Makarska

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Makarska
Makarska (grb).gif
Grb Makarske
Makarska from port.jpg
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava Splitsko-dalmatinske županije Splitsko-dalmatinska
Površina
 - ukupna 28,00 km2
Nadmorska visina 7 mnm
 - najveća 350 mnm
 - najmanja 0 mnm
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 13.716 stan.
 - gradsko naselje 13.381 stan.
Gradonačelnik Tonći Bilić dipl.ing. (SDP)
Gradska naselja Makarska, Veliko Brdo
Dan grada 24. listopada
Zaštitnik Sveti Klement
Poštanski broj 21300
Pozivni broj +385 (0)21
Autooznaka MA
Službena stranica makarska.hr
Zemljovid
Makarska na karti Hrvatska
Makarska
Makarska
Makarska na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 43°17′35″N 17°01′12″E / 43.293°N 17.020°E / 43.293; 17.020
Makarska na karti Splitsko-dalmatinska županija
Makarska
Makarska
Makarska na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije
Koordinate: 43°17′35″N 17°01′12″E / 43.293°N 17.020°E / 43.293; 17.020

Makarska je priobalni grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten podno planine Biokovo. Središte je Makarskog primorja, mikroregije koja se proteže od Brela na zapadu do Gradca na istoku. Makarska s gradskim naseljem Veliko Brdo broji 13.716 stanovnika.[1]

Povijesno je Makarska značajna kao nekadašnje sjedište Makarske biskupije, a i današnja Splitsko-makarska nadbiskupija nosi makarsko ime u sebi.

Ime[uredi VE | uredi]

Smatra se da je Makarska dobila ime prema obližnjem selu Makru. Postoje nagađanja da ime Makar dolazi od feničkog naziva za grimiz odnosno purpur (mucar). U prilog toj teoriji ide to što je makarska luka bogata volcima, vrstom puževa od koje su Feničani proizvodili boju po kojoj su prozvani.[2][3]

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

položaj grada unutar Splitsko-dalmatinske županije
pogled sa Biokova

Makarska je smještena u srednjoj Dalmaciji, na dodiru Biokova i Jadranskog mora. Nalazi se na 43° 17' 38" sjeverne zemljopisne širine i na 17° 1' 20" istočne zemljopisne dužine.

Grad Makarska zauzima središnji položaj u Makarskom primorju, ne samo zbog zemljopisnog smještaja, nego ponajprije zbog gospodarskih i društvenih čimbenika koji su taj grad učinili drugom po veličini gospodarskom i demografskom okosnicom srednje Dalmacije (odmah nakon Splita), zbog čega se za Makarsko primorje u zadnje vrijeme sve više koristi naziv Makarska rivijera.

Grad od unutrašnjosti oštro dijeli planina Biokovo (najveći vrh Sv. Jure, 1762 m), a sa srednjodalmatinskim otocima Bračem i Hvarom povezuje ga Jadransko more, koje je upravo na području Makarskog primorja izmodeliralo neke od najljepših hrvatskih plaža.

Sam grad se smjestio u prirodnoj luci između dva poluotoka, Osejave i Sv. Petra. Flišna zona između planine i mora široka je svega nekoliko kilometara, tako da daljnje širenje grada ide prema istoku i zapadu, odnosno prema susjednim naseljima Tučepima i Krvavici.

Klima[uredi VE | uredi]

Makarska ima mediteransku (sredozemnu) klimu. Zimska prosječna temperatura je 10°C, a ljetna oko 25°C.

Povijest[uredi VE | uredi]

Smatra se da je Makarska dobila ime po obližnjem selu Makru. Prvi stanovnici područja današnje Makarske su bili Iliri, koji su još u 4. stoljeću osnovali naselje po imenu Muccurum. Bitka kod Makarske 18. rujna 887. dogodila se između Mletačke Republike i Neretvanske kneževine. Pobijedili su Neretvani.

