Bardača

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Bardača
Bardača Nature reservoir.jpg
Lokacija Srbac
Pritoci Matura, Stublaja, Brzaja
Države Flag of Bosnia and Herzegovina.svg BiH

'Bardača' je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u Općini Srbac u Lijevču polju koje pripada entitetu Republika Srpska. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 269 stanovnika. Bardača od veljače 2007. ima status Ramsara,Ramsar Convention. odnosno zaštićenog mjesta, u kome se nalaze vrlo rijetke biljne i životinjske vrste. Naročito ptica.

Geografija[uredi VE | uredi]

Bardača se nalazi na sjeveru Republike Srpske. Uz desnu obalu Save i lijevu obalu rjeke Vrbas. Zauzima sjeveroistočni dio Lijevča polja. Administrativno pripada općini Srbac i Banjalučkoj regiji. Točan geografski položaj Bardače je 45 "08" sjeverne zemljopisne širine i 17 "25" istočne geo. duljine. Nadmorska visina je oko 100 m. Bardaču okružuju i 3 riječice: Matura, Stublaja i Brzaja, ove tri rječice su kratkog toka i nisu plovne, ali su služile kao snadbjevači vode u bardačkim jezera.

Prometna povezanost[uredi VE | uredi]

Od sjedišta općine udaljena je 15 km, dok od većih gradova Gradiška 25 km, Laktaši 30 km, Banja Luka 45 km. Saobraćajno je povezana magistralnim putem Srbac-Laktaši, lokalnim Bardača-Dolina-Gradiška (15 km) .20 km od Bardače prolazi i najfrekventniji magistralni put u BiH Banja Luka-Gradiška, kao i istoimeni auto put. Aerodrom Mahovljani su udaljeni oko 35 km.

Povijest[uredi VE | uredi]

Naselje je osnovano na prostoru prašume Jovače oko 1901. u vrijeme izgradnje savskog nasipa i ribnjaka. Najznačajnija osoba za brzi razvoj bio je Poljski privrednik Viktor Burda porjeklom iz Galicije. Viktor je bio poznati stručnjak u razvoju ribarstva. U ovom periodu kad obitelj Burda od zemaljske vlade u Sarajevu dobiva pravo na ribnjake, Bardača počinje razvijati. Na prostor današnjeg naselja dolazi do naseljavanja Srba, koji mahom dolaze iz lokalnih mjesta ( Bajinci, Orubica , Gaj ...), ali i iz širih prostora. Stanovnici tada nalaze prašumu koja se zvala Jovača, koja nedugo zatim bješe iskrčena i odvezena u Beč. U to vrijeme je pripadala Gradiškom kotaru, zatim općini Glamočani sa sjedištem u Glamočanima. Od 1945. Bardača je pod upravom općine Srbac. Naziv "Bardača" je nastao od riječi "Bara".

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prostor Bardače i njezino okruženje je vrlo pogodno za naseljavanje. Prometni položaj, klimatski uvjeti, plodono zemljište, bogastvo šumom, vodom i pašnjacima omogućili su naseljavanje tog prostora. Prepreke su bile: "močvare", "periodične poplave" i "neiskrčene šume". Najstariji stanovnici Bardače bili su plemena: Oserijati, Mezeji, Japodi, Breuci, Kleti, Rimljani i Slaveni. Prema službenim statističkim podacima iz 1991. u Bardači je živjelo 269 ​​stanovnika, na naseljenoj površini od 7,83 km ². Broj stanovnika se u razdoblju od 1991.do 2003.smanjio za 8,3 posto. Broj rođenih se smanjuje, dok se umrlih povećava, taj trend je od 1966. Prosječan broj članova obitelji je 3.0. Spolna struktura je povoljna 49,2 posto muškaraca, naprema 49,8 posto žena. Obrazovni sustav na području Bardače ima dugu tradiciju. Najviše stanovnika završilo je samo osnovnu školu (43,7%), zatim srednju, višu i visoku (3,2%). Stanovništvo se pretežno bavi poljoprivredom i stočarstvom, mali broj voćarstvom i peradarstvom. Neki su zaposleni u lokalnoj upravi, javnim i privatnim poduzećima, kao iu Ribnjaku Bardača.99% stanovništa je pravoslavne vjeroispovjesti.


Prezimena[uredi VE | uredi]

Najčešća srpskih prezimena u Bardači su: Marić, Urić, Babić, Milijašević, Tomaš, Buvač, Pjanić, Kukolj, Savandić, Majdanac, Ždral, Sekulić, Mitraković, Bosančić, Dumonić, Jerinić, Prelić, Jakšić, Lipovac, Lončar, Maksimović, Tadić , Šušnjara, Grubešić, Kajiš, Ješić, Rađenović, Lošić.

