Boračko jezero

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Boračko jezero
Boracko jezero.JPG
Lokacija Prenj
Površina 0,26 km²
Najveća dubina 17 m
Nadmorska visina 397 m
Najveća širina 0,402 km
Najveća dužina 0,786 km
Ulijeva se u Neretva
Države Flag of Bosnia and Herzegovina.svg BiH

Boračko jezero je ledenjačko jezero u Hercegovini u BiH.

Zemljopisne osobine[uredi VE | uredi]

Leži na sjeveroistočnom podnožju planine Prenj, na nadmorskoj visini 397 m. Sa zapada ga okružuju strmi i šumoviti visovi Crne gore (1343 m), a sa istoka Tranjine (1055 m). Bazen jezera je nastao u Boračkoj dragi procesom glacijalne erozije.

Jezero ima eliptičan oblik. Dugačko je 786, a široko 402 m. Površina mu iznosi 0,26 km². Dužina jezerske obale je 2,4 km. Jezero je najdublje u jugoistočnom užem dijelu oko 17 m, a sadrži približno 2,5 mil.m³ vode, koja je zbog bistrozelene boje prozirna i do 8,3 m. Voda je najtoplija u kolovozu (oko 25°C), a najhladnija u veljači (0°C).

Boračko jezero dobija vodu od Boračkog potoka i brojnih okolnih izvora, kojih ima i po dnu jezera. Iz jezera ističe Šištica, koja se poslije kratkog toka klisurom dugom 6 km i dubokom 60 m ruši 30 m visokim vodopadom u rijeku Neretvu.

Flora i fauna[uredi VE | uredi]

Jezero je poznato po dobroj pastrvi i racima.

Promet i turizam[uredi VE | uredi]

Od Konjica je udaljeno 20 km i povezano je asfatnim putem. U neposrednoj blizini izgrađeni su hoteli i moteli, jer je Boračko jezero omiljeno izletište stanovnika Konjica, Sarajeva i Mostara.

Legende[uredi VE | uredi]

Postoji nekoliko inačica legende o nastanku Boračkog jezera.[1] Svodi se na naselje ili kuću obijesne bogate osobe koja je nedolično ponijela prema siromahu ili svecu, konju koji je triput udario nogom o zemlju i gradu koji je na tom mjestu sagrađen i po tom konju dobio ime.

Legenda o Boračkom jezeru 1[uredi VE | uredi]

Za nastanak ovog jezera veže se legenda zvana Gavanovi dvori. Priča kaže kako je na mjestu gdje je danas ovo jezero nekad davno postojalo planinsko selo koje je bilo bogato. U njemu je živio bogat čovjek, Gavan. Jednom su mu na vrata došli dvojica prosjaka moleći konak i kruh. Gavanova supruga im je ponudila samo kruha, ali ne i konačište. Kruh im je dala kao psima, metnuvši ga sebi na ispružene noge pa im ga tako dodala, neka ga uzmu. Upozorili su ju, dok su kruh ponizno uzeli. Gavanova supruga im je rekla "Šta će meni Bog tvoj, dok je meni Gavan moj!" Tijek legende se ponavlja kao u brojnim sličnim legendama; ova je zanimljiva jer se odnosi na ledenjačko jezero.[2]

Legenda o Boračkom jezeru 2[3][treba naći bolji izvor][uredi VE | uredi]

Legenda kaže da je na mjestu današnjeg jezera stajala bogata varoš. Obogativši se, njeni stanovnici su postali bezbožni i obijesni, tako da božji svetac, koji je prerušen u siromaha, putovao svijetom nije mogao u tom mjestu dobiti hranu i prenoćište. Jedina osoba koja ga je ugostila bila je siromašna udovica koja je imala mnogo djece. Od imanja je imala samo konja i nešto pokućstva. Prije nego je svanulo, svetac je naredio udovici svoju imovinu natovariti na konja i neka bježi iz negostoljubivog grada, koji će biti kažnjen. Na putu je morala ići za svojim konjem; gdje se konj zaustavi i triput udari nogom o zemlju, ondje neka se naseli i biti će sretna. Sirotica je učinila po svečevoj zapovijedi. Kada se je iz Stranina ispod sela Boraka, okrenila, umjesto grada vidjela je samo vodu - jezero. Grad je sa svim svojim zgradama i stanovnicima bio potopljen. Tako je nastalo Boračko jezero. Udovica nastavi put za svojim konjem i prema svečevim uputama naseli se na mjestu gdje se konj zaustavio i tri puta udario nogom o zemlju. Za uspomenu na udovičina konja, to mjesto se zove Konjic.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Konjic, str. 3 (bošnjački)
  2. RB Donja Hercegovina Kako je postalo Boračko jezero (prema Ivanu Vukorepu), 7. veljače 2004.
  3. Legenda o Boračkom jezeru

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]