Burgas

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Burgas
Бургас
Zastava Burgasa
Zastava
Grb Burgasa
Grb
Koordinate: 42°30′N 27°28′E / 42.5°N 27.467°E / 42.5; 27.467Koordinate: 42°30′N 27°28′E / 42.5°N 27.467°E / 42.5; 27.467
Država Flag of Bulgaria.svg Bugarska
Oblast Burgas
Vlast
 - Gradonačelnik Dimitar Nikolov
Visina 30
Stanovništvo (2007.)
 - Grad 229 250
Vremenska zona EEST (UTC+2)
Poštanski broj 8000
Pozivni broj 056
Službena stranica Stranice grada Burgasa
Zemljovid
Burgas na karti Bugarska
Burgas
Burgas

Burgas (bugarski: Бургас) je četvrti grad po veličini u Bugarskoj ( drugi na moru s 229 250 stanovnika) i turističko središte na Crnomorskoj obali. Grad je središte istoimene bugarske oblasti.

Grad se nalazi na najzapadnijoj točci Crnog mora, u velikom Zaljevu Burgas, s kopna je okružen jezerima; Vаja, Аtanasovsko i Маndrensko. Burgas je najveća i najvažnija bugarska morska luka. Danas je ključno gospodarsko, kulturno i turističko središte jugoistočne Bugarske, s međunarodnom zračnom lukom koja povezuje brojna turistička naselja na južnoj obali Bugarske.

Povijest[uredi VE | uredi]

Burgas je nasljednik drevnog grčkog grada Pirgos (grčki: Πύργος), kojeg su osnovali kolonisti iz Apolonije (današnji Sozopol) kao vojnu i osmatračku postaju drugih važnih naselja u toj regiji - Mesembriji. Današnji grad Burgas, prostire se na temeljima Pirgosa, ali i još tri drevna naselja: Castritiona, Skafide i Rosokastrona.

Plaža u Burgas - na festivalu Spirit of Burgas

[[datoteka:Burgas airport.jpg|lijevo|mini|235px|Burgas luka

Za vrijeme vladavine Rima, Burgas je nosio ime Deultum, i bio je osnovan kao naselje rimskih vojnih veterana za cara Vespazijana. U srednjem vijeku, izgrađena je mala utvrda nazvana Pirgos (grčki: Πύργος znači toranj). Tek od XVII stoljeća naselje se zove Ahelo-Pirgas. Ovo naselje je kasnije preimenovano u Burgas. U ranim 1800-tim stanovništvo Burgasa se smanjilo nakon učestalih pljački i razbojstava koje su nad njima vršili razbojnici kurzdhali.

Zaljev Burgas po noći

Sredinom XIX. st. gospodarstvo grada se oporavilo, zahvaljujući brodogradnji i izvozu žitarica.[1] U vrijeme oslobođenja Bugarske od otomanske vlasti (1885.), to je bilo malo naselje sa svega oko 3 000 stanovnika, od kojih su većina bili Grci uz Armence, Turke, Židove i Bugare. Nakon toga počeo je nagli razvoj Burgasa u suvremeni europski grad. Podignuta je rafinerija i pogoni kemijske industrije, pored grada otvoreni su rudnici željeza i solane.


Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

U XIX. st., s povećanjem pomorskog prometa u Crnom moru, Burgas je postao značajna luka. Izgradnjom željezničke pruge Solun-Istambul značaj luke je opao, jer je većina njenog tadašnjeg prometa bila usmjerena prema lukama na jugu Crnog mora; Istambulu, Trabzonu i drugim.1903. izgrađena je željeznička pruga do Burgasa, tako da je ponovno porastao promet u luci.

Danas je luka grada Burgasa najveća u Bugarskoj i značajan čimbenik u lokalnom gospodarstvu. Burgas je i sveučilišni grad sa 6 000 studenata. U Burgasu djeluju konzularna predstavništva nekoliko zemalja; Turske, Bjelorusije, Rumunjske, Rusije i Ukrajine.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Burgas, Bulgaria (Eyewitness Travel), Jonathan Bousfield and Matt Willis, Dorling Kindersley Limited, London, Engleska, 2008., strana. 210.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

  • Po Burgasu je dobio ime; Poluotok Burgas na otoku Livingston na Južno Shetlandskim otocima, na Antartiku.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Panorama Burgasa