Makarska
|
|
|
|---|---|
.gif) Grb Makarske |
|
 |
|
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Splitsko-dalmatinska |
| Površina | |
| - ukupna | 28,00 km2 |
| Nadmorska visina | 7 mnm |
| - najveća | 350 mnm |
| - najmanja | 0 mnm |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - ukupno | 13.716 stan. |
| - gradsko naselje | 13.381 stan. |
| Gradonačelnik | dr. Marko Ožić-Bebek (HDZ) |
| Gradska naselja | Makarska, Veliko Brdo |
| Dan grada | 24. listopada |
| Zaštitnik | Sveti Klement |
| Poštanski broj | 21300 |
| Pozivni broj | +385 (0)21 |
| Autooznaka | MA |
| Službena stranica | makarska.hr |
| Zemljovid | |
  Makarska
Makarska na zemljovidu Hrvatske
|
|
 Makarska
|
|
Makarska je priobalni grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten podno planine Biokovo. Središte je Makarskog primorja, mikroregije koja se proteže od Brela na zapadu do Gradca na istoku. Makarska s gradskim naseljem Veliko Brdo broji 13.716 stanovnika.[1]
Povijesno je Makarska značajna kao nekadašnje sjedište Makarske biskupije, a i današnja Splitsko-makarska nadbiskupija nosi makarsko ime u sebi.
Sadržaj |
[uredi] Ime
Smatra se da je Makarska dobila ime prema obližnjem selu Makru.
[uredi] Zemljopisni položaj
Makarska je smještena u srednjoj Dalmaciji, na dodiru Biokova i Jadranskog mora. Nalazi se na 43° 17' 38" sjeverne zemljopisne širine i na 17° 1' 20" istočne zemljopisne dužine.
Grad Makarska zauzima središnji položaj u Makarskom primorju, ne samo zbog zemljopisnog smještaja, nego ponajprije zbog gospodarskih i društvenih čimbenika koji su taj grad učinili drugom po veličini gospodarskom i demografskom okosnicom srednje Dalmacije (odmah nakon Splita), zbog čega se za Makarsko primorje u zadnje vrijeme sve više koristi naziv Makarska rivijera.
Grad od unutrašnjosti oštro dijeli planina Biokovo (najveći vrh Sv. Jure, 1762 m), a sa srednjodalmatinskim otocima Bračem i Hvarom povezuje ga Jadransko more, koje je upravo na području Makarskog primorja izmodeliralo neke od najljepših hrvatskih plaža.
Sam grad se smjestio u prirodnoj luci između dva poluotoka, Osejave i Sv. Petra. Flišna zona između planine i mora široka je svega nekoliko kilometara, tako da daljnje širenje grada ide prema istoku i zapadu, odnosno prema susjednim naseljima Tučepima i Krvavici.
[uredi] Klima
Makarska ima mediteransku (sredozemnu) klimu. Zimska prosječna temperatura je 10°C, a ljetna oko 25°C.
[uredi] Povijest
Smatra se da je Makarska dobila ime po obližnjem selu Makru. Prvi stanovnici područja današnje Makarske su bili Iliri, koji su oš u 4. stoljeću osnovali naselje po imenu Muccurum. Ime Makarska prvi se put spominje u dokumentu iz 16. st., za vrijeme turskih osvajanja. Turci su u Makarskoj držali vojsku i carskog poreznika. Poslije turske, Makarska je pala pod mletačku vlast, potom pod Habsburšku Monarhiju. Nakon Napoleonovih pobjeda početkom 19. st., i Makarska je pala pod njegovu vlast. Napoleon je poticao kulturu i gradio ceste koje su povezale Makarsku s ostalim primorskim gradovima. Na zapadnom ulazu u grad podignut mu je spomenik, danas poznat kao Napoleonov spomenik.Iako je Napoleon poticao razvoj kulture i povezanosti Makarske,Austro-Ugarska je bila zaslužna za cvjetanje turizma.
