Geokronologija
Geološka kronologija je kronologija koju rabe geolozi i drugi znanstvenici kako bi se opisalo vrijeme i odnosi između događaja koji su se dogodili u povijesti Zemlje. Tablica geoloških razdoblja koja je ovdje opisana je u skladu s datumima i nomenklaturom predložene od strane Međunarodne komisije za stratigrafiju i rabi standardne kodove Geološke službe SAD.
Geološki dokazi ukazuju kako je Zemlja stara oko 4.570 milijuna godina. Geološko ili "duboko" vrijeme Zemljine prošlosti je organizirano u različite jedinice prema događajima koji se dogodili u svakom razdoblju. Različiti opsezi vremena su obično podijeljeni po većim geološkim i paleontološkim događajima kao što su masovna izumiranja. Na primjer, međa između perioda krede i paleogena je definirana u skladu s događajem masovnog izumiranja koji je označio kraj dinosaura i brojnih morskih vrsta.
Sadržaj |
Terminologija [uredi]
Najveća definirana vremenska jedinica je eon. Eoni su podijeljeni u ere, koje se pak dijele u razdoblja, epohe i faze. U isto vrijeme paleontolozi definiraju sustav faunalnih stadija koje imaju različito trajanje i temelje se na promjenama u sastavu fosila. U brojnim slučajevima su takve faunalne faze prihvaćene kao dio geološke nomenklature, iako postoji više priznatih faunalnih faza nego geoloških vremenskih jedinica.
Geolozi često vole govoriti o gornjim/kasnim, donjim/ranim i srednjim dijelovima nekih perioda ili jedinica - npr. "Gornja Jura" i "Srednji kambrij". Zbog toga što se geološke jedinice odvijaju u isto vrijeme, ali u različitim dijelovima mogu izgledati drukčije te sadržavati drukčije fosile, postoje mnogi primjeri kada je jedno te isto razdoblje dobije različita imena na različitim lokacijama. Na primjer, u Sjevernoj Americi se za rani kambrij rabi naziv Waucobanska serija koja je razdvojena u zone bazirane na trilobitima. Isti vremenski raspon je podijeljen na Tomotijansku, Atdabanijansku i Botomijansku fazu u Istočnoj Aziji i Sibiru. Ključno polje rada Međunarodne komisije za stratigrafiju je upravo standadiziranje te često proturječne terminologije te stvaranje univerzalnih naziva koji se mogu koristiti širom svijeta.
Povijest kronologije [uredi]
Načela na kojima se temelje geološke kronologije su bili ustanovljena od Nicholasa Stenoa u kasnom 17. stoljeću. Steno je tvrdio da su naslage stijenja (strata) nataložene jedna na drugu i da svaka predstavlja "komad" vremena. On je također formulirao zakon superpozicije, koji tvrdi da je svaki stratum vjerojatno stariji od onoga iznad njhega i mlađi od onog ispod njega. Stenova načela bilo su jednostavni; njihova primjena na stvarne stijene bila je složena. Kroz 18. stoljeće geolozi su shvatili da: 1) Nizovi strata su često bili erodirani, pomiješani, izobličeni i ponekad čak i izmijenjenih mjesta nakon taloženja; 2) Strata nataložena u isto vrijeme u različitim područjima mogu imati sasvim različiti izgled; 3) Strata na bilo kojem području predstavljaju samo dio duge Zemljine povijesti.
Prvi ozbiljni pokušaji formulacije geološke kronologija koja bi se mogla primijeniti na sva područja Zemlje zbili su se krajem 18. stoljeća. Najutjecajniji od tih ranih pokušaja (promican, između ostalih, od Abrahama Wernera) podijelio je stijene Zemljine kore u četiri tipa: primarne, sekundarne, tercijarne i kvartarne. Svaki tip stijena, prema teoriji, formirao se tokom specifičnog perioda u Zemljinoj historiji. Tako je bilo moguće govoriti o "Tercijarnom razdoblju" kao i o "tercijarnim stijenama". Izrazi "tercijar" i "kvartar" su se održali kao imena geoloških perioda do 20. stoljeća.
