Edirne
|
|
|
|---|---|
| Osnovni podaci | |
| Pokrajina | Edirne |
| Stanovništvo - ukupno |
136.070 (2007.) |
| Visina | 41 m |
| Koordinate | 41°40′N 26°34′E / 41.667°N 26.567°EKoordinate: 41°40′N 26°34′E / 41.667°N 26.567°E |
| Poštanski broj | 22 000 |
| Pozivni broj | (+90) 284 |
| Gradonačelnik | Hamdi Sedefçi |
| Službena stranica | www.edirne.gov.tr |
| Karta | |
 |
|
Edirne, u hrvatskom jeziku znan i kao Jedrene (turski: Edirne, grčki: Αδριανουπολις, bugarski: Одрин, latinski: Hadrianopolis) je najzapadniji turski grad u turskoj Trakiji, blizu granice sa Grčkom (7 km) i Bugarskom (20 km). Edirne je glavni grad turske pokrajine (ila) Edirne to je turska Trakija. Grad ima 136 070 stanovnika ( popis iz 2008. god.), leži na ušću rijeke Tundže u rijeku Maricu.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Po priči iz grčke mitologije, - Edirne je podigao Orest, sin kralja Agamemnona, kao grad Orestias, na ušću rijeke Tundže tadašnjeg Hebrusa u rijeku Maricu, tadašnju rijeku Ardiscus (Arda).
Po stvarnim povjesnim podatcima, grad je osnovao rimski car Hadrijan pod imenom Hadrianopolis na mjestu starijeg tračkog naselja Uskudama. Ovaj novi grad postao je glavni grad rimske provincije Haemimont (Trakija). Hadrianopolis je zbog svog prirodnog položaja, granice između dva kontinenta bio poprište 16 velikih povjesnih bitaka.
Kod Hadrianopola je Konstantin Veliki pobijedio Gaja Valerija Licinijana 323. god., tu su Vizigoti pobijedili i ubili Valensa 378. godine. 813. godine grad je orobio bugarski kan Krum koji je preselio njegovo stanovništvo sjeverno preko Dunava u tadašnje bugarske zemlje. 1205. godine bugarski car Kalojan pobijedio križare Latinskog carstva Balduina u - bitci kod Drinopolja Despot Epira Teodor Komnen, zauzeo je Drinopolje 1227. godine, ali je tri godine asnije poražen od bugarskog cara Ivana Asena II. u bitci kod Klokotnice.
Sultan Murat I. zauzeo je grad 1365. godine, nakon zauzeća grad je bio glavni grad Otomanskog carstva od 1365. do 1453. godine ( sve do zauzeća Carigrada).
U vrijeme Otomanske vlasti Adrianopol je bio glavni grad istoimene turske pokrajine (i grad i pokrajina danas se zovu Edirne), koja je tada imala oko 960 000 stanovnika. Tadašnji Adrianopol imao je razvijenu trgovinu vunenim tkaninama, svilom, tepisima i poljoprivrednim proizvodima. Grad je 1905. godine doživio katastrofalan požar. Te iste godine imao je 80 000 stanovnika, od toga je 30 000 stanovnika bilo islamske vjeroispovjesti (Turci, Albanci, Romi) te; 22 000 Grka, 10 000 Bugara, 4 000 Armenaca, 12 000 Židova i 2 000 neoprijedjeljenih građana.
Grad su okupirale ruske jedinice 1829. god. za vrijeme Rusko-turskog rata 1828.-1829., tu je sklopljen te iste godine i Mirovni ugovor iz Jedrena.
Za Prvog balkanskog rata Bugari su nakon duge opsade uz pomoć srpske vojske osvojili grad 26. ožujka 1913., ali su ga u Drugom balkanskom ratu Turci opet zauzeli 22. srpnja 1913. Nakon Prvog svjetskog rata grad je nakratko pripao Grčkoj, ali je 1922. po potpisivanju primirja nakon Grčko-turskog rata 1919.-1922. u gradu Mudanyi ponovno pripojen Turskoj, ovo stanje potvrđeno je mirovnim ugovorom iz Lausanne 1923. godine.
- Sultan Mehmed II., osvajač Konstantinopolisa, rođen je u Edirneu.
- Iranac Bahá'u'lláh, osnivač vjerskog pokreta Bahá'í, živio je protjeran u Edirnu od 1863. do 1868. godine.
[uredi] Kultura i gradske znamenitosti
Edirne je ulazni grad u Tursku, u njezinom europskom dijelu. To je grad brojnih džamija od kojih je najpoznatija Selimija, koju je 1575. godine podigao veliki turski graditelj Mimar Sinan. Ova džamija ima najviše minarete u Turskoj sa svojih 70,9 metara.
Poznata građevina je vjersko zdravstveni kompleks (Külliye) Bajazida II., danas dio sveučilišta Trakija. Edirne je bio i grad brojnih i lijepih karavansaraja, od kojih su najpoznatiji; Rustem pašin i Ekmekcioglu Ahmet paše, podignuti u XVI. st.
Od kršćanskih spomenika, značajne su dvije bugarske crkve; sv. Georgija (iz 1880. god.) i sv. Konstantina i Helene (iz 1869. god. ) koje su jedini kršćanski vjerski objekti u funkciji danas.[1][2][3]
- Svake godine u lipnju se održavaju igre tradicionalnog hrvanja ( nauljenih hrvača) - Kırkpınar, ove igre imaju uz Olimpijske najveći povijesni kontinuitet.
[uredi] Školstvo
[uredi] Pogledajte i ovo
[uredi] Izvori
- ↑ PM attends church consecration in Edirne. Bulgarian National Radio (14. rujna 2008.). Preuzeto 16. rujna 2008..
- ↑ Bulgarian churches revived in Edirne. Bulgarian Diocese of Western and Central Europe (5. rujna 2004.). Preuzeto 16. rujna 2008..
- ↑ Филева, Мария (5. siječnja 2008.). Иван Желев: Двете български църкви в Одрин са единствените запазени православни храмове в региона. Двери БГ. Preuzeto 16. rujna 2008..