Kultura i tradicija Bardače[uredi VE | uredi]

Kuće prvih doseljenika u Bardaču su uglavnom bile građene na stupovima radi zaštite od vode. Zidna osnova je bila od tesanog drveta, zidovi od nepečene cigle. Mnogo kasnije počelo je građenje kuća od opeke. U drugoj polovici 20 v.počinju se graditi kuće na kat. Namještaj u kućama je bio uglavnom ručno izrađivan. Kuća u Bardači u odnosu na druge objekte ima centralno mjesto. Obično je okrenuta prema putu. Za ogradu se koristilo kolje i pletena trska ili šiblje. Dok se sad koriste metalne i pilane drvene tarabe. Vodu za piće prvi doseljenici su koristili sa rječice Mature i Stublaja, a zatim iz bunareva. Prvi bunar je iskopan kog upravne zgrade ribnjaka oko 1905. Zajednički pašnjak za stoku nazivan Utvaj se nalazio na zapadnom djelu Bardače.1960.je pretvoren u jezero Lug. Groblje se nalazi na istočnom djelu sela. Uz obalu rječice brzaju. Ovo mjesto predstavlja jedino "brežuljkasto" područje koje se ističe među ravnicom. U njemu se nalazi novosagrađeni hram Vaskrsenja Lazarevog. Ovaj hram je izgrađen sredinom 2009. Sagrađen je sredstvima priložnika i kuma Marka Babića iz Glamočana u rekordnom roku (za manje od 7 mjeseci) osvećen je 27. lipnja 2010. Seoska svetkovina u Bardači se obilježava 2 tjedna po sv. Iliji. To je dan kada mještani dolaze na groblje, pale svijeće i prelijevaju grobove svojih najmilijih. U hramu se drži misa. Nakon završenog obreda rodbina i prijatelji odlaze kućama domaćina i slavlje se nastavi čitav dan. Jezik Bardačana je srpski. U njegovoj osnovi je novoštokavski dijalekat s ijekavskim narječjem. Koristi se podjednako i ćirilično i latinično pismo.

Prema tradicionalnom folkloru Bardača regiji krajiškom izrazu. Njihov natpjev je vrlo sličan pjevanju Srba u Krajini.               

" Oj Bardači selo pokraj vode,
u tebi su cure ko jagode"

Nošnja u prošlosti je bila prijelaznog karaktera. Od nošnje pravih Posavaca, do nošnje Lijevča polja. Tradicionalna nošnja je bila u uporabi sve do 2 sv.rata. Očuvanje tradicije bardačani su predali Kulturno-umjetničkom društvu "Mladost" iz Razboja, koji izvode igre iz Lijevča u tradicionalnoj Lijevčanskoj nošnji.

Biljni i životinjski svijet[uredi VE | uredi]

Bardača je najpoznatija po svojim prirodnim bogastvima koji pored 11 jezera podrazumjevaju i biljni i životinjski svijet. Bujna vegetacija je omogućila sklonište brojnim vrstama ptica koja pripadaju vrlo rijetkim i autohtonim vrstama. Bardačkim prostor je bogat i ribljim fondom, divljačima, vodenom i šumskom vegetcijom.

Ptice Bardače[uredi VE | uredi]

Na bardačkim prostoru gnijezde se veliki broj ptica, neke su stalne, neke migracijske. Utjecaj na gnježđenje ima vegetacija cijelog kompleksa Bardače. Ovaj kompleks osigurava gnježđenje, zimovanje, prehranu te zaklon od predatora.

Geografski položaj, različiti ekološki uvjeti, geografsko-peološke karakteristike i vodeni režim na ovom kompleksu stvaraju raskrsnicu puteva mnogim vrstama ptica. Ptice se tijekom seoba sa sjevera na jug i obrnuto ovdje privremeno ili stalno zadržavaju, gnijezde i daju veće bogastvo raznovrsnosti orintofaune Bardače i BiH. Na kompleksu Bardače je registrirano 178 vrsta ptica. Također je lokalitet gdje se određeni broj gnijezdi samo na ovoj lokaciji.

Ribe[uredi VE | uredi]

U Bardači je otkriveno 26 vrsta ribe.3 vrste prevladavaju u masovnoj proizvodnji. To su: Šaran, Sivi tostolobik i Amur. Manje su zastupljeni: Som, Smuđ i Štuka. Ostalih 20 vrsta je evidentirano u okolnom rijekama i obodnim kanalima koji predstavljaju prirodna staništa riblje faune ovog vodenog eko-sustava.


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Bardača koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.