim prostorima zatravljena hoda."“

(Anđelko Novaković)

Adolf se bavi i fotografijom, a motive snima u Hrvatskoj, Njemačkoj i u drugim zemalja.

Godine 2008. zajedno s Kristinom Kovačević pokrenuo je projekt "Njemačko-hrvatske večeri poezije". Radi se od 36 njegovih pjesama na njemačkom i hrvatskom jeziku koje se čitaju jedna za drugom, najprije na hrvatskom, a potom na njemačkom jeziku. Pjesme je na njemački prevela Kristina Kovačević. Svaku pjesmu prati projekcija po jedne njegove fotografije. Dosad je takve večeri poezije održao 2008. u Hattersheimu na Majni, u Berlinu i Rüsselsheimu, 2009. u Mannheimu i Novalji, a 2010. u Hofheim am Taunus.

Bibliografija

Objavljene knjige

1. "Pripadati", pjesme, Društveni dom Pešćenica, Zagreb, 1988.;
2. "Korablja", pjesme, HKD sv. Ćirila i Metoda (danas sv. Jeronima), Zagreb, 1991.;
3. "Laici u Crkvi i društvu u Hrvatskoj od 1900. - Njihova duhovnost, crkvena i društvena pozicija i njihove institucije na temelju prosudbe Drugoga vatikanskog sabora" , 6. dio doktorske disertacije, Biblioteka Ravnokotarski Cvit, Lepuri, 1999.;
4. "Tragovi", pjesme, Biblioteka Ravnokotarski Cvit, Lepuri, 2002.;
5. "Boja plavetnila - frankfurtski fragmenti", pjesme, HKD sv. Jeronima, Zagreb, 2006.;
6. "Povratak, integracija ili asimilacija - razgovori o hrvatskoj dijaspori", intervjui, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt na Majni, 2006.
7. "Stoljeće katoličkog laikata u Hrvatskoj - duhovnost laika, njihova crkvena i društvena pozicija i njihove institucije na temelju prosudbe Drugoga vatikanskog sabora", Glas Koncila, Hrvatski dušobrižnički ured, Zagreb, Frankfurt na Majni, 2007.;
8. "Čežnja za uzvišenim - Trenuci za razmišljanje", meditacije, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt na Majni, 2010.
9. "Hrvatski iseljenički križni put", duhovnost, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt na Majni, 2012.
10. "Katholische Laien in Kroatien - Ihre Spiritualität, ihre kirchliche und gesellschaftliche Position und ihre Institutionen" (Katolički laici u Hrvatskoj – Njihova duhovnost, crkvena i društvena pozicija i njihove institucije), pastoralna teologija, Fromm Verlag, Saarbrücken, 2012.

Disertacija

"Laien i der Kirche und Gesellschaft Kroatiens seit 1900. Ihre Spiritualität, ihre kirchliche und gesellschaftliche Position und ihre Institutionen auf dem Prüfstand des Zweiten Vatikanischen Konzils" ("Laici u Crkvi i drustvu u Hrvatskoj od 1900. Njihova duhovnost, crkvena i društvena pozicija i njihove institucije na temelju prosudbe Drugoga vatikanskog sabora"), disertacija, manuskript, Beč, 1996.

Radovi

1. Hrvatski katolički pokret od 1918. do šestosiječanjske diktature (1929.), u: Hrvatski katolički pokret, zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Zagrebu i Krku od 29. do 31. ožujka 2001., (uredio Zlatko Matijević), Zagreb, 2002., str. 487-497.;
2. Krštenik - vjernik: moje poslanje u Crkvi, u: Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije, CXXIX(2001/2), str. 101-106.;
3. Laici u Crkvi i društvu u Hrvatskoj, u: Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije, CXXVIII(2000/1), str. 21-25.;
4. Laičke ustanove u Hrvatskoj u svjetlu ekleziologije Drugoga vatikanskog sabora, u: Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije, CXXVI(1998/4), str. 250-253.;
5. Međunarodni simpozij o Hrvatskom katoličkom pokretu, u: Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije, CXXIX(2001/4), str. 296-298.;
6. Vjernici u Hrvatskoj pred izazovom dijaloga i opraštanja, u: Dijalogom do mira, Zbornik radova u čast Željku Mardešiću, Franjevački institut za kulturu mira, Split, 2005., str. 254-265.;
7. Pastoralni referent - novo crkveno zvanje, u: Mogućnosti organiziranog djelovanja vjernika laika u Hrvatskoj / Simpozij hrvatskih vjernika laika, Osijek, 5.-6. listopada 2001., Vijeće za laike Hrvatske biskupske konferencije, (uredio Đuro Hranić), Zagreb, 2002., str. 221-224.;
8. Hrvatska dijaspora u Crkvi i domovini, u: Hrvatski iseljenički zbornik 2003., (uredila Vesna Kukavica), Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2002., str. 285-293.;
9. Pastoralno djelovanje tiskom, u: Hrvatski iseljenički zbornik 2004., (uredila Vesna Kukavica), Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2003.;
10. Nezaobilazna uloga "Žive zajednice", u: Živa zajednica, Frankfurt na Majni, br. 9/2003., str. 8-12.
11. Hrvatski misionari u Europi, u: Hrvatski iseljenički zbornik 2006., (uredila Vesna Kukavica), Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2005., str. 165-170.;
12. Iz života hrvatskih katolika izvan Hrvatske. U potrazi za novim putovima, u: Glas Koncila, 37/2005., 11. rujna 2005.;
13. Uloga Crkve u integracijskim procesima, Hrvatski iseljenički zbornik 2008., (uredila Vesna Kukavica), Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2007., str. 361-375.
14. Velika važnost Žive zajednice, u: Živa zajednica, Frankfurt na Majni, br. 9/2008., str. 6-7.
15. Postkoncilsko buđenje laika u domovinskoj Crkvi, u: Novi karizmatski pokreti, zbornik, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt na Majni, 2008., str. 65-102.
16. Trideset godina Žive zajednice, u: Hrvatski iseljenički zbornik 2009., (uredila Vesna Kukavica), Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2008., str. 355-360.
17. Sveci i blaženici, (priredio Adolf Polegubić), u: Hrvatski iseljenički zbornik 2010., (uredila Vesna Kukavica), Zagreb, 2009., str. 345-354.
18. Samci u svjetovnim institutima i laičkim udrugama, u: Teološko promišljenje o pastoralu samaca, zbornik, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt na Majni, 2010., str. 33-50.
19. Mediji, Crkva i globalizacija, u: Hrvatski iseljenički zbornik 2012., (uredila Vesna Kukavica), Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2011., str. 320-327.