Vidin

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Vidin
Видин
Utvrda Baba Vida
Utvrda Baba Vida
Grb Vidina
Grb
Koordinate: 43°59′N 22°52′E / 43.983°N 22.867°E / 43.983; 22.867Koordinate: 43°59′N 22°52′E / 43.983°N 22.867°E / 43.983; 22.867
Država Flag of Bulgaria.svg Bugarska
Oblast Vidin
Vlast
 - Gradonačelnik Gergo Gergov
Visina 34
Stanovništvo (2005.)
 - Grad 68506
Vremenska zona EEST (UTC+2)
Poštanski broj 3700
Pozivni broj 094
Službena stranica www.vidin
Zemljovid
Vidin na karti Bugarska
Vidin
Vidin

Vidin (bugarski : Видин) lučki je grad na južnim obalama Dunava na sjeverozapadu Bugarske. Blizu je granice sa Srbijom i Rumunjskoj, i važna je prometna točka za prijelaz Dunava (trajekt Vidin - Kalafat). Upravno je središte Vidinske oblasti, i vjersko središte Mitropolije Vidin od 870. godine.

Vidin je trgovačko središte bogatog poljoprivrednog kraja , poznatog po vinima, u gradu od većih industrijskih pogona djeluje tvornica automobilskih guma.

Zemljopisne osobine[uredi VE | uredi]

Centar grada Vidina

Vidin je najznačajnija zapadna luka na Dunavu, i ulazna luka u Bugarsku iz srednje Europe, iz Vidina ide trajekt za grad Kalafat na drugoj obali Dunava u Rumunjskoj. Ovaj trajekt u skoroj budućnosti trebao bi zamijeniti budući Most Kalafat-Vidin.

Vidin je 19. grad po veličini u Bugarskoj, nakon drugog svjetskog rata mu broj stanovništva opada, danas u Vidinu živi preko 30% umirovljenika.

U gradu i okolici (sjeverno od grada) živi značajan broj Vlaha, vlaško ime za Vidin je Diiu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Na mjestu današnjeg Vidina, postojalo je keltsko naselje pod imenom Dunonia, nakon pada pod rimsku vlast, Rimljani su sagradili novu utvrdu i nazvali je Bononia. Za rimskih vremena Bononia je bio značajan grad, centar provincije Gornja Mezija, koja je obuhvaćala područje današnje sjeverozapadne Bugarske i istočnu Srbiju. Rimska vladavina nad Vidinom trajala je do 46. n.e..

Po doseljenju Slavena u ove krajeve, oni su naselje nazvali Badin ili Bdin, iz tog imena došlo je do današnjeg imena grada - Vidin.

Pravoslavna katedrala Sv. Demetrije

Najznačajniji spomenik grada tvrđava Baba Vida, podignuta je od X. do XIV. stoljeća. U ranom srednjem vijeku Vidin je bio značajni grad u Bugarskoj, sjedište mitopolije i velike provincije. Od 1356. do 1365., Vidin je bio središte grada-države Vidinske despotovine.

Vidin za vrijeme vladavine mađarskih križara[uredi VE | uredi]

Godine 1365. Vidin su zauzeli mađarski križari, za vrijeme njihove vladavine grad je bio prezvan u Bodony. Njihova vlast nije dugo trajala, 1369. Bugarsko carstvo uspjelo je istjerati mađarske vojnike iz grada. No već 1393. godine, cijela Bugarska podpala pod vlast Otomanskog carstva, to je dovelo do pada Bugarskog carstva. Vidin je nekako uspio ostati slobodan sve do 1396. kada ga je zauzeo sultan Bajazid I..

Za vrijeme Otomanskog Carstva[uredi VE | uredi]

Pri kraju Otomanske vladavine ( XVIII. - XIX. st.), Vidin je bio centar turske pobune od strane Osmana Pazvantoğlua, protiv centralne vlasti.

Vidin od 9. stoljeća[uredi VE | uredi]

Za vrijeme Srpsko-Bugarskog rata (1885.), grad su opsjedale srpske trupe. I pored velikih napora i žrtava nisu ga uspjele zauzeti, već su odbačene i poražene.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Vidin i danas ima dvije dobro očuvane sednjovjekovne utvrde - Baba Vida i Kaleto. U gradu postoje brojni sakralni objekti, najstariji su pravoslavne crkve Sv. Pantalejmona i Sv. Petke (obje iz XVII st.). Katedrala Sv. Demetrija je iz XIX. st., u gradu postoji i židovska sinagoga (iz 1894.), velika mošeja sa bibliotekom Osmana Pazvantoğlua ( turskog vladara sjeverozapadne Bugarske), iz kasnog XVIII. st.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]