[uredi] Administracija i politika
Makarska je po svom ustrojstvu grad. Članovi gradskog vijeća biraju se na lokalnim izborima. Na zadnjim lokalnim izborima 2005. godine najviše glasova je osvojio SDP, zajedno s koalicijskim partnerom Sinišom Srzićem, nezavisnim kandidatom.
Gradonačelnik grada je dr. Marko Ožić-Bebek iz redova HDZ-a. Prema koalicijskom dogovoru, nakon polovice mandata dužnost gradonačelnika trebao je preuzeti Dragan Srzić, prvi čovjek makarskog SDP-a, ali do toga nije došlo zbog prelaska dotad nezavisnog vijećnika Siniše Srzića u HSLS. Dana 17. svibnja 2007. godine sazvana je sjednica Gradskog vijeća od strane Središnjeg državnog ureda za upravu, a na dnevnom redu je bila smjena dotadašnjeg gradonačelnika i imenovanje novog, HDZ-ovog kandidata dr. Marka Ožić-Bebeka.
[uredi] Gospodarstvo
Glavna gospodarska djelatnost Makarske, kao i cijele regije, je turizam. Turistima je na raspolaganju veliki broj ležajeva u hotelskom i privatnom smještaju.
[uredi] Demografija
[uredi] Popis 2001.
Prema popisu iz 2001. godine, Makarska broji 13.381 stanovnika, a s gradskim naseljem Veliko Brdo 13.716 stanovnika.
[uredi] Popis 1991.
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Makarska
[uredi] Kultura
- Franjevački samostan
- Makarska konkatedrala sv. Marka
- Gradska glazba Makarska, osnovana 1826.
- Folklorni ansambl "Tempet", sudjeluje u svim kulturnim događanjima na Makarskoj rivijeri, te njeguje tradiciju i običaje s Makarskog primorja
- Gradska galerija Antuna Gojaka
- Gradski muzej
- Institut Planina i more pri franjevačkom samostanu
- Malakološki muzej pri franjevačkom samostanu
Svetac zaštitnik grada Makarske i makarske biskupije je sveti Klement.
U Makarskoj izlaze tjednici Makarska kronika i Makarsko Primorje, koji se bave lokalnim temama Makarske rivijere, Zabiokovlja i otoka.
[uredi] Šport
- Košarkaški klub Amfora
- Ragbi klub Makarska rivijera
- Hrvatski nogometni klub Zmaj
- Hrvatsko planinarsko društvo Biokovo
- Ženski rukometni klub Makarska
- Muški rukometni klub Osejava
- Veslački klub Biokovo
- Boćarski klubovi Hoteli Makarska i HVIDRA
- Plivački i vaterpolski klub Galeb Makarska rivijera
- Kickboxing klub Mawaschi
- Kickoboxing klub Makarska
- Boksački klub "Biokovo"
- Ženski odbojkaški klub Makarska
- Speleološko alpinistički klub Ekstrem (www.ekstrem.hr)
- Judo klub Biokovo (www.judobiokovo.com)
[uredi] Obrazovanje
[uredi] Osnovne škole
- Osnovna škola oca Petra Perice
- Osnovna škola Stjepana Ivičevića
- Osnovna glazbena škola
[uredi] Srednje škole
- Srednja strukovna škola
- Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića
- Srednja glazbena škola
[uredi] Znamenitosti
- Svetište Vepric
- Crkva sv. Marka
- Park prirode Biokovo
- Franjevački samostan i njegov Malakološki muzej
- Barokna česma na Kačićevom trgu
- Napoleonov spomenik
- Spomenik poginulim antifašistima u Drugom svjetskom ratu
- Biokovski Botanički vrt Kotišina
[uredi] Galerija
-
Kačićev trg
-
Gradsko poglavarstvo
-
Park na Osejavi
-
Franjevački samostan
-
Spomenik dr. Franji Tuđmanu na Šetnici
-
Makarska riva
-
Vatrogasni dom
-
Pogled na Biokovo sa Sportskog centra
[uredi] Izvori
- ↑ "Grad Makarska", DZS, popis stanovništva 2001.
[uredi] Vanjske poveznice
|
|||||||
