Bukovica

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Tipični krajolik Bukovice (ovdje prikazan s ruševinama srednjovjekovne kule plemićke obitelji Keglević u blizini naselja Mokro Polje na sjeveroistoku Bukovice)
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Bukovica. Za druga značenja, pogledajte Bukovica (razdvojba).

Bukovica je krševit kraj u južnoj Hrvatskoj, u trokutu između Benkovca, Obrovca i Knina. Na sjeveru je omeđen rijekom Zrmanjom, na zapadu Karinskim morem, a na istoku i jugoistoku Krkom. Južnom granicom Bukovice djelomično prolazi željeznička pruga Zadar - Knin, kojoj se s južne strane nalaze Ravni kotari. U reljefnom pogledu, riječ je o vapnenačkoj zaravni nadmorske visine 250 - 300 m, prošaranoj manjim uzvišenjima (Jurišinka - 674 m).

Pretpostavlja se da je Bukovica ime dobila po nekadašnjem obilju bukove šume koja je nestala ispašom i poljodjelstvom. Obradivih površina je malo pa se stanovništvo orijentiralo uglavnom na stočarstvo, posebice ovčarstvo i u manjoj mjeri ratarstvo. Vegetacijom i poljodjelstvom se ovo područje jasno razlikuje od susjednih plodnih Ravnih Kotara u koje se stalno iseljavalo bukovičko stanovništvo. I prije domovinskog rata to je bio gospodarski zaostao i depopulacijski prostor.

Česta je podjela na Gornju ili Obrovačku Bukovicu te Donju ili Kistanjsku Bukovicu. Danas se njen zapadni dio upravno nalazi u Zadarskoj, a istočni u Šibensko-kninskoj županiji.

Najveće naselje unutar same Bukovice su Kistanje (s oko 1.750 stanovnika), a na njenom sjevernom rubu se nalazi Obrovac (1.050). Veća bukovička sela su Kruševo (1.080), Gornji Karin (860), Ivoševci (360), Đevrske (250), Ervenik (230), Radučić, Mokro Polje, Medviđa, Popovići, Pađene, Donji Karin, Žegar i Bilišane.

Prvi poznati stanovnici Bukovice bili su Iliri, a nakon njih stari Rimljani, koji su taj kraj u 2. stoljeću pr. Kr. uključili u svoju provinciju Dalmaciju. Hrvati su stigli u 7. stoljeću i bili većinsko stanovništvo sve do početka 16. stoljeća, kada dolaze Turci. Krajem 17. stoljeća, poslije oslobođenja od Turaka, Bukovica postaje najprije dio Mletačke Republike, a nakon njene propasti ulazi u sastav Habsburške Monarhije. U međuvremenu se promijenila etnička struktura, pa znatan udjel u stanovništvu uz Hrvate čine Srbi. Sa završetkom Prvog svjetskog rata Bukovica postaje dio Države Slovenaca, Hrvata i Srba, (nešto kasnije nazvane Kraljevina Jugoslavija), u Drugom svjetskom ratu se nalazi u sklopu Nezavisne Države Hrvatske, a poslije njega u Drugoj (socijalističkoj) Jugoslaviji. Od 1991-1995 godine Bukovica se nalazila u sastavu Republike Srpske Krajine.Poslje pada Krajine Bukovica postaje dio Republike Hrvatske.Najpoznatiji sportski kolektiv je nogometni klub Bukovica iz Kistanja,koji je osnovan 16.9.1969 godine.Najveci uspjesi kluba su ulazak u Dalmatinsku ligu 1977 i ulazak u Republicku ligu 1981.Gostovali su veliki klubovi,Osijek,Hajduk,Sibenik...

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 44°08′54″N 15°45′07″E / 44.1483051°N 15.75188061°E / 44.1483051; 15.75188061