Identifikacija strata prema fosilima koje su sadržavali, započeta od strane Williama Smitha, Georgesa Cuviera i Alexandrea Brogniarta u ranom 19. stoljeću omogućila je geolozima da podijele Zemljinu historiju još finije i preciznije. Također im je omogućila da uspoređuju strate preko nacionalnih (ili čak kontinentalnih) granica. Ukoliko su dvije strate (ma koliko udaljene u prostoru i različite po sastavu) sadržavale iste fosile, postojala je velika vjerojatnost da su bile nataložene u isto vrijeme. Detaljno proulčvanje strata i fosila u Evropi je između godine 1820. i 1850. proizvelo niz geoloških razdoblja koji se i danas rabe.
Britanski geolozi su dominirali tim procesom pa se to očituje i u razdobljima. Razdoblja zvana kao "kambrij," "ordovicij" i "Silur" su nazvani po drevnim britanskim plemenima (i definirani na osnovu stratigrafskih nizova iz Walesa). "Devon" je nazvan po britanskoj grofoviji Devon, dok je "Karbonifer" jednostavna adaptacija "ugljenih mjera" starog britanskog geološkog termina za istovjetni niz strata. "Permij", iako definiran na osnovu strata iz Rusije, bio je označen i imenovan od strane britanskog geologa Rodericka Murchisona. Britanski geolozi su također odgovorni za grupiranje perioda u ere i podjelu tercijarnog i kvartarnog perioda u epohe.
Kada su William Smith i Sir Charles Lyell prvi otkrili da naslage stijena predstavljaju različite vremenska razdoblja, nije postojao način da se otkrije vrijeme koje predstavljaju. Kreacionisti su predložili datume od samo nekoliko tisuća godina, dok su drugi predlagali veća (i čak beskonačna) doba. Oko stotinu godina je starost Zemlje i naslaga stijenja predstavlja temu oštrih rasprava sve dok u drugoj polovici 20. stoljeća napredak na polju radioaktivnog datiranja nije dao relativno čvrste okvire za geološka vremena. U prethodnom stoljeću i pol, geolozi i paleontolozi su stvarali kronologiju jedino na osnovu različitih strata i fosila.
Godine 1977. Globala komisija za stratigrafiju (danas Međunarodna komisija) započela je napore za definiciju globalnih točki (Globalnih stratotipskih granica i točki) za geološka razdoblja i faunalne faze. Njen najnoviji rad je opisan u geološkoj kronologiji Gradsteina et al. (ISBN 0521786738) i korišten kao izvor za stranicu za originalnu stranicu na engleskoj Wikipediji.
Tablica geološkog vremena [uredi]
| Eon | Era | razdoblje1 | Niz/ Epoha |
Najvažniji događaji | Početak, Milijuna godina2 |
|
|---|---|---|---|---|---|---|
| Fane- rozoik |
Kenozoik | Neogen3 | Holocen | Kraj posljednje glacijalizacije i nastanak moderne civilizacije | 0.011430 ± 0.00013 9 | |
| Pleistocen | Bujanje a potom izumiranje velikog broja krupnih sisavaca (Pleistocenska megafauna); Evolucija modernog čovjeka | 1.806 ± 0.005 * | ||||
| Pliocen | Intenziviranje trenutnog ledenog doba. Hladna i suha klima; Australopithecinise pojavljuju; mnoge od postojećih vrsti sisavaca i mekušacase pojavljuju | 5.332 ± 0.005 * | ||||
| Miocen | Umjerena klima; Stvaranje planina u sjevernoj hemisferi; Moderne porodice sisavaca i ptica postaju prepoznatljive. Konji i mastodonti postaju raznoliki. Trava postaje sveprisutna. Prvi hominoidi se pojavljuju. | 23.03 ± 0.05 * | ||||
| Paleogen 3 |
