Burgas

Burgas; Бургас
; Zastava	; Grb
	Koordinate: 42°30′N 27°28′E / 42.5°N 27.467°EKoordinate: 42°30′N 27°28′E / 42.5°N 27.467°E
Država	Bugarska
Oblast	Burgas
	Vlast
- Gradonačelnik	Dimitar Nikolov
Visina	30
	Stanovništvo (2007.)
- Grad	229 250
Vremenska zona	EEST (UTC+2)
Poštanski broj	8000
Pozivni broj	056
	Službena stranica Stranice grada Burgasa
Zemljovid
	; Burgas

Burgas (bugarski: Бургас) je četvrti grad po veličini u Bugarskoj ( drugi na moru sa 229 250 stanovnika) i turističko središte na Crnomorskoj obali. Grad je središte istoimene bugarske oblasti.

Grad se nalazi na najzapadnijoj točci Crnog mora, u velikom Zaljevu Burgas, sa kopna je okružen jezerima; Vаja, Аtanasovsko i Маndrensko. Burgas je najveća i najvažnija bugarska morska luka. Danas je ključno gospodarsko, kulturno i turističko središte jugoistočne Bugarske, sa međunarodnom zračnom lukom koja povezuje brojna turistička naselja na južnoj obali Bugarske.

Povijest [uredi]

Burgas je nasljednik drevnog grčkog grada Pirgos (grčki: Πύργος), kojeg su osnovali kolonisti iz Apolonije (današnji Sozopol) kao vojnu i osmatračku postaju drugih važnih naselja u toj regiji - Mesembriji. Današnji grad Burgas, prostire se na temeljima Pirgosa, ali i još tri drevna naselja: Castritiona, Skafide i Rosokastrona.

Plaža u Burgas - na festivalu Spirit of Burgas

[[datoteka:Burgas airport.jpg|lijevo|mini|235px|Burgas luka

Za vrijeme vladavine Rima, Burgas je nosio ime Deultum, i bio je osnovan kao naselje rimskih vojnih veterana za cara Vespazijana. U srednjem vijeku, izgrađena je mala utvrda nazvana Pirgos (grčki: Πύργος znači toranj). Tek od XVII stoljeća naselje se zove Ahelo-Pirgas. Ovo naselje je kasnije preimenovano u Burgas. U ranim 1800-tim stanovništvo Burgasa se smanjilo nakon učestalih pljački i razbojstava koje su nad njima vršili razbojnici kurzdhali.

Zaljev Burgas po noći

Sredinom XIX st. gospodarstvo grada se oporavilo, zahvaljujući brodogradnji i izvozu žitarica.^[1] U vrijeme oslobođenja Bugarske od otomanske vlasti (1885.), to je bilo malo naselje sa svega oko 3 000 stanovnika, od kojih su većina bili Grci uz Armence, Turke, Židove i Bugare. Nakon toga počeo je nagli razvoj Burgasa u suvremeni europski grad. Podignuta je rafinerija i pogoni kemijske industrije, pored grada otvoreni su rudnici željeza i solane.

Gradska arhitektura

Gospodarstvo [uredi]

U XIX st., sa povećanjem pomorskog prometa u Crnom moru, Burgas je postao značajna luka. Izgradnjom željezničke pruge Solun-Istambul značaj luke je opao, jer je većina njenog tadašnjeg prometa bila usmjerena prema lukama na jugu Crnog mora; Istambulu, Trabzonu i drugim.1903. izgrađena je željeznička pruga do Burgasa, tako da je ponovno porastao promet u luci.

Danas je luka grada Burgasa najveća u Bugarskoj i značajan čimbenik u lokalnom gospodarstvu. Burgas je i sveučilišni grad sa 6 000 studenata. U Burgasu djeluju konzularna predstavništva nekoliko zemalja; Turske, Bjelorusije, Rumunjske, Rusije i Ukrajine.