Stankovci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Stankovci. Za naselje u općini Žakanje, Karlovačka županija, pogledajte Stankovci (Žakanje).
Stankovci
Stankovci.gif
Stankovci na karti Hrvatska
Stankovci
Stankovci
Stankovci na karti Hrvatske
Koordinate: 43°54′N 15°42′E / 43.90°N 15.70°E / 43.90; 15.70
Županija Zadarska
Načelnik općine Željko Baradić
Stanovništvo (2011.) 2.003
Poštanski broj 23422
Stankovci na karti Zadarska županija
Stankovci
Stankovci
Stankovci na karti Zadarske županije
Koordinate: 43°54′N 15°42′E / 43.90°N 15.70°E / 43.90; 15.70

Stankovci su općina u Hrvatskoj.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Stankovci se nalaze na državnoj cesti Šibenik-Benkovac i u neposrednoj blizini autoceste Zagreb-Split. Općina jednim svojim dijelom izlazi na Vransko jezero.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. općina je imala 2.003 stanovnika, od čega je u naselju Stankovci živjelo 688 stanovnika.[1]

Općina Stankovci je po popisu iz 2001. imala 2.088 stanovnika. Najveće naselje su Stankovci sa 740 stanovnika. Prema etničkom sastavu bilo je 98.6 % Hrvata i 0.7 % Srba. Stanovništvo je i prije Domovinskog rata bilo pretežno hrvatsko, osim sela Morpolača u kojem su živjeli Srbi.

Popis 1991.[uredi VE | uredi]

ukupno: 2.998

  • Hrvati - 2.542 (84,78%)
  • Srbi - 390 (13,00%)
  • ostali - 66 (2,20%)

Po naseljenim mjestima:

  • Banjevci - uk. 572, Hrvati - 564, ostali - 8
  • Bila Vlaka - uk. 221, Hrvati - 220, ostali - 1
  • Budak - uk. 537, Hrvati - 498, Srbi - 1, ostali - 38
  • Crljenik - uk. 163, Hrvati - 163
  • Morpolača - uk. 407, Srbi - 389, Hrvati - 14, ostali - 4
  • Stankovci - uk. 955, Hrvati - 941, ostali - 14
  • Velim - uk. 143, Hrvati - 142, ostali - 1

Uprava[uredi VE | uredi]

Općini pripadaju naselja Banjevci, Bila Vlaka, Budak, Crljenik, Morpolača, Stankovci i Velim.

Povijest[uredi VE | uredi]

Stankovci su nastali u dolini podno utvrde Velim, poprišta teških borbi između Mlečana i Turaka u 16. i 17. stoljeću. Nakon konačnog protjerivanja Turaka, na teško stradalo područje se pod vodstvom franjevaca naseljava novo stanovništvo. 1747. godine u Stankovcima je uspostavljena katolička župa u sklopu Skradinske biskupije. Nakon ukidanja te crkvene jedinice, od 1828. stankovačko područje pripada Šibenskoj biskupiji

Posebna stankovačka općina postojala je sve do 1962. godine kada je ukinuta i priključena općini Benkovac. Obnovljena je 1993. godine u nešto manjem teritorijalnom opsegu.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

  • Gospodarska zona "Novi Stankovci" (otvorena 2005.)

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • ostaci kaštela Budak (kula)
  • srednjovjekovna crkva Svetog Ivana sa zvonikom - kulom u Banjevcima
  • starohrvatska crkva Svetog Petra u Morpolači
  • župna crkva Uznesenja Marijina u Stankovcima (1885. neoromanički stil)

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Osnovna škola "Petar Zoranić" u Stankovcima s područnom školom u Banjevcima i Crljeniku

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Glazbeno društvo "Stankovci" ( osnovano 1934)
  • KUD "Vinac"
  • Glazbena udruga "Melodija"

Šport[uredi VE | uredi]

  • Nogometni klub "Croatia"
  • Moto klub "Stankovci"
  • Udruga konopaša "Ispaćeni"

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Stankovci koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.