Ime Makarska prvi se put spominje u dokumentu iz 16. st., za vrijeme turskih osvajanja. Turci su u Makarskoj držali vojsku i carskog poreznika. Poslije turske, Makarska je pala pod mletačku vlast, potom pod Habsburšku Monarhiju. Nakon Napoleonovih pobjeda početkom 19. st. i Makarska je pala pod njegovu vlast. Napoleon je poticao kulturu i gradio ceste koje su povezale Makarsku s ostalim primorskim gradovima. Na zapadnom ulazu u grad podignut mu je spomenik, danas poznat kao Napoleonov spomenik. Iako je Napoleon poticao razvoj kulture i povezanosti Makarske, Austro-Ugarska je bila zaslužna za cvjetanje turizma.

Administracija i politika[uredi VE | uredi]

Zaljev Donja luka na zapadu Makarske, s brojnim hotelima i ugostiteljskim objektima

Makarska je po svom ustrojstvu grad. Članovi gradskog vijeća biraju se na lokalnim izborima. Na zadnjim lokalnim izborima 2005. godine najviše glasova je osvojio SDP, zajedno s koalicijskim partnerom Sinišom Srzićem, nezavisnim kandidatom.

Gradonačelnik grada je dr. Marko Ožić-Bebek iz redova HDZ-a. Prema koalicijskom dogovoru, nakon polovice mandata dužnost gradonačelnika trebao je preuzeti Dragan Srzić, prvi čovjek makarskog SDP-a, ali do toga nije došlo zbog prelaska dotad nezavisnog vijećnika Siniše Srzića u HSLS. Dana 17. svibnja 2007. godine sazvana je sjednica Gradskog vijeća od strane Središnjeg državnog ureda za upravu, a na dnevnom redu je bila smjena dotadašnjeg gradonačelnika i imenovanje novog, HDZ-ovog kandidata dr. Marka Ožić-Bebeka.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Glavna gospodarska djelatnost Makarske, kao i cijele regije, je turizam. Turistima je na raspolaganju veliki broj ležajeva u hotelskom i privatnom smještaju.

Demografija[uredi VE | uredi]

Popis 2001.[uredi VE | uredi]

Prema popisu iz 2001. godine, Makarska broji 13.381 stanovnika, a s gradskim naseljem Veliko Brdo 13.716 stanovnika.

Popis 1991.[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Makarska

Kultura[uredi VE | uredi]

Svetac zaštitnik grada Makarske i makarske biskupije je sveti Klement.

U Makarskoj izlaze tjednici Makarska kronika i Makarsko Primorje, koji se bave lokalnim temama Makarske rivijere, Zabiokovlja i otoka.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

  • Košarkaški klub Amfora
  • Ragbi klub Makarska rivijera
  • Hrvatski nogometni klub Zmaj
  • Hrvatsko planinarsko društvo Biokovo
  • Ženski rukometni klub Makarska
  • Muški rukometni klub Osejava
  • Veslački klub Biokovo
  • Boćarski klubovi Hoteli Makarska i HVIDRA
  • Plivački i vaterpolski klub Galeb Makarska rivijera
  • Kickboxing klub Mawaschi
  • Kickoboxing klub Makarska
  • Boksački klub "Biokovo"
  • Ženski odbojkaški klub Makarska
  • Speleološko alpinistički klub Ekstrem (www.ekstrem.hr)
  • Judo klub Biokovo (www.judobiokovo.com)

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Osnovne škole[uredi VE | uredi]

  • Osnovna škola oca Petra Perice
  • Osnovna škola Stjepana Ivičevića
  • Osnovna glazbena škola

Srednje škole[uredi VE | uredi]

  • Srednja strukovna škola
  • Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića
  • Srednja glazbena škola

Znamenitosti[uredi VE | uredi]


Galerija[uredi VE | uredi]

Panoramski pogled na Makarsku

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. "Grad Makarska", DZS, popis stanovništva 2001.
  2. Večernjakova blogosfera - Gastronomske bajke, Veljko Barbieri Puževi iz feničkog mita, lipanj 2011., preuzeto 22. listopada 2012.
  3. Nacional KUHARSKI KANCONIJER Fenički grimiz iz volkove kućice

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Makarska