Edmund Glaise von Horstenau

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Edmund Glaise von Horstenau
Admiral Wilhelm Canaris, mađarski ministar obrane Károly Bartha, i Edmund Glaise von Horstenau
Admiral Wilhelm Canaris, mađarski ministar obrane Károly Bartha, i Edmund Glaise von Horstenau
Opći životopisni podatci
Datum rođenja 27. veljače 1882.
Mjesto rođenja Braunau am Inn, Austrija
Datum smrti 20. srpnja 1946.
Mjesto smrti Nürnberg, Njemačka
Nacionalnost Nijemac
Opis vojnoga službovanja
Godine u službi 1914. - 1945.
Čin Rank insignia of General of the Wehrmacht.svg general
Ratovi Prvi svjetski rat
Drugi svjetski rat
Vojska Flag of Austria-Hungary (1869-1918).svg Austro-ugarska vojska
Flag of Austria.svg Austrijska vojska
Flag of German Reich (1935–1945).svg Wehrmacht
Odlikovanja Velered krune kralja Zvonimira s Danicom i mačevima[1]

Edmund Glaise von Horstenau (Braunau am Inn, Austrija, 27. veljače 1882. - Nürnberg, Njemačka, 20. srpnja 1946.) bivši austrijski časnik i general njemačkog Wehrmachta.

Životopis[uredi VE | uredi]

Služio je kao austrijski časnik u Prvom svjetskom ratu. Poslije rata postao je član Austrijske nacističke stranke i bio druga osoba navedene stranke. Na nagovor dr. Arthura Seyss-Inquarta (predsjednika Austrijske nacističke stranke) postao je član državnog parlamenta 1934. godine. Od 1936. do 1938. bio je ministar unutarnjih poslova u vladi Kurta Schuschnigga. Tu dužnost obnašao je jer je Adolf Hitler prisilio Schuschigga da ga postavi na tu dužnost. Na sastanku u Berchtesgadenu 12. veljače 1938. između Hitlera i austrijskog kancelara Schuschingga pod njemačkim pritiskom Horstenau je postavljen za austrijskog ministra rata. Nova pro-nacistička vlada u Austriji dopuštala je asimilaciju njemačke vojske nad austrijskom i asimilacije dvaju naroda. Nakon dugog diplomatskog "mučenja" između Austrije i Njemačke, austrijski kancelar ipak se odlučio na neujedinjenje između Austrije i Njemačke, što je izazvalo oštre reakcije u Berlinu. Horstenau pored ostalih odlazi u Berlin, te se vraća natrag u Beč s Hitlerovim uputama i sastaje se sa Seyss-Inquartom. Njihovi zahtjevi, odnosno Hitlerovi zahtjevi su predstavljeni Schuschinggu, koji je bio upozoren na to da ne može računati ni na vojsku ni na policiju da će braniti austrijske granice jer je i vojska i policija bila pod nacističkim utjecajem iz Njemačke. Na 13. ožujka 1938. usljedio je Anschluss. Austrija je postala njemačka provincija pod nazivom Ostmark.

Od 11. ožujka do 13. ožujka 1938. Horstenau je bio potpredsjednik (dokancelar) vlade Austrije, dok je dužnost kancelara imao Arthur Seyß-Inquart. Nakon Anschlussa odlazi na dužnost u NDH.Postavljen je za vojnog izaslanika pri njemačkom veleposlanstvu u Zagrebu kao i za predstavnika njemačkog Vrhovnog zapovjednika pri ministarstvu domobranstva u NDH.1. studenog 1942. postavljen je na dužnost njemačkog opunomoćenog generala u Hrvatskoj sa sjedištem u Zagrebu.Bio je umiješan u urotu Lorković-Vokić. Horstenau je smijenjen nakon neuspjeha urote. Izvršio je samoubojstvo u vojnom kampu Langwasser u blizini Nürnberga u Njemačkoj 20. srpnja 1946. godine.

Zanimljivost[uredi VE | uredi]

Prilikom posjeta Anti Paveliću Horstenau je rekao: "Njemačka je brod koji tone, poglavniče, vi prelaskom na stranu Saveznika ne možete ni pomoći ni odmoći Njemačkoj, ali možete pomoći Hrvatskoj."[2]

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. Ivan KošutićRađanje, život i umiranje jedne države: 49 mjeseci NDH, Stručna i poslovna knjiga d.o.o., 1997., str. 303
  2. Marković, Marko (2003). Jure i Boban, povijest Crne Legije.