Oligocen | Topla klima; Brza evolucija i diversifikacija faune, pogotovo sisavaca. Velika evolucija i širenje modernih tipova kritosjemenjači. | 33.9±0.1 * | |||
| Eocen | Arhajski sisavcis (npr. kreodonti, Condylarthi, Uintatheri itd.) napreduju i nastavljaju se razvijati kroz epohu. Pojava nekoliko "modernih" familija sisavaca. Primitivni kitovi se diversificiraju. Prva trava. Reglacijacizacija Antarktike; početak trenutnog ledenog doba. | 55.8±0.2 * | ||||
| Paleocen | Tropska klima. Moderne biljke; Sisavci se nakon izumiranja dinosaura granaju u niz primitivnih razredas. Pojavljuju se prvi veći sisavci (do veličine medvjeda ili manjeg nilskog konja) | 65.5±0.3 * | ||||
| Mezozoik | Kreda | Gornja/kasna | Cvjetnjače se pojavljuju, zajedno s novim tipovima insekata. Više modernih riba se počinje pojavljivati. Ammoniti, belemniti, rudisti, ehinoidi i spužve su česte. Mnogi novi tipovi dinosaura (npr. tirannosauri, titanosauri, hadrosauri i rogati dinosauri) evoluiraju na kopnu, isto kao i moderni krokodili; mosasauri i moderni morski psi se pojavljuju u miru. Primitivne ptice postepeno zamjenjuju pterosaure. Kljunaši, torbari i placentni sisavci se pojavljuju. Raspad Gondwane. | 99.6±0.9 * | ||
| Donja/rana | 145.5 ± 4.0 | |||||
| Jura | Gornja/kasna | Gimnosperme (posebno crnogorice, Bennettitales i cikade) te papratnjače su česte. Mnogi tipovi dinosaura, kao što su sauropodi, karnosauri i stegosauri. Sisavci su česti ali maleni. Prve ptice i gušteri. Ihthiosauri and pleziosauri su raznoliki. Dvokrilne školjke, amoniti i belemniti su sveprisutni. Ehinoidi su vrlo česti, kao krinoidi, morske zvijezde, spužve, and terebratulid and rhynchonellid brahiopodi. Raspad Pangee na Gondwanu i Lauraziju. | 161.2 ± 4.0 | |||
| Srednja | 175.6 ± 2.0 * | |||||
| Donja/rana | 199.6 ± 0.6 | |||||
| Trijas | Gornji/kasni | Arhosauri su dominantni i raznoliki na kopnu, te uključuju mnoge krupne oblike; cinodonti postaju manji i više nalik sisavcima. Prvi dinosauri, sisavci, pterosauri i krokodili. Dicrodium flora je česta na kopnu. Mnoštvo velikih vodenih temnospondilskih vodozemacaIhthiosauri i nothosauri su česti u morima. Ceratitski amoniti su prilično česti. Modenri koralji and moderne ribe se pojavljuju. | 228.0 ± 2.0 | |||
| Srednji | 245.0 ± 1.5 | |||||
| Donji/rani | 251.0 ± 0.4 * | |||||
| Paleozoik | Permij | Lopingij | Kopnene mase se sjedinjuju u superkontinent Pangeu. Sinapsidski reptili postaju česti (pelikosauri i terapsidi), parareptilus i temnospondilski vodozemci su također česti. Karboniferska flora je zamijenjena gimnospermama u sredini razdoblja. Bube i muhe evoluiraju. Morski život cvjeta na toplim plitkim grebenima. Produktidske| i Spiriferidske forme brahiopoda, dvokrilne školjke, foraminiferei amoniti su sveprisutni . Kraj permijsko-karboniferskog ledenog doba. Na kraju razdoblja se događa Permijsko izumiranje- 95% života na Zemlji izumire. | 260.4 ± 0.7 * | ||
| Guadalupij | 270.6 ± 0.7 * | |||||
| Cisuralij | 299.0 ± 0.8 * | |||||
| Karbon- ifero4 / Pensil- vanij |
Gornji/kasni | Krilati insekti se pojavljuju i bruo šire, a neki rastu do velikih deimenzija. vodozemci su česti i raznoliki. Prvi reptili, ugljene šume (Lepidodendron, Sigillaria, kalamiti, Cordaites, itd.), vrlo visoki sadržaj kisika u atmosferi. U morima su česti gonijatiti, brahiopodi, bryozoa, dvokrilne školjke, koralji itd. | 306.5 ± 1.0 | |||
| Srednji | 311.7 ± 1.1 | |||||
| Donji/rani | 318.1 ± 1.3 * | |||||
| Karbon- ifer4 / Misis- ipij |
Gornji/kasni | Veliko primitivno drveće, prvi kopneni kralježnjaci, plitkovodni i amfibijski euripteridi; rizodonti kao dominantni slatkovodni grabežljivci. U morima primitivni morski psi su česti i vrlo raznoliki, ehinodermi (posebno krinoid i blastoidi) sveprisutni, koralji, bryozoa, i brahiopodi (Productida, Spriferida, itd.) su vrlo često; Gonijatiti su česti, trilobiti i nautiloidi su u sumraku. Glaciatijacija u istočnoj Gondwani. | 326.4 ± 1.6 | |||
| Srednji | 345.3 ± 2.1 | |||||
| Donji/rani | 359.2 ± 2.5 * | |||||
| Devon | Gornji/kasni | Pojava prve mahovine i equisetuma, pojava progimnospermi (prvih sjemenjača), prvo drveće (Archaeopteris). U moru strofomenidi i atripidi brahiopodi, rugose i tabulate koralji, te krinoidis su sveprisutni. Gonijatiti i ammonitis su česti, a pojavljuju se koleoidi . Broj trilobita se smanjuje. Sumrak ostrakoderma s ; ribe s čeljusti (plakodermi, Sarcopterygii i koštunjače fish, te rani morski psi) su važan dio morske faune. Prvi vodozemci (ali još uglavnom vodeni). "Stari Crveni kontinet" (Euramerika) | 385.3 ± 2.6 * | |||
| Srednji | 397.5 ± 2.7 * | |||||
| Rani/donji | 416.0 ± 2.8 * | |||||
| Silur | Pridoli | Prve vaskularne kopnene biljke, stonoge i artropleuridi, prve ribe s čeljusti, kao i mnoge oklopljene bez čeljusti. morski škorpioni dosežu znatne veličine. tabulate and Rugosa koralji, brahiopodi (Pentamerida, Rhynchonellida, etc) i krinoidis su posvuda; trilobiti i mekušci se granaju. Graptoliti nisu tako raznovrsni. | 418.7 ± 2.7 * | |||
| Ludlow | 422.9 ± 2.5 * | |||||
| Wenlock | 428.2 ± 2.3 * | |||||
| Llandovery | 443.7 ± 1.5 * | |||||
| Ordovicij | Gornji/kasni | Beskralješnaci su vrlo razgranati i uključuju mnogo novih tipova. Rani koralji, brachiopodi (Orthida, Strophomenida, itd), dvokrilne školjke, nautiloidi, trilobiti, ostrakodi, bryozoa, mnogi tipovi bodljokošaca (cystoids, morske zvijezde itd.), razgranati graptoliti i ostali razredi su učestali. Konodonti su bili primitivni planktonski kralješnjaci koji se pojavljuju na početku ordovicija. Ledeno doba na kraju razdoblja. Prve i vrlo primitivne kopnene biljke. | 460.9 ± 1.6 * | |||
| Srednji | 471.8 ± 1.6 | |||||
| Donji/rani | 488.3 ± 1.7 * | |||||
| Kambrij | Furongij | Velika diversifikacija života u Kambrijskoj eksploziji; više od polovice modernih životinja phyla se pojavljuju, zajedno s velikim brojem izumrlih i problematičnih formi. Arheocijati cvatu u ranom kambriju. Trilobiti, Priapulidi, spužve, neartikulirani brahiopodi i mnoge druge poznate vrste. Pojava prvih svitkovaca. Anomalocaridi su glavni grabežljivci. Edikarijanske životinje su rijetke, zatim izumiru. | 501.0 ± 2.0 * | |||
| srednji | 513.0 ± 2.0 | |||||
| Donji/rani | 542.0 ± 1.0 * | |||||
| Proter- ozoik 5 |
Neo- proterozoik |
Ediakaran | Prve višestanične životinje. Edicarianska fauna (vendobionta) cvjeta širom svijeta. Jednostavni fosilizirani tragovi od crvolikih životinja. Prve spužve. | 630 +5/-30 * | ||
| Kriogenij | Moguće razdoblje Snježne grudve Zemlje, Rodinija se počinje lomiti | 850 6 | ||||
| Tonij | Prvo širenje akritarha. | 1000 6 | ||||
| Meso- proterozoik |
Stenij | Prorijeđenje visoko metamorfskih pojasa zbog orogeneze kada se stvara Rodinija. | 1200 6 | |||
| Ektazij | Platformski pokrovi se nastavljaju širiti | 1400 6 | ||||
| Kalimij | Platformski pokrovi se šire | 1600 6 | ||||
| Paleo- proterozoik |
Staterij | Prvi složeni višestanični život. Columbia (superkontinent). | 1800 6 | |||
| Orosirij | U atmosferu ulazi kisik. Vredefortski and Sudburyjski asteroidni udari. Mnogo orogeneze. | 2050 6 | ||||
| Rhyacij | Bushveldska formacija formirana. Huronijska glacijacija. | 2300 6 | ||||
| Siderij | naslage vezanog željeza formirane | 2500 6 | ||||
| Arhej 5 |
Neoarhej | Stabilizacija većine modernih kratona, moguće izvrtanje pokrivača | 2800 6 | |||
| Mezoarhej | Prvi stromatoliti | 3200 6 | ||||
| Paleoarhej | Prve poznate bakterije proizvođači kisika | 3600 6 | ||||
| Eoarhej | Jednostavni jednostanični život | 3800 | ||||
| Had 5,7 |
Donji imbrij | c.3850 | ||||
| Nektarij | c.3920 | |||||
| Bazenske grupe | 4100 MYA - Najstarija poznata stijena | c.4150 | ||||
| Kriptik8 | 4400 MYA - Najstariji poznati minerali; 4570 MYA - Stvaranje Zemlje | c.4570 | ||||
- Paleontolozi često rabe faunalne faze umjesto geoloških razdoblja. Nomenklatura faza je često prilično složena. V. Harland za izvrsno sređenu kronologiju faunalnih faza.
- Datumi su neznatno nejasni uz uobičajene varijacije u nekoliko postotaka između različitih izvora. To je uglavnom zbog nesigurnosti radiometrijskog datiranja i problema koji uzrokuje rijetkost pronalaženja nalaza pogodnih za radiometrijsko datiranje na mjestima gdje bi bili najkorisniji. Datumi i pogreške su u skladu s kronologijom Međunarodne komisije za stratigrafiju uz 2004. Datumi označeni zvjezdicom označavaju Globalne stratotipske granice i točke međe i o njima postoji međunarodni konsenzus.
- Kroz povijest se kenozoik dijelio na kvartarnu i tercijarnu pod-eru, isto kao i na razdoblje neogen i paleogen. Međutim, Međunarodna komisija za stratigrafiju je nedavno odlučila prestanak prihvaćanja izraza kvartar i tercijar kao dio službene nomenklature.
- U Sjevernoj Americi Karbonifer je podijeljen na razdoblja Misisipij i Pensilvanij.
- Proterozoik, arhej i had se ponekad zajedno nazivaju kao Predkambrijsko vrijeme a nekad jednostavno kao Kriptozoik.
- Definirano kao apsolutno doba (Globalno standardno stratigrafsko doba).
- Iako se često rabi, Had nije formalni eon i o donjoj granici za eoarhej još nije postignut dogovor. Had se također ponekad naziva Priscoan.
- Ova četiri naziva su uzeta iz geologije Mjeseca. Njihova upotreba za geologiju Zemlje je neslužbena.
- Početak razdoblja Holocena je ovdje naveden prije 11.430 godina ± 130 godina. Za dalju raspravu vezanu uz datiranje epohe v. Holocen.
Grafička kronologija [uredi]
Druga i treća kronologija predstavljaju pod-razdoblje ranije kronologije, što je označeno zvjezdicom.
Literatura [uredi]
- GeoWhen Database
- International Commission on Stratigraphy Time Scale
- CHRONOS
- CHRONOS Geologic Time references
- Nation Museum on Natural History Geologic Time
- BBC Interactive Time Line
