Svištov

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Svištov
Свищов
StTrinityKF150.jpg
Grb Svištova
Grb
Koordinate: 43°37′N 25°21′E / 43.617°N 25.35°E / 43.617; 25.35Koordinate: 43°37′N 25°21′E / 43.617°N 25.35°E / 43.617; 25.35
Država Flag of Bulgaria.svg Bugarska
Oblast Veliko Trnovo
Vlast
 - Gradonačelnik Stanislav Blagov
Visina 535
Stanovništvo (2006.)
 - Grad 33 000
Vremenska zona EEST (UTC+2)
Poštanski broj 5250
Pozivni broj 0631
Zemljovid
Svištov na karti Bugarska
Svištov
Svištov

Svištov (bugarski: Свищов), za Otomanskog Carstva znan kao Ziştovi, grad je na sjeveru Bugarske, u Oblasti Veliko Trnovo. Grad leži na desnoj obali rijeke Dunava. Svištov je treći po veličini grad u Oblasti Veliko Trnovo iza gradova Veliko Trnovo i Gorna Orjahovica. Svištov je upravno središte Općine Svištov.

Zemljopisne osobine[uredi VE | uredi]

Svištov se nalazi u sjevernom dijelu, na sredini Bugarske na obalama Dunava. Svištov je najužnija bugarska dunavska luka. Udaljenost između Svištova i Sofije iznosi 237 kilometera, do Plevena ima 80 km, a do grada Rusea 90 km.

Povijest[uredi VE | uredi]

Svištov kao naselje prvi put spominje Ptolemej kao rimsku koloniju pod imenom Novae. Ona je rimljanima služila kao polazišna točka za vojne operacije protiv barbarskih plemena, posljedna takva operacija bila je Mauricijeva Balkanska kampanja.

Jedno kratko vrijeme to je bio glavni grad Ostrogota. To je bio nakon Teodorikovog zauzimanja Singidunuma (Beograda) 471. godine i pljačkanja Makedonije i Grčke. Teodorik se smjestio u tadašnji - Novae na donjem Dunavu 483 godine, u njemu je stolovao svega desetak godina. On je nakon toga preselio svoju aktivnost na Apeninski poluotok. Grad Novae je razoren nakon 613. godine, to znamo po pronađenom novčiću. Novae je izgleda bio pored naselja Staklen, a to je zapadnije od današnjeg grada, Svištov je pomaknut više lijevo i gotovo uništen u 16 st. za tadašnjih stalnih turskih ratova.

U Svištovu je potpisan svištovski mir 1790. godine, kojim je određena austro-turska granica. Grad su zapalili 1810. godine Rusi. Nakon 1820. godine grad se počeo obnavljati i rasti. Nakon uvođenja u promet parnih brodova u donjem Dunavu 1835. Svištov je doživio nagli procvat kao značajna riječna luka. Rumunjski grad Alexandria osnovan je od izbjeglica iz Svištova nakon Rusko-turskog rata 1828.-1829..

Svištov je prvi oslobođeni grad za vrijeme Rusko-turskog rata 1877.-1878., tada je najveći dio ruske vojske prešao Dunav pored Svištova.

Porijeklo imena[uredi VE | uredi]

Današnje ime grada Svištov ima čudnu povijest. Ime za grad Sistova prvi put je upotrijebljeno nakon Austro-turskog rata 1787-1791 i to 1791. godine. Ime Sistova počelo se upotrebljavati umjesto turskog naziva za grad Zigit. Za većeg dijela vladavine Otomanskog carstva grad se zvao Ziştovi ( a na rumunjskom: Şiştova). Postoji jedna teorija da ime grada dolazi od bugarske riječi Svešnij (a koja dolazi od bugarske riječi svešt koja znači svijeća, lampa) jer se je na taj način brodovima označavao put po noći.

Gospodarstvo grada[uredi VE | uredi]

Za Svištov su značajni luka, i pogoni; elektronske i kemijske industrije. Okolica grada ima razvijenu poljoprivredu.

Pogled na Dunavsku luku

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]