Branko Ćopić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Branko Ćopić
Бранко Ћопић
140 × 178 px
Rođenje 1. siječnja 1915.
Hašani, Bosna i Hercegovina
Smrt 26. ožujka 1984.
Beograd, Srbija
Spomenik Branku Ćopiću ispred muzeja u Banjoj Luci

Branko Ćopić (Бранко Ћопић) (Hašani, Bosanska Krupa, 1. siječnja 1915.Beograd, 26. ožujka 1984.), bosanskohercegovački književnik srpskog podrijetla.

Životopis[uredi VE | uredi]

Osnovnu školu završava u rodnom mjestu, nižu gimnaziju u Bihaću, a učiteljsku školu pohađa u Banjoj Luci i Sarajevu, te je završava u Karlovcu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu diplomira 1940. godine, pedagoško-filozofsku grupu. Prvu priču objavljuje 1928. godine, a prvu pripovijetku 1936. Djela su mu prevođena na engleski, njemački, francuski i ruski. Bio je član SANU (Srpske akademije nauka i umjetnosti) i ANUBiH (Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine).

Izvršio je samoubojstvo, skokom s mosta na Savi u Beogradu 26. ožujka 1984. godine.

Bibliografija[uredi VE | uredi]

  • "Priče ispod zmajevih krila", priče, Beograd 1939.
  • "Ognjeno rađanje domovine", poezija , Sarajevo, 1944.
  • "Družina junaka", priče, Beograd, 1945.
  • "Bojna lira pionira", poezija, Sarajevo, 1945.
  • "Ratnikovo proljeće", poezija, Sarajevo, 1947.
  • "Sunčana republika", poezija, Sarajevo, 1948.
  • "Rudar i mjesec", poezija, Sarajevo, 1948.
  • "Doživljaji mačka Toše", poezija, Sarajevo, 1954.
  • "U carstvu leptirova i medvjeda", priče, Beograd,1956.
  • "Doživljaji Nikoletine Bursaća", priče, Sarajevo, 1956.
  • "Orlovi rano lete", roman, Beograd, 1956.
  • "Lalaj Bao, Čarobna šuma", poezija, Sarajevo, 1957.
  • "Ježeva kuća", poezija, Sarajevo, 1957.
  • "Ne tuguj bronzana stražo", 1958.
  • "Partizanske tužne bajke", priče, Beograd, 1958.
  • "Priče zanesenog dječaka", priče, Beograd, 1960.
  • "Djeda Trišin mlin", poezija, Beograd, 1960.
  • "Magareće godine", priče iz djetinjstva, 1960.
  • "Slavno vojevanje", roman, Beograd, 1961.
  • "Bitka u Zlatnoj dolini", roman, Beograd, 1963.
  • "Vratolomne priče", Sarajevo, 1970.
  • "Noge na klancu, glava na vrancu", priče, Sarajevo, 1971.
  • "Lijan vodi karavane", pripovijetke, Sarajevo, 1981.
  • "Bašta sljezove boje", zbirka priča, 1970
  • Prije drugog svjetskog rata objavio je zbirke pripovjedaka "Pod Grmečom", "Borci i bjegunci" i "Planinci".

Neke od njegovih knjiga ilustrirao je poznati hrvatski ilustrator Ivan Antolčić.

Filmografija[uredi VE | uredi]

  • "Magareće godine" (1994.)
  • "Gluvi barut" (1990.)
  • "Razgovori stari" (1986.)
  • "Smiješne i druge priče", TV-serija (1986.)
  • "Odumiranje međeda" (1982.)
  • "Bježaćemo čak u Liku" (1979.)
  • "Osma ofanziva", TV-serija (1979.)
  • "Mala moja iz Bosanske Krupe" (1978.)
  • "Hajdučka vremena" (1977.)
  • "Četrdeset prva" (1971.)
  • "Orlovi rano lete" (1966.)
  • "Nikoletina Bursać (1964.)
  • "Grob u žitu" (1951.)
  • "Major Bauk" (1951.)
  • "Živjeće ovaj narod" (1947.)

Nagrade[uredi VE | uredi]

Izabrane pjesme[uredi VE | uredi]

Logotip Wikizvora
WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Branko Ćopić

BOSNA

Bosna je zemlja prepuna čari,
Trepeta šuma i bljeska vode,
Brda joj kite gradovi stari,
Nad njima sinji oblaci brode.
Čini se, to je začaran kraj
Kroz koji vilu progoni zmaj.

Duboke gore svečano ćute
U mirnoj sjenci bez ljudskog zova,
Tu medo tapa niz tajne pute,
A obnoć huče premudra sova.
Na proplancima, sve ti se čini,
Igraju vile na mjesečini.

A vjeverice - uz trku mnogu -
repova trista, hiljadu nogu!-
Na glavu Bosnu staviti mogu.

I duh rudarski s punom paradom:
S pijukom, lampom i dugom bradom,
U kristal kucka, kamenje para,
Kroz Bosnu traži rudišta stara,
Pod zemljom brdo gvozdeno buši,
Uz vreli izvor obojke suši.

U gori stijena trepti k'o živa,
Niz nju se voda studena sliva,
Biserom gori najmanja kap.
A već u klancu, blještav k'o srma,
Potok se ruši s kamena strma
I pravi prvi pjenušav slap.

Na kraju - gledaj - rijeka se vije,
Matica brza sredinom bije...

Branko Ćopić



P literature.svgP vip.svg Nedovršeni članak Branko Ćopić koji govori o